REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2425/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Madirazzi, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 26. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 29. srpnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Ovr-1765/2025 od 28. listopada 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuju se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Ovr-1765/2025 od 28. listopada 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Dana 29. srpnja 2026. ovršenik je ovom sudu podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Ovr-1765/2025 od 28. listopada 2025., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zadru, pod poslovnim brojem: Gž Ovr-49/2026 od 31. ožujka 2026., a kojim je ovršeniku naloženo vratiti ovrhovoditelju iznos od 5.426,62 EUR s kamatama, kao i naknaditi mu trošak postupka u iznosu od 625,00 EUR.

2.1. U prijedlogu ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Pa tako u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA -om navodi da je predmetnu tražbinu ovrhovoditelj bio ustupio, Ugovorom o ustupu tražbine od **.**.2026., OŠ, a koja je 15. lipnja 2026. bila pokrenula izravnu naplatu za svoj račun. Zatim da je on tu naplatu osporio, te da je ista 07. srpnja 2026. bila opozvana sa FINA-e, da bi nakon toga Sporazumom o raskidu ugovora o ustupu tražbine od 03. srpnja 2026. tražbina bila vraćena ovrhovoditelju. Nadalje, da je nakon toga ovrhovoditelj 08. srpnja 2026. podnio FINA-i Zahtjev za izravnu naplatu, ali ovaj put u korist svog računa, te da je FINA-a postupajući po tom zahtjevu s njegovog računa zaplijenila iznos od 7.109,34 EUR. U bitnom, ovršenik navodi da su on i ovrhovoditelj uzajamni dužnici i vjerovnici iz istog građevinskog odnosa, te da se pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalnom službom u Krapini, vodi parnica pod poslovnim brojem: P-408/2024, a po njegovoj tužbi radi isplate. Nadalje, da je u toj parnici 12. lipnja 2026. izrađen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Marka Ožbolta koji u cijelosti ide u njegovu korist, a kako je glavna rasprava pred zaključenjem da očekuje i presudu u svoju korist. Slijedom navedenog, ovršenik ukazuje da se radi o uzajamnim tražbinama istih stranaka iz istog odnosa, te da će prestati tražbina ovrhovoditelja iz ovršne isprave u pravnoj stvari tj. da će se smanjiti prijebojem po utvrđenoj presudi, odnosno da je s ovim ostvaren razlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.

2.2. U odnosu na prijedlog za odgodu od 29. srpnja 2026., ovršenik se poziva na ovrhovoditeljevu nesposobnost za plaćanje, a prema Potvrdi FINA-e od 19. lipnja 2026. (list 05. spisa) iz koje je razvidno da je račun ovrhovoditelja u blokadi 646 dana s neizvršenim osnovama za plaćanje u iznosu od 4.318,36 EUR i bez naplate u posljednjih šest (6) mjeseci. Ovršenik smatra da bi prijenosom zaplijenjenih sredstava trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu , jer ako bi došlo do prijenosa zaplijenjenog mu iznos od 7.109,34 EUR da bi sredstva biti utrošena na namirenje tražbina ovrhovoditeljevih vjerovnika. U prilog navedenog, ovršenik se poziva i na ovrhovoditeljev pokušaj da ustupi tražbinu OŠ, a radi čega je 03. srpnja 2026., podnio kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. Naposljetku, ovršenik traži naknadu troškova na ime sastava podneska u iznosu od 250,00 EUR-a

3.1. Prijedlozi ovršenika od 29. srpnja 2026. dostavljeni su 14. kolovoza 2026. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 19. kolovoza 2026. u cijelosti usprotivio prijedlozima ovršenika kao neosnovanim. U bitnom, ovrhovoditelj se poziva na činjenicu da tražbina koja je predmet u postupku pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalnom službom u Krapini, pod poslovnim brojem:

P-408/2024 nije prestala, nego da bi eventualno mogla prestati, a da eventualni budući prestanak tražbine prijebojem ne predstavlja žalbeni razlog predviđen OZ-om.

3.2. U odnosu na Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovrhovoditelj smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim nastanaka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete. Ovrhovoditelj ističe da se zbog ovršenikovog navedenog razloga ne bi mogla ispuniti niti jedna obveza prema osobama s blokiranim računima, jer bi se svaki dužnik pozivao na mogućnost da mu se pogoduje namirenjem prije ostalih vjerovnika. I u konačnici, ovrhovoditelj traži naknadu troškova na ime odgovora na prijedloge u iznosu od 62,50 EUR-a

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ- a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječ ilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 29. srpnja 2026. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ -a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

9. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer je ovrhovoditelj fizička osoba nesposobna za plaćanje s obzirom da mu je račun u blokadi 646 dana s neizvršenim osnovama za plaćanje u iznosu od 4.318,36 EUR. Međutim, osim Potvrde FINA-e ovršenik nije priložio nikakve dokaze, niti naveo činjenice koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih sredstava od ovrhovoditelja), a ovaj podatak nije dostatan da bi se smatralo da je dostavio dokaze koji upućuju na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete provedbom izravne naplate. Naime, sudu nije poznato imovinsko stanje ovrhovoditelja, a teret dokazivanja istog je upravo na strani ovršenika koji nije dostavio nikakve druge dokaze na tu okolnost, kao npr. Uvjerenja MUP-a radi utvrđivanja, da li je ovrhovoditelj evidentiran kao vlasnik vozila; Potvrdu SKDD, Sektor operativnih i pravnih poslova iz koje bi bilo razvidno, da li ovrhovoditelj ima ubilježene nematerijalizirane vrijednosne papire u depozitoriju SKDD-a itd. Činjenica da je ovrhovoditelj fizička osoba kojoj je račun u blokadi za iznos od 4.318,36 EUR sama po sebi ne podrazumijeva da je izrazito lošeg imovinskog stanja zbog kojeg za slučaj eventualne protuovrhe, ne bi bio u mogućnosti vratiti iznos namirene tražbine. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditeljima. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha otegotna za ovršenika. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditeljima, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima. Ovrhovoditelj postupak izravne naplate u ovom predmetu vodi temeljem pravomoćne sudske odluke, te prema okolnostima u ovom slučaju sud smatra da ne postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, a uspjeh ovršenika u parničnom postupku je neizvjestan.

10. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st.1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

11. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

12. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlozima u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

13. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 19. kolovoza 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke, ali ovaj trošak ovrhovoditelj ne može osnovano zahtijevati od protivne stranke, jer se isti ne može smatrati troškom koji je bio potreban. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki III. izreke ovog rješenja.

14. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

15. Kako je ovršenik istaknuo razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ -a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 26. kolovoza 2026.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis