REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-2544/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČMP, [adresa], 22c Kanangra Crescent Greenwod WA 6024, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku, odvjetniku Robertu Jančiku u Zagrebu, protiv ovršenika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Zagreb I., bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, dana 26. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I. Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Pn-7/2022-238 od dana 14. travnja 2025., djelomično potvrđene, a djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2609/2025-16 od dana 19. studenog 2025., do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.
II. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od dana 19. kolovoza 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 25. kolovoza 2026. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 19. kolovoza 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Pn-7/2022-238 od dana 14. travnja 2025., djelomično potvrđene, a djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2609/2025-16 od dana 19. studenog 2025.
2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Pn-7/2022- 238 od dana 14. travnja 2025., djelomično potvrđene, a djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2609/2025-16 od dana 19. studenog 2025., a radi naplate iznosa od 64.261,16 EUR. Navodi da je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2609/2025-16 od dana 19. studenog 2025. podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. U slučaju usvajanja revizije i ukidanja, odnosno preinačenja ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu, ovršeniku će biti onemogućeno vratiti od ovrhovoditelja novčana sredstva koja su mu u postupku izravne naplate zaplijenjena i prenesena ovrhovoditelju. Naime, ovrhovoditelj živi u [adresa] pa je notorno da već ova okolnost će neminovno otežati povrat isplaćenog jer će zahtijevati vođenje postupka pred nadležnim tijelima i sudovima u Australiji koji postupak će zahtijevati i plaćanje stručne odvjetničke pomoći u Australiji te vođenje dugotrajnog iscrpljujućeg postupka priznavanja sudske odluke a tek potom postupka radi stjecanja bez osnove, a očito je da ovrhovoditelj nema otvoreni račun u RH niti ima bilo kakvu imovinu u Republici Hrvatskoj što je vidljivo već iz rješenja o nasljeđivanju s kojim je isti naslijedio samo tražbinu po predmetnoj ovršnoj ispravi. Što se tiče samog imovnog stanja ovrhovoditelja, ovršenik ističe kako objektivno predmetne podatke nije mogao pribaviti. Također, ovrhovoditelj je u dobi 90 godina iz čega jasno proizlazi da isti nije zaposlen, a ovršenik nema podataka da li isti prima mirovinu i u kojem iznosu, odnosno da li ima u vlasništvu nekretnine ili drugi vrjedniju imovinu. Stoga ovršenik predlaže sudu odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno revizije.
3. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 25. kolovoza 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.
5. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Ovršenik navodi da je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2609/2025-16 od dana 19. studenog 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu (presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Pn-7/2022-238 od dana 14. travnja 2025.), podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, a što je i utvrđeno uvidom u spis (list 71-168 spisa). Budući je ovršenik podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, ispunjena je pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.
8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.
9. Imajući u vidu da ovrhovoditelj ima prebivalište u [adresa], znatno otežava eventualni postupak povratak sredstava (protuovrhe) u slučaju da ovršenik uspije sa revizijom. Stoga je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost da bi ovršenik teško povratio iznos koji je u predmetnom postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, u slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti ovršeniku podnošenje revizije, a potom u slučaju uspjeha ovršenika sa revizijom i ukidanja ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu, slijedom čega je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost da bi ovršenik provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
10. Sud je prilikom donošenja ove odluke naročito uzeo u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima samo ograničeno vremensko trajanje, a predmetno potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika te da ovršenik zaplijenjenim novčanim sredstvima ne može raspolagati pa su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih novčanih sredstava. To zapravo i jest smisao instituta odgode ovrhe - da je, s jedne strane, potraživanje ovrhovoditelja osigurano i zaštićeno (zapljenom na računu ovršenika), a da, s druge strane, ne nastane šteta ovršeniku. Uzimajući u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.
11. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi sa čl. 210. st. 2. OZ- a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
12. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od dana 19. kolovoza 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji obzirom osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o tome hoće li ovršenik uspjeti u tom postupku, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
13. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 25. kolovoza 2026. na prijedlog ovršenika.
14. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.
15. Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.
16. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.
17. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, dana 26. kolovoza 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. ovršeniku po pun.
2. ovrhovoditelju po pun.
3. FINI
4. u spis
Z/ kal.15 dana
