REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2297/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Perjanec Prstec u pravnoj stvari I. predlagateljice UNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagatelja UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnici Nataši Pećarević, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protustranke DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. protustranke DNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], uz sudjelovanje mlt. djeteta EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica ON, dipl. pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi donošenja odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. djetetom, nakon provedenog postupka, 26. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Osobni odnosi mlt. EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s bakom UNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i djedom UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijat će se prva tri mjeseca svaku drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu u trajanju od tri sata, u vremenu od 10 do 13 sati na javnoj površini uz prisutnost jednog od roditelja djeteta, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja, a nakon proteka tri mjeseca, osobni odnosi bake i djeda s mlt. EN će se održavati drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu od 10 do 19 sati.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 8. listopada 2024. podnijeli prijedlog ovom sudu radi ostvarivanja osobnih odnosa s unukom u kojem prijedlogu navode su baka i djed po ocu mlt. EN, rođene **.**.2018. Od rođenja mlt. EN predlagatelji su gotovo svakodnevno bili uključeni u brigu o djetetu. S odrastanjem djeteta intenzivirali su se osobni odnosi predlagatelja s djetetom te su se isti ostvarivali u vrlo velikom opsegu kako tijekom tjedna tako i vikendima i dijelom praznika koje bi dijete provodilo s bakom i djedom. Baka i djed dovozili su i odvozili dijete u vrtić, provodili s njom blagdane i praznike i izvan mjesta stanovanja. Mlt. Loa izuzetno je emocionalno vezana uz baku i djeda. Baka i djed u potpunosti mogu skrbiti o djetetu te prepoznaju njezine potrebe i interese. Baka i djed imaju adekvatne stambene uvjete za boravak djeteta. Dijete je u potpunosti adaptirano u tom stambenom prostoru. Roditelji djeteta su, bez ikakvog razloga u odnosu predlagatelji-dijete, onemogućili ostvarivanje osobnih odnosa predlagatelja s unukom. Dijete induciraju negativnim sadržajima o baki i djedu te kod nje stvaraju otpor prema tim kontaktima. Djetetom manipuliraju te na nju prebacuju odgovornost i time je emocionalno zlostavljaju. Na strani bake i djeda ne postoje razlozi zbog kojih bi trebalo onemogućiti pa čak ni ograničiti njihov odnos s unukom. Takvi razlozi ne postoje niti u odnosu unuke i predlagatelja. Predlagatelji su u svrhu ostvarenja osobnih odnosa s unukom pokrenuli postupak obaveznog savjetovanja koji nije uspio. Temeljem Obiteljskog zakona i Konvencija o zaštiti prava djeteta kao i Konvencije o kontaktima dijete treba imati opsežne i bliske odnose s članovima obitelji. Zbog navedenog, a temeljem odredaba Obiteljskog zakona i Međunarodnih konvencija, kao i zaštite prava djece da održavaju redovne kontakte s obitelji predlaže se donijeti rješenje kojom bi se odredili osobni odnosi predlagatelja s mlt. EN jedanput tjedno (utorak ili srijeda ili četvrtak) na način da će predlagatelji preuzeti dijete u vrtiću u 15,30 sati (odnosno u školi po završetku nastave) te je drugi dan do 9 sati odvesti u vrtić (odnosno u školu do početka nastave), jedan vikend u mjesecu na način da će predlagatelji u petak preuzeti dijete u vrtiću u 15,30 sati te je u nedjelju do 12 sati vratiti na kućnu adresu, dva tjedna tijekom ljetnih praznika i pet dana tijekom zimskih praznika.

2. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Susedgrad (dalje - Zavod) od 28. listopada 2024. (str. 15-16) mlt. djetetu je imenovana posebna skrbnica u osobi ON, djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb radi zastupanja njezinih prava i interesa u ovom postupku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju u sudskom spisu, saslušao je II. predlagatelja i I. protustranku. I. predlagateljica nije saslušana s obzirom da nije pristupila na ročište zbog bolesti, a kako je to navela njezina punomoćnica, koja je i odustala od njezinog saslušanja smatrajući da isto nije potrebno, a s kojim zaključkom se slaže i ovaj sud, smatrajući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i bez njezinog saslušanja. Također nije saslušan II. protustranka koji je uredno pozvan na ročište, međutim na isto nije pristupio, a I. protustranka je navela kako nije mogao doći zbog posla te obveza oko djeteta te da ne može garantirati hoće li II. protustranka eventualno doći na drugo ročište. Posebna skrbnica je navela kako II. protustranka nije došao niti na jedno ročište koje se vodi pred ovim sudom radi ostvarivanja osobnih odnosa s bakom i djedom po majci. Sud smatra kako saslušanje II. protustranke nije potrebno za donošenje odluke u ovom predmetu jer smatra da je ostalim provedenim dokazima činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje odluke. Sud je također mlt. djetetu omogućio izražavanje njezinog mišljenja s obzirom da je s djetetom razgovarala posebna skrbnica te psiholog Zavoda tijekom izrade mišljenja i prijedloga, a sukladno čl. 360. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ-a).

4. Posebna skrbnica je u podnesku od 22. studenog 2024. (str. 19 sudskog spisa) navela kako će se na prijedlog predlagatelja očitovati nakon pribave mišljenja i prijedloga Zavoda i saslušanja stranaka. Također je navela kako je obavila razgovor s mlt. djevojčicom, no unatoč kognitivnoj zrelosti djevojčice, a s obzirom na njezinu dob, značajnije informacije vezano uz predmetni postupak nisu se mogle dobiti od djevojčice.

5. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda od 22. svibnja 2025. (str. 21-29) proizlazi kako se isto sastavlja temeljem višekratnih razgovora sa svim strankama, provedenog psihologijskog razgovora s mlt. EN, terenskog izvida na adresi stanovanja predlagatelja te uvida u postojeću i prikupljenu dokumentaciju Zavoda. Mlt. Loa živi u kućanstvu s roditeljima u stanu na adresi [adresa] koji je u vlasništvu I. i II. predlagatelja. Uvid u stambene prilike nije proveden jer su višekratno otkazivali dogovorene ili najavljene termine dolaska u terenski izvid. Obitelj protustranaka nije bila u tretmanu Zavoda sve do pokretanja postupka obveznog savjetovanja koji su u prosincu 2023. pokrenuli U i ZN (roditelji I. protustranke) vezano za ostvarivanje osobnih odnosa s unukom, a potom su u svibnju 2024. ovdje I. i II. predlagatelji pokrenuli postupak obveznog savjetovanja radi ostvarivanja osobnih odnosa s unukom. Tijekom individualnog psihologijskog razgovora s mlt. EN ista navodi kako ima pet i pol godina. Djevojčica spontano ne govori o široj obitelji. Upitana ide li kod jednih i drugih bake i djeda, navela je da ih sada ne posjećuje, ali je prije znala ići kod njih, i kod jednih i kod drugih. Na upit zašto se više ne druže, EN objašnjava kako baka i djed jako viču. Upitana na koju baku i djeda misli, EN navodi kako svi viču, ali se sjeća kako su U i ZN znali vikati pa je ona otišla iz kuće van da to ne sluša. Upitana je li itko ikada vikao na nju, EN navodi kako nije. Kada je upitana o baki UNŠ i djedu UN, EN navodi kako i oni znaju vikati, kako je to njoj ružno pa ne bi htjela biti s njima kada viču, a u daljnjem iskazu mijenja temu razgovora, progovara o svojim kućnim ljubimcima, nabraja ih i govori njihova imena i navodi kako se s njima voli igrati. Iz provedenih razgovora s odraslim članovima obitelji može se zaključiti da je odnos između njih izrazito kompleksan. Vidljivo je postojanje nerazriješenih odnosa roditelj-dijete između DNŠ i njegovih roditelja, a odnos je dodatno otežan i kompleksnom financijskom /imovinskom situacijom. Odnos varira između dobrog i nepostojećeg, što izravno utječe i na odnos unuke EN s bakom i djedom. Uz sve navedeno, narušen odnos DN sa svojim roditeljima je dijelom kompleksne obiteljske situacije. Iz provedenih razgovora se dobivaju različite informacije o uključenosti bake i djeda u život mlt. EN, no nesporno je da su baka i djed bili uključeni u život djeteta te je također nesporno da je i mlt. EN barem mjesec dana u kontinuitetu boravila kod bake i djeda u vrijeme kada je zajednica Loinih roditelja bila u krizi. Također, nesporno je da je dijete boravilo kod bake i djeda i na moru. U razgovoru s mlt. EN je vidljiva želja djeteta da ne bude svjedokom verbalnog nasilja između odraslih članova obitelji, što je ne samo razumljivo već i nužno potrebno te su s tim u vezi i obavljeni savjetodavni razgovori s odraslim članovima obitelji. Radi dugoročne stabilizacije odnosa nužno je potrebno uključivanje svih odraslih članova obitelji u obiteljsko savjetovanje, u ovom slučaju posebice se to odnosi na uključivanje u savjetovanje DNŠ sa svojim roditeljima. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa predlagatelja s mlt. unukom, Zavod predlaže da se predlagateljima omogući ostvarivanje osobnih odnosa s unukom Loom minimalno drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu od 10 do 19 sati.

6. Posebna skrbnica se podneskom od 10. lipnja 2026. (str. 32) očitovala na mišljenje i prijedlog Zavoda na način da na isto nema primjedbe. Naime, u sklopu obrade stranaka obavljen je razgovor s mlt. EN koja je u razgovoru sa psihologom iskazivala identično kao i u razgovoru s posebnom skrbnicom koji je proveden u kolovozu 2024. S obzirom na cjelokupnu obiteljsku situaciju, smatra kako se odnos predlagatelja i protustranaka reflektira i na mlt. dijete te podržava mišljenje Zavoda da je potrebno uključivanje stranaka u obiteljsko savjetovanje. Također smatra da je svakako u interesu mlt. djeteta da ima osobne odnose s bakom i djedom jer isto utječe na socijalni i psihofizički razvoj mlt. djeteta.

7. Predlagatelji su se podneskom od 17. lipnja 2025. (str. 33-34) očitovali na prijedlog i mišljenje Zavoda navodeći kako je iz provedene obrade vidljivo da su bili uključeni u gotovo svakodnevnu skrb o djetetu. Dijete je u periodu od studenog 2023. do sredine siječnja 2024. živjelo s bakom i djedom. Emocionalna povezanost djeteta s predlagateljima nije upitna. Protustranke iz samo njima znanih razloga, a koje razloge nisu znali adekvatno obrazložiti prilikom obrade u Zavodu, onemogućavaju dijete u ostvarivanju osobnih odnosa s bakom i djedom. Obradom Zavoda utvrđeno je da su točni navodi iz prijedloga da na strani bake i djeda ne postoje razlozi zbog kojih bi trebalo onemogućiti pa čak ni ograničiti njihov odnos s unukom. Između bake, djeda i djeteta nije nikada došlo do poremećaja odnosa niti na strani bake, djeda ili djeteta ne postoje razlozi zbog kojih je kontakt prekinut. Poremećeni odnos drugih članova obitelji ne smije biti kriterij po kojem će sud utvrđivati opseg ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom. Prijedlog Zavoda je da dijete minimalno ostvaruje osobne odnose s bakom i djedom drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu. Predlagatelji smatraju da iz prijedloga i mišljenja ne proizlaze razlozi zbog kojih sud ne bi usvojio prijedlog da se osobni odnosi predlagatelja s mlt. EN održavaju jedan puta tjedno (utorak ili srijeda) na način da će predlagatelji preuzeti dijete u vrtiću u 15,30 sati te je drugi dan do 9 sati odvesti u vrtić, jedan vikend u mjesecu na način da će predlagatelji u petak preuzeti dijete u vrtiću u 15,30 sati te je u ponedjeljak do 9 sati odvesti u vrtić, dva tjedna tijekom ljetnih praznika i pet dana tijekom zimskih praznika.

8. I. i II. protustranka su se očitovali na prijedlog predlagatelja podneskom od 5. veljače 2026. (str. 45-49) navodeći kako se protive prijedlogu predlagatelja jer isti nije u najboljem interesu mlt. djeteta te prijedlog zanemaruje stvarno emocionalno stanje djeteta i konkretne okolnosti odnosa. Kontakti između djeteta i predlagatelja nisu bili redoviti niti učestali te su se ostvarivali isključivo na inicijativu roditelja, a ne bake i djeda. Roditelji ne osporavaju da je dijete u ranijem razdoblju, isključivo zbog izvanrednih obiteljskih i radno-organizacijskih okolnosti, privremeno boravilo kod bake i djeda te se isto ne može izjednačiti s kontinuiranim i stabilnim ostvarivanjem osobnih odnosa. Nadalje, tijekom tog razdoblja došlo je do okolnosti koje su kod djeteta izazvale nelagodu i emocionalni otpor. Roditelji su ograničili kontakte djeteta s predlagateljima isključivo radi zaštite emocionalne sigurnosti i psihološke stabilnosti djeteta. Dijete je u više navrata svjedočilo glasnim verbalnim sukobima između bake i djeda što je kod nje izazivalo strah, nelagodu i povlačenje. Dijete ne traži kontakte s bakom i djedom te pokazuje otpor prema susretima. Prijedlog Zavoda o ostvarivanju osobnih odnosa u trajanju od 9 sati u kontinuitetu nije razmjeran stvarnom odnosu niti emocionalnim potrebama djeteta. Stoga protustranke primarno predlažu da sud odbije prijedlog predlagatelja u cijelosti. Supsidijarno predlažu da se eventualni kontakti odrede isključivo kao zaštitna početna mjera, u izrazito ograničenom i postupnom opsegu, u trajanju od najviše 30 do 60 minuta po susretu, na neutralnom terenu i uz stalnu prisutnost roditelja.

9. Iz iskaza II. predlagatelja proizlazi kako je odnos njega i njegove supruge s njihovim sinom i snahom oscilirao od situacije kada su ih trebali do prekida kontakata. U početku su bili financijski ovisni o njima te su im supruga i on na svaki način pomogli. Oni i dan danas stanuju u njihovom stanu, a on je do prije par mjeseci plaćao i njihov mobitel. Do prekida odnosa je dolazio u nekoliko navrata kada bi im oni zabranili viđanje njihove unuke. Otkada se unuka rodila, bili su s njom u kontaktu, prvu godinu malo manje, a s obzirom na dob djeteta, a poslije na tjednoj bazi ili gotovo svakodnevno. Zadnjih mjesec i pol prije prekida kontakta, EN je kod njih bila kompletno mjesec i pol kada su joj pružali svu brigu i skrb, a kada se vratila kod roditelja, pola tjedna je provodila kod njih. Smatra da djetetu treba puno pružiti, utjecati na nju i intelektualno i socijalno pa su unuku vodili u muzeje i u kazališta. Njihov odnos je sada prekinut od 13. ili 14. ožujka 2024. iz njima nepoznatih razloga. On je svjestan da sin i snaha imaju pravo na svoj život, međutim ovaj postupak su pokrenuli jer smatraju da je za dijete dobro da se viđa s bakom i djedom. Dijete je u dobi između 3-5 godina često dolazilo kod njih, većinom je i prespavljivala. S njom su provodili vrijeme koje je najčešće on organizirao na način da bi imali red igranja, red gledanja crtića, red učenja i to je sve ovisilo o raspoloženju djeteta. Šetnje su bile manje prisutne jer on ima problema s kičmom jer ne može dugo hodati. Često su supruga i on dolazili u vrtić po dijete i tada bi unuka bila kod njih sat ili dva prije nego što bi snaha došla s posla po nju. Imaju kuću na moru gdje dijete može cijelo ljeto biti na moru, međutim iako su nudili da EN bude s njima na moru, to im sin i snaha nisu dozvoljavali osim ljeta prije prekida odnosa kada su dozvolili da dijete kod njih bude 4 dana te je isto toliko bila s roditeljima od snahe. Nema nikakvog problema u odnosu unuke i bake već sin pokazuje izrazito averziju prema svojoj majci, a i povod ovom prekidu odnosa su bile poruke koje je njegova supruga navodno razmjenjivala sa snahinom majkom, a sada ne zna koliko smisla ima ulaziti u razloge te averzije. Oni su sigurno obitelj koja je glasnija, supruga i on su u braku 42 godine i sigurno da je tijekom tog razdoblja ona nekad vikala na njega i on nekad na nju, ali sasvim sigurno se na EN nikad nije vikalo. Između njega i supruge nije bilo svađa za vrijeme dok je EN boravila kod njih. Dijete nikada nije pokazivalo otpor prema njima. Primjer toga je jedna situacija koja je bila nakon što su im drugi puta zabranili viđati unuku te je tada unuka pitala snahu da li to znači da će sada opet moći viđati djeda i baku. To je bilo kada je dijete imalo 4-5 godine. Također je prije spavanja EN znala reći i njemu i baki da ih jako voli. On se čuje i sa snahinim roditeljima te je i njima zabranjeno viđanje unuke te oni također vode postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. Zadnje što zna je da su imali ročište prije mjesec ili dva i da je tada razgovarano da će se Loini roditelji složiti da se EN viđa s bakom i djedom po majci ako to mišljenje potvrdi Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i da će se donijeti rješenje o tim susretima. Naglasio je da EN ne može vidjeti ne samo baku i djeda s jedne i druge strane već nikoga iz obitelji, pa tako D ima i sestru te i njoj ne da vidjeti dijete. Doista ne može vjerovati da bi svi oni bili toliko opasni za dijete.

10. Iz iskaza I. protustranke proizlazi kako do prekida viđanja unuke od strane bake i djeda po ocu nije došlo odjednom i naglo. Oni su kroz duže razdoblje slušali reakcije djeteta te je do prekida došlo zbog kombinacije reakcije djeteta i odnosa između njih odraslih. Dijete je kod predlagatelja odlazilo kada je imala između 3 i 5 godina i uvijek je pokazivala određeni otpor. Zbog privatnih i poslovnih obveza nje i supruga, dijete je kod bake i djeda znalo prespavati, a oni su znali nazvati da dijete ne može zaspati pa bi im oni poslali uspavanku da se dijete lakše uspava. Predlagatelj je spomenuo da oni stanuju u njihovom stanu, ali može reći da su si oni uzajamno pomagali, primjerice kada bi predlagatelji otišli na godišnji u trajanju od mjesec ili dva, oni bi brinuli o njihovoj kući i zalijevali cvijeće. Dijete je pokazivalo otpor prema odlascima baki i djecu, a oni bi inicirali te susrete. Od početka tih susreta nije bilo jer je dijete bilo malo i od strane bake i djeda nije bilo interesa za tim. Konflikt između nje i supruga sa njegovim roditeljima je zapravo bio stalan i prekid odnosa bi uslijedio nakon nekog konflikta. Primjerice, njezin suprug je pozvao predlagatelje i njegovu sestru na razgovor, međutim to je završilo tako da je predlagateljica rekla da joj više ne vode dijete jer da neće biti dobro. Također su oni osjećali pritisak od toga što žive u njihovom stanu, a oni nikad nisu dijete koristili kao sredstvo pritiska. Na upit o kakvim pritiscima se radi, navela je da im je u nekoliko navrata od strane predlagateljice bilo rečeno da će ih izbaciti iz stana. Kada je ona dulje bila na poslu, predlagatelji su znali dijete pokupiti iz vrtića, a također je bila situacija kada je zbog njihovih bračnih i poslovnih problema dijete mjesec dana boravilo kod predlagatelja i oni su se redovno čuli i vidjeli s djetetom tada te su uspjeli uspostaviti da ona ide tamo. Kod ostalih susreta koje su imali, EN je često znala reći da je kod njih često sama, da se s njom oni nisu igrali kao što se igra doma. Oni su i razgovarali s predlagateljima o tome koje igra EN voli, koje filmove voli gledati i slično. Nakon što je dijete došlo doma nakon što je mjesec dana boravilo kod bake i djeda, oni su od nje nakon određenog vremena čuli da su se događale određene situacije, primjerice da joj je bilo neugodno u više navrata jer kada bi se kupala djed bi se njom kupao, a baka bi od nje zahtijevala da to fotografira. Također je navodila da su baka i djed konstantno vikali, da se ona jednom sakrila ispod stola jer se bojala da ju netko ne udari jer je vidjela da su djed i baka bijesni te da baka maše rukama i udara djeda. Baka je također pred djetetom znala preispitivati način njihovog postupanja prema djetetu ili njezino liječenje kada bi bila bolesna pa im je govorila da li oni uopće vole svoje dijete. Također je u početku EN imala problema s prespavljivanjem kod bake i djeda te je često pitala kada će ići doma. Na upit zašto su onda dozvolili da dijete boravi dugo kod bake i djeda, navela je da zato što nisu shvatili ozbiljnost situacije. To smo shvatili tek kada im je EN ispričala neke stvari. Oni su također pokrenuli stručnu psihološku obradu djeteta u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba zbog toga što su s djetetom pričali o sudskim procesima i mogućnosti da će opet viđati baku i djeda, a ona je prema tome počela pokazivati veliki otpor. Nije joj prihvatljiv prijedlog Zavoda zato što dijete nije dugo vidjelo baku i djeda i zato što smatra da nenadzirani kontakt bake i djeda s djetetom nije emocionalno siguran za dijete. Kćer ne viđa niti njezine roditeljice, to je počelo možda par mjeseci prije nego što ne viđa ovdje predlagatelje jer su imali s njima jednu obiteljsku situaciju. EN je njezine roditelje viđala vrlo rijetko za razliku od ovdje predlagatelja jer oni su iz Čakovca, a i nisu bili jako zainteresirani i dijete nije s njima stvorilo emocionalni odnos. Bila je situacija da je dijete trebalo ići kod njih za vikend, a oni su ih zamolili da to odgode jer su trebali riješiti neke stvari, ali oni su se tome protivili i počeli su jako siliti te su onda suprug i ona odlučili prekinuti taj odnos. Također je njezin otac umalo fizički napao njezinog supruga. EN ne viđa niti njezinu sestru jer ona živi s njezinim roditeljima i sve što se odnosi na njezine roditelje odnosi se i na sestru. EN ne viđa niti sestru od njezinog supruga, a zapravo ju je vidjela samo dva ili tri puta na njezinu i suprugovu inicijativu, naime ona se preko djeda javila za jedan Loin rođendan da koju tortu da kupi EN ili koji poklon da kupi, na što je ona rekla da dijete ne treba tortu ili poklon već da bi bilo lijepo da EN upozna tetu i tada su se vidjele par puta jer je EN vozila tamo. Dijete nema s njom nikakvu emocionalnu povezanost te smatra da susreti s bakom i djedom moraju biti nadzirani. Bio je i jedan od primjera kada je EN s bakom i djedom po ocu bila na moru, ali ne 4 dana već 2 dana te je tada imala 4,5 godine i bila je u dvorištu gdje su jako strme stepenice dok su baka i djed bili u kući te je pala i imala je ogromnu masnicu. Također je bio primjer da je ona radila, suprug je radio od kuće, a baka po ocu je čuvala njihovo dijete i svaki sat vremena ju je zvala kada će završiti s poslom te je odlučila u podne, po užasno vrućem vremenu, s djetetom ići od mjesta gdje stanuju do Malešnice i kada je dovela dijete doma vidjeli su da ima sunčanicu. Odnos sa sestrom II. protustranke je prekinut jer odnosa nije niti bilo te kada su oni prekinuli odnos s predlagateljima, ona se nije niti javila. Obradu u Poliklinici inicirali su prije 2 ili 3 tjedna. Nisu ranije pokrenuli postupak obrade jer su vjerovali da otpor djeteta može nestati i da će stvari biti bolje, ali to se nije dogodilo. Točno je da je ona SMS porukama tražila od predlagatelja da se dijete fotografira i da im se šalju fotografije, međutim nije tražila golotinju i poziranje. Na daljnji upit čiju golotinju, navela je djeteta i predlagatelja jer ona osobno ne šalje nikome fotografije svog golog djeteta. Fotografije golog djeteta je predlagateljica slala njima, a zna se da se ne preporuča slati takve fotografije. Na tim fotografijama se vidi dijete u jakuziju s djedom koji je gol. I. protustranke je na ročištu pokazala fotografiju na kojoj se vidi jakuzi u kojoj se nalazi dijete i predlagatelj koji su prekriveni pjenom pri čemu su goli, međutim ne vide se intimni dijelovi. Predlagatelj je istaknuo kako je tom prilikom imao kupaće gaće te su te fotografije slali roditeljima djeteta na njihov zahtjev. I. protustranka je nadalje navela kako je u vrijeme tih fotografija dijete bilo kod bake i djeda, a nakon toga dijete više nije išlo kod bake i djeda, a na upit da li zbog toga, navela je da između ostalog i zbog toga. Fotografije su snimljene 13. siječnja 2024. Na daljnji upit, a kada joj se predočavaju navodi predlagatelja da je EN i nakon boravka kod djeda i bake u trajanju mjesec i pol opet išla kod bake i djeda, navela je da se možda ne sjeća dobrih datuma, ali može reći da je dijete boravilo kod bake i djeda mjesec i pol, pa je onda došla doma na par dana, pa je onda opet na par dana bila kod bake i djeda te je tada došlo do konflikta između njih odraslih u telefonskom razgovoru te je tada suprug rekao svom ocu da doveze dijete doma i otada EN više nije išla kod bake i djeda. Zadnji konflikt između njih odraslih bio je zbog toga što joj je njezina majka rekla da joj je od supruga majka svašta govorila, a i njoj je predlagateljica govorila protiv njezinog supruga da je on manipulativan i da se ona od njega mora razići, a također je njezinoj majci iznosila slične ili iste tvrdnje. Potom je njezin suprug nazvao svoje roditelje i zatražio od svoje majke objašnjenje o čemu se radi, a ona je to negirala.

11. I. i II. protustranke su podneskom od 10. veljače 2026. (str. 56-65) dostavili dopunsko očitovanje i prijedlog modela ostvarivanja susreta prije donošenja odluke. Isti, u bitnom, predlažu da je riječ o početnom stabilizacijskom modelu koji se razmatra tek nakon duljih razdoblja stabilnih reakcija djeteta, u pravilu najmanje 6 mjeseci; susreti se održavaju najviše dva puta mjesečno te se kao početni termin predlaže subota; trajanje susreta određuje se u rasponu od 30 do 60 minuta; mjesto susreta – otvorena, neutralna i javna mjesta; susreti u prisutnosti jednog ili oba roditelja.

12. Podneskom od 27. veljače 2026. (str. 68) predlagatelji ističu kako je mlt. dijete zdravo dijete bez ikakvih emocionalnih poteškoća. Protustranke kao roditelji negativno utječu na dijete pa je ono odvojeno od obitelji kako sa strane majke tako i sa strane oca. Dijete se od strane roditelja odgaja na način da su svi „neprijatelji“ i pretvara se u dijete slučaj. Ono što protustranke predlažu kao „strukturirani model, zaštitne okvire ili operativne okvire“ je za dijete štetno i ugrožavajuće za njezin zdrav psihofizički rast i razvoj. Jedina ugroza po dijete su njezini roditelji koji je radi zadovoljenja vlastitih interesa odvajaju od obitelji. Predlaže se donijeti predloženo rješenje.

13. Zavod je 15. lipnja 2026. u spis dostavio očitovanje (str. 77-78) u kojem navodi kako je stručni tim Područnog ureda dostavio mišljenje i prijedlog dana 22.5.2025. u kojem je predloženo slijedeće: „U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa predlagatelja s mlt. unukom, predlaže se da se UNŠ i SN omogući ostvarivanje osobnih odnosa s unukom EN minimalno drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu od 10.00 do 19.00 sati.“ Nakon navedenog mišljenja, održana je rasprava u veljači 2026. te su se i predlagatelj i protustranke očitovali podnescima. S obzirom da se osobni odnosi djeda i bake, UN i UNŠ, s mlt. EN ne održavaju dulje od dvije godine, a uzevši u obzir dob djeteta te kompleksne obiteljske odnose, mišljenja su da bi se osobni odnosi djeda i bake s unukom trebali odvijati prva tri mjeseca svaku drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu u trajanju od tri sata, u vremenu od 10 do 13 sati na javnoj površini uz prisutnost jednog od roditelja djeteta, a kako bi se dijete ponovno priviklo na kontakte s bakom i djedom. Nakon proteka tri mjeseca, predlaže se da se osobni odnosi bake i djeda s mlt. EN održavaju prema prethodno danom mišljenju, dakle drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu od 10 do 19 sati.

14. I. i II. protustranke su se podneskom od 19. lipnja 2026. (str. 81-85) očitovale na dodatno očitovanje Zavoda na način da se istom protive te smatraju kako predmetno mišljenje Zavoda ne sadrži aktualnu i dostatno individualiziranu analizu konkretnih reakcija djeteta, njegovog sadašnjeg emocionalnog stanja ni razloga zbog kojih dijete kroz dulje vremensko razdoblje ne izražava želju za ostvarivanjem osobnih odnosa s bakom i djedom.

15. I. i II. predlagatelji u podnesku od 8. srpnja 2026. (str. 87) navode kako zadnje mišljenje i prijedlog Zavoda nisu osnovani. Zavod nema nikakvih novih saznanja temeljem kojih bi postojao osnov za izmjenu dosadašnjeg prijedloga. Nikada nisu postojali razlozi za ograničavanja osobnih odnosa djeteta s predlagatljima. Predlagatelji smatraju da su apsurdni prijedlozi da se osobni odnosi njih i djeteta ostvaruju u prisutnosti roditelja koji su izazvali prekid redovnih i opsežnih kontakata djeteta s njima.

16. Čl. 120. st. 1. i 4. ObZ-a je propisano da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi, osim ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. Ovaj postupak su pokrenuli baka i djed po ocu mlt. djeteta sukladno čl. 479. st. 6. ObZ-a.

17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o ostvarivanju osobnih odnosa bake i djeda po ocu s mlt. unukom na način kako to predlaže nadležni Zavod u svom dopunskom očitovanju. Naime, sud je prihvatio mišljenje i prijedlog Zavoda te dopunsko očitovanje jer smatra da je dano stručno, argumentirano i obrazloženo, a rukovodeći se najboljim interesom mlt. djeteta. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda jasno proizlazi kako su baka i djed po ocu bili uključeni u život djeteta te da je mlt. EN barem mjesec dana u kontinuitetu boravila kod bake i djeda u vrijeme kada je zajednica Loinih roditelja bila u krizi, a što I. i II. protustranke ne osporavaju, isto kao što ne osporavaju da je dijete boravilo kod bake i djeda i na moru. Sama I. protustranka u svom iskazu navodi su baka i djed po ocu znali, dok je ona radila, dolaziti po dijete u vrtić te da je dijete kod predlagatelja odlazilo kada je imala između 3 i 5 godina. Nadalje je u svom iskazu navela kako je EN njezine roditelje viđala vrlo rijetko, za razliku od ovdje predlagatelja, jer oni su iz Čakovca, a i nisu bili jako zainteresirani i dijete nije s njima stvorilo emocionalni odnos. Iz ovakvog njezinog iskaza jasno proizlazi da je mlt. EN s bakom i djedom po ocu, ovdje predlagateljima, imala stvoren emocionalni odnos te je EN ostvarivala osobne odnose s bakom i djedom po ocu. Činjenica jest da baka i djed aktualno ne viđaju mlt. EN što traje dvije godine, a do čega je došlo odlukom roditelja zbog njihovog neslaganja s bakom i djedom. Da je do prekida osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom po ocu došlo zbog konflikta njezinih roditelja s bakom i djedom proizlazi i iz iskaza same I. protustranke koja je navela kako je dijete boravilo kod bake i djeda mjesec i pol, pa je onda došla doma na par dana, pa je onda opet na par dana bila kod bake i djeda te je tada došlo do konflikta između njih odraslih u telefonskom razgovoru te je tada suprug rekao svom ocu da doveze dijete doma i otada EN više nije išla kod bake i djeda. Stoga sud ne prihvaća navode I. i II. protustranaka iz pisanih podnesaka da je do prekida osobnih odnosa mlt. EN s bakom i djedom po ocu došlo radi zaštite emocionalne sigurnosti i psihološke stabilnosti djeteta, kako to navode u svojim podnescima. Isto tako sud ne prihvaća tvrdnje I. i II. protustranaka da je dijete oduvijek pokazivalo otpor prema susretima s bakom i djedom po ocu jer da je tome tako, onda zasigurno I. i II. protustranke, kao odgovorni roditelji, ne bi ostavili dijete kod bake i djeda u kontinuitetu od mjesec i pol kada je njima to bilo potrebno radi rješavanja svojih problema. Iz iskaza II. predlagatelja i I. protustranke može se zaključiti da je dijete i nakon toga ostvarivalo osobne odnose s bakom i djedom po ocu. Niti iz jednog dokaza u spisu ne proizlazi da su baka i djed po ocu, dok je mlt. EN, bila kod njih, neadekvatno skrbili za nju. I. protustranka je u svom iskazu tvrdila da je djetetu bilo neugodno u više navrata jer kada bi se kupala djed bi se njom kupao, a baka bi od nje zahtijevala da to fotografira, da bi kasnije na postavljena pitanja potvrdila da je upravo ona SMS porukama tražila od predlagatelja da se dijete fotografira i da im se šalju fotografije. Također je tvrdila da je djed bio gol prilikom kupanja, međutim golotinja intimnih dijelova tijela nije vidljiva na fotografijama koje je I. protustranka neposredno pokazala sudu prilikom davanja iskaza. Također je, kako je već ranije navedeno, dijete dolazilo kod bake i djeda i nakon ovih događaja koje sada I. protustranka ističe kao problematične. Nadalje, za istaknuti je kako mlt. EN, odlukom svojih roditelja, ne ostvaruje osobne odnose niti s bakom i djedom po majci, isto kao niti s tetama s majčine i očeve strane pa je doista nevjerojatno da niti jedan član "šire obitelji" mlt. EN nije adekvatan za ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. EN. Konflikt roditelja djeteta s bakom i djedom po ocu, odnosno njihovo neslaganje samo po sebi nije dovoljno za zaključak da bi u interesu djeteta bilo da se osobni odnosi bake i djeda s unukom uopće ne odvijaju, a kako to primarno predlažu I. i II. protustranke. I. i II. protustranke navode kako dijete ne traži kontakte s bakom i djedom te pokazuje otpor prema susretima, međutim sud smatra da je, nakon što se osobni odnosi mlt. EN s bakom i djedom ne odvijaju dvije godine, za očekivati, a posebice s obzirom na dob djeteta, da dijete više ne pokazuje interes za te susrete. Stoga sud smatra kako se treba započeti s odvijanjem osobnih odnosa bake i djeda s unukom (jer, između ostalog, nije niti bilo osnovanih razloga za prekid tih odnosa) postepeno, a kako je to Zavod i predložio u svom dopunskom očitovanju kada je predložio da se osobni odnosi djeda i bake s unukom odvijaju prva tri mjeseca svaku drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu u trajanju od tri sata, u vremenu od 10 do 13 sati na javnoj površini uz prisutnost jednog od roditelja djeteta, a kako bi se dijete ponovno priviklo na kontakte s bakom i djedom, a nakon proteka tri mjeseca, osobni odnosi bake i djeda s mlt. Loom će se održavati drugu i četvrtu nedjelju u mjesecu od 10 do 19 sati, pri čemu sud napominje kako stranke uvijek mogu zahtijevati izmjenu odluke ukoliko bi se tijekom odvijanja osobnih odnosa zaključilo da je potrebno ograničiti ili pak proširiti osobne odnose bake i djeda s unukom. Sud smatra kako je navedeno u interesu mlt. EN, pri čemu je sud uzeo u obzir čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (NN – Međunarodni ugovori 12/93, 20/97 – dalje Konvencija) kojim je propisano da se prvenstveno mora voditi računa o interesima djeteta, a zasigurno je interes mlt. EN da njeguje odnose i sa širom obitelji, odnosno u konkretnom slučaju s bakom i djedom po ocu, kao što je to i činila do unatrag dvije godine te sud smatra kako će navedeno pozitivno utjecati na njezin psihofizički i socijalni razvoj. Isto tako, sud je uzeo u obzir i članak 5. i 7. b. Konvencije o kontaktima s djecom (NN – Međunarodni ugovori broj 7/08) jer smatra da će se na ovaj način potaknuti stranke da postignu dogovor o kontaktima, a sve u najboljem interesu mlt. djeteta. Zavod je također strankama preporučio uključivanje svih odraslih članova obitelji u obiteljsko savjetovanje, što se posebice odnosi na uključivanje u savjetovanje DNŠ sa svojim roditeljima. Posebna skrbnica mlt. djeteta također prihvaća prijedlog i mišljenje Zavoda da je potrebno uključivanje stranaka u obiteljsko savjetovanje te također smatra da je svakako u interesu mlt. djeteta da ima osobne odnose s bakom i djedom jer isto utječe na socijalni i psihofizički razvoj mlt. djeteta. S obzirom da sud prihvaća prijedlog Zavoda da je potrebno osobne odnose predlagatelja s mlt. EN započeti postupno (a s obzirom na potpuni izostanak tih odnosa u trajanju od dvije godine), to za sada nije prihvaćen prijedlog predlagatelja za određivanjem osobnih odnosa u širokom opsegu.

18. Na temelju svega navedenog, sud smatra kako baka i djed po ocu imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa sa svojom unukom, odnosno unuka s bakom i djedom sukladno čl. 120. st. 1. ObZ-a, a kako to predlaže nadležni Zavod. Sukladno čl. 120. st. 3. ObZ-a roditelji su dužni djetetu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s bakom i djedom po ocu te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje tih osobnih odnosa.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 26. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Katarina Perjanec Prstec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u 4 primjerka u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. I. i II. predlagateljima po punomoćnici

2. I. protustranci

3. II. protustranci

4. posebnoj skrbnici

5. Zavodu