Poslovni broj P Ob-127/2017-120

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu tog suda Mariji Karadžole u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice-protutužiteljice UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Maja Masnec, odvjetnica iz Jastrebarskog, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 15. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja-protutuženika i punomoćnice tuženice-protutužiteljice, dana 26. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena-protutužiteljica UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica:

- 44/100 dijela zk.č.br. 1800/1, gospodarska zgrada i dvorište u Jelačnici površine 68 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 44/100 dijela zk.č.br. 1800/2, dvorište i gospodarska zgrada površine 78 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 7/100 dijela zk.č.br. 1799/2, kuća br. 19A i dvorište površine 315 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i

- 44/100 dijela zk.č.br. 1797/1, ravnica livada površine 403 m2, upisano u PL br. 59 k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženici-protutužiteljici parnični trošak ovog postupka u iznosu od 11.321,39 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik je dana 17. siječnja 2003. podnio tužbu protiv tuženice- protutužiteljice radi utvrđenja bračne stečevine u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] [broj poduloška] k. o. [katastarska općina]. Tužbeni zahtjev je dopunjen podneskom od 18. rujna 2007. kojim je tužitelj-protutuženik zatražio utvrđenje bračne stečevine i u odnosu na pokretnine koje se nalaze u naznačenoj nekretnini.

2. Tuženica-protutužiteljica je u odgovoru na tužbu navela da se tužbi i tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti kao neosnovanom. Podneskom od 28. veljače 2003. tuženica-protutužiteljica je podnijela protutužbeni zahtjev kojim je zatražila donošenje presude radi utvrđenja bračne stečevine u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pokretnine detaljno naznačene u citiranom podnesku.

3. Prvostupanjskom presudom poslovni broj P-21/03-21 od 21. studenoga 2012. odlučeno je o tužbenom i protutužbenom zahtjevu stranaka (str. 273 -293 spisa). Nadalje, dana 23. prosinca 2013. donesena je dopunska presuda poslovni broj P- 21/03-31 kojom je tuženici-protutužiteljici naloženo izdati tabularnu ispravu za upis prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] te je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužiteljap-protutuženika za izdavanje tabularne isprave za upis prava u zemljišnoj knjizi u odnosu na istu nekretninu.

4. O žalbama stranaka na naznačene prvostupanjske odluke odlučeno je presudom i rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž x-32/2014-2 od 1. ožujka 2017. (str. 334-338 spisa). Drugostupanjski sud je potvrdio presudu Općinskog suda u Jastrebarskom poslovni broj P-21/03-21 od 21. studenoga 2012. u pobijanom dijelu pod točkama 1, 3, 4, 6, 7 i 8 izreke te djelomično u odnosu na točku 5 izreke, dok je za navedenu točku presuda u jednom dijelu preinačena i tužbeni zahtjev odbijen.

5. Nadalje, presudom drugostupanjskog suda u cijelosti je potvrđena dopunska presuda poslovni broj P-21/03-31 od 21. studenoga 2012.

6. Zaključno, drugostupanjskim rješenjem djelomično je usvojena žalba tužitelja- protutuženika i presuda poslovni broj P-21/03-21 od 21. studenoga 2012. je ukinuta u pobijanom dijelu pod točkom 2 i 9 izreke te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

7. Protiv presude Županijskog suda u Karlovcu posl. br. Gž x-32/2014 od 1. ožujka 2017. tužitelj-protutuženik izjavio je reviziju koja je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-x-131/2018 od 22. ožujka 2018. odbačena kao nedopuštena.

8. Dakle, u ponovljenom postupku valjalo je odlučiti o protutužbenom zahtjevu tuženice-protutužiteljice u dijelu u kojem je prvostupanjska presuda ukinuta, tj. u dijelu na nekretninu koja u naravi predstavlja kuću na adresi [adresa] te pomoćne i dvorišne zgrade koje se nalaze uz kuću.

9. U protutužbi, a u odnosu na navedene nekretnine, tuženica-protutužiteljica navodi da iste predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. Pojašnjava da se radi o nekretninama tužiteljevih roditelja u kojoj su stranke živjele te izvršile opsežna ulaganja i radove (uvođenje centralnog grijanja, opločenje kuhinje (pod i zidovi), betoniranje dvorišta, mijenjanje ograde te radovi na izolaciji kuće). Tuženica-protutužiteljica je protutužbeni zahtjev uredila podneskom od 24. rujna 2024. predlažući donošenje presude kojom će utvrditi da je UP suvlasnica 46/100 dijela zk.č.br. 1800/1, gospodarska zgrada i dvorište u Jelačnici površine 68 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 47/100 dijela zk.č.br. 1800/2, dvorište i gospodarska zgrada površine 78 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 7/100 dijela zk.č.br. 1799/2, kuća br. 19A i dvorište površine 315 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] dijela zk.č.br. 1797/1, ravnica livada površine 403 m2, upisano u PL br. 59 k. o. [katastarska općina].

10. U odgovoru na protutužbu tužitelj navodi da se istoj u cijelosti protivi, da je trošak uvođenja centralnog grijanja podmirio njegov otac, da je dvorište bilo od ranije betonirano, pločice u kuhinji da su samo zamijenjene novima, a ograda da nije mijenjana. Tijekom cijelog postupka tužitelj-protutuženik ustraje na tvrdnji da su gotovo sve radove izvodili njegovi roditelji, a da su on i supruga samo tamo živjeli i održavali nekretninu. Predlaže odbiti protutužbeni zahtjev kao neosnovan.

11. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu (str. 25) i ugovore o kreditu i dokumentaciju banaka (str. 54-60). Osim toga, saslušani su svjedoci KP, EP, PP, TP, GP, ČP, ŠP, ŽP, AP, ZP i MP (ročište 31. ožujka 2004., str. 79) te stranke UP i BP (ročište 25. studenoga 2003., str. 61). Zaključno, proveden je očevid na licu mjesta te vještačenja po sudskim vještacima građevinske i geodetske struke.

12. Nakon provedenog dokaznog postupka i zaključene glavne rasprave , na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno , utvrđeno je da je protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice osnovan.

13. Među strankama nije sporno da su bile u braku od 20. travnja 1968. do 5. veljače 2003. Među strankama nije sporno niti koje nekretnine su predmet ovog spora. Među strankama je sporno predstavljaju li nekretnine iz t. I. izreke bračnu stečevinu stranaka te, ukoliko predstavljaju, koliki je udio svake stranke u vlasništvu imovine.

14. Radi utvrđivanja bračne stečevine stranaka sud je imao u vidu činjenicu zaključenja i prestanka braka stranaka pa je utvrdio da se u ovom sporu ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja zajedničke imovine. Od zaključenja braka do 1999. godine na snazi je bio Zakon o braku i porodičnim odnosima (NN broj 11/78, 45/85, i 59/90, dalje: ZBPO) a od 01. srpnja 1999. do 22. srpnja 2003. Obiteljski zakon (NN broj 162/98, dalje: ObZ). Dakle, radi se o dva zakona, međutim institut zajedničke imovine (prema ZBPO), odnosno bračne stečevine (prema ObZ) definiran je na jednak način. Naime, to je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (čl. 277. ZBPO-a/čl. 252. ObZ-a). Sud je pored ostalog prilikom odlučivanja o protutužbenom zahtjevu imao u vidu osnovna obilježja nastanka zajedničke imovine odnosno bračne stečevine a to su: rad, trajanje bračne zajednice i predmet bračne stečevine. Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine. U obzir dolazi svaki rad kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine. Nadalje, prilikom utvrđivanja bračne stečevine bitno je trajanje bračne zajednice, a ne braka. Bračna stečevina može biti jedino ona imovina koja je stečena u vrijeme trajanja bračne zajednice, što znači da nije dovoljno da brak formalno postoji, već je potrebno da bračni drugovi stvarno žive u bračnoj zajednici. Dakle, postojanje bračne zajednice treba utvrditi u slučaju kad postane sporno može li se određena imovina smatrati bračnom stečevinom ili se radi o vlastitoj imovini bračnog druga. U konkretnom slučaju bračna zajednica stranaka trajala je od 1968. godine do 12. mjeseca 2002. godine. Naime, među strankama je nesporno da je 1968. godine sklopljen brak te da je tuženica u 12. mjesecu 2002. napustila bračnu zajednicu.

15. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1799/2, kuća br. 19a i dvorište, površine 315 čhv, utvrđeno je da je pravo vlasništva upisano u korist BP, ovdje tužitelja-protutuženika. Među strankama je nesporno da je tužitelj navedenu nekretninu stekao nasljeđivanjem od svog pok. oca tijekom 1984. godine.

16. Sukladno uputi iz drugostupanjske odluke valjalo je prije svega precizno utvrditi koje nekretnine su predmet ovog postupka te na kojim česticama je izgrađen koji od objekata. Naime, među strankama je nesporno da je predmet postupka kuća na adresi [adresa] te svi pripadajući objekti u dvorištu koji s kućom čine jedinstvenu cjelinu (podrumi, nadstrešnica, pomoćna i gospodarska zgrada), no navedene nekretnine nisu bile precizno označene u smislu zemljišnoknjižnih i katastarskih oznaka. Stoga je sud proveo vještačenje po sudskom vještaku geodetske struke čiji zadatak je bio precizno identificirati čestice koje su predmet spora.

17. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke (str. 523-558) utvrđeno je da je kuća br. 19a u [adresa] sagrađena na dijelovima čestica 1800/1 i 1800/2 k. o. [katastarska općina] te da je kuća izgrađena prije 15. veljače 1968. godine. Na navedenim česticama nalazi se i betonirani dio dvorišta ispod kojeg je izgrađen podrum. Pomoćna dvorišna zgrada sagrađena je na dijelovima čestica br. 1800/2, 1799/2, 1797/1 i 1797/2 k. o. [katastarska općina]. Gospodarska zgrada sagrađena je na dijelovima čestica br. 1797/1, 1800/1 i 1800/2 k. o. [katastarska općina]. Nadstrešnica je sagrađena na dijelovima čestica br. 1800/1 i 1800/2. Iz dostupnih arhivskih podataka, katastarskih podloga i geodetskih elaborata sudski vještak nije mogao utvrditi podatke o vremenu izgradnje i evidentiranja betoniranog dijela dvorišta, pomoćne i gospodarske zgrade te nadstrešnice. Sudski vještak zaključno navodi da je kuća na adresi [adresa] pogrešno u zemljišnoj knjizi evidentirana na zk.č.br. 1799/2, budući se definitivno ne nalazi na njoj. Sve navedeno pregledno je prikazano na skici lica mjesta na listu 530 spisa.

18. Tuženica-protutužiteljica na nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije imala prigovora, dok se na prigovore tužitelja-protutuženika sudski vještak očitovao podneskom od 19. rujna 2022., ostajući u cijelosti kod svog prethodno iznesenog mišljenja. Razmatrajući prigovor tuženika sud je utvrdio da isti nije od utjecaja na istinitost, točnost i pouzdanost nalaza vještaka. Naime, zadatak sudskog vještaka bio je identificirati zemljišnoknjižne čestice na kojima se nalazi kuća na adresi [adresa] u [adresa] te svi pripadajući izgrađeni objekti (podrum, pomoćne i gospodarske zgrade), obzirom iste nesporno predstavljaju cjelinu i iste su predmet spora u ovom postupku. Navedeno stanje utvrđeno je i neposrednim pregledom nekretnina od strane suda prilikom očevida provedenog 18. listopada 2019. (str. 413 spisa).

19. Nalaz sudskog vještaka geodeta je sud u cijelosti prihvatio. Isti je u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka, temelji se na uvidu u javne knjige (katastar i zemljišne knjige, geodetske elaborate i arhive), vjerodostojan je i potpun te nije doveden u sumnju prigovorima tužitelja-protutuženika. Tužitelj u svom prigovoru u bitnome ističe okolnosti koje se tiču ishođenja građevinske dozvole, provedenih radova i investicija te odnosa s tuženicom-protutužiteljicom, a što ionako nije bio predmet nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodeta.

20. Slijedom iznesenog sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodeta te utvrđenja do kojih je došao prilikom očevida utvrdio točno koje nekretnine predstavljaju predmet spora u ovom postupku u smislu njihovog upisa u zemljišnim knjigama odnosno podacima katastra: zk.č.br. 1800/1, gospodarska zgrada i dvorište u Jelačnici površine 68 čhv upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1800/2, dvorište i gospodarska zgrada površine 78 čhv upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1799/2, kuća br. 19A i dvorište površine 315 čhv upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], ravnica livada površine 403 m2 upisano u PL br. 59 k. o. [katastarska općina]. Na svim navedenim nekretninama je pravo vlasništva odnosno posjeda upisano u cijelosti u korist tužitelja-protutuženika BP. Izvatci iz zemljišne knjige i posjedovni list također su sastavni dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke.

21. U daljnjem tijeku dokaznog postupka valjalo je utvrditi predstavljaju li predmetne nekretnine bračnu stečevinu stranaka.

22. Tuženica-protutužiteljica u protutužbi i daljnjem tijeku postupka čini nespornim da je tužitelj-protutuženik navedene nekretnine stekao nasljeđivanjem od svog pok. oca, no tvrdi da su nakon stjecanja izvršena određena ulaganja, obnavljanja, dogradnje i uređenja nekretnina koja su stranke napravile zajednički za vrijeme trajanja bračne zajednice zbog čega navedena nekretnina predstavlja zajedničku imovinu odnosno bračnu stečevinu.

23. Tužitelj-protutuženik osporava navode tuženice-protutužiteljice navodeći da je nekretnina oduvijek bila u vlasništvu njegovih roditelja koji su snosili sve troškove ulaganja u nekretnine koje su on i supruga samo održavali.

24. Radi utvrđivanja kada su izvođeni radovi na uređenju kuće broj 19A na [adresa] te kad je provedena gradnja ostalih objekata navedenih u protutužbi te obim izvedenih radova, sud je proveo dokaze saslušanjem svjedoka i stranaka te vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke.

25. U svom iskazu saslušani svjedok KP (str. 79), navodi da je 1984. godine radio na objektu [adresa] u staroj štali, gdje je rušen pod i stavljan novi , probijana su vrata i kuća je žbukana. Tad su vanjski zidovi ostali neizmijenjeni, a unutarnji zidovi su žbukani i uređivani. Radove je naručio i platio tužitelj. Pored toga rađena je i nova septička jama.

26. Svjedok EP (str. 79) u svom iskazu navodi da je u kući na [adresa] izvodio radove na ugradnji centralnog grijanja 1985. ili 1986. godine. Radove su naručile stranke, a isplatio ga je tužitelj.

27. Svjedok NP (str. 80), u svom iskazu navodi da je 1990. godine ili poslije 1990.-e izvodio radove na kući stranaka u [adresa] postavljanjem izolacije oko kuće, a koje radove je naručio tužitelj.

28. Svjedok TP (str. 80), u svom iskazu navodi da je 1993. ili 1994. izvodio radove na preinaci kotlovnice na [adresa] koje su naručile i zajedno platile stranke.

29. Svjedok GP (str. 80), u svom iskazu navodi da je 1997. godine izvodio krovopokrivačke i tesarske radove kod stranaka na Pleš ivici, na nadstrešnici dvorišne zgrade. Naručitelj radova je bio tužitelj uz prisustvo tužene.

30. Svjedok ČP (str. 80) u svom iskazu navodi da je na [adresa] izvodio radove na razbijanju betona u podrumu kuće. Pored toga za stranke je radio u vrtu i vinogradu po pozivu bilo koje stranke, a radove mu je plaćao tužitelj.

31. Svjedok ŠP (str. 80) u svom iskazu navodi da je u kući na [adresa] izvodio strojobravarske radove na željeznim vratima i da je na prozorima radio rešetke. Radove je izvodio 1994. godine. Nadalje navodi da je izradio klizna vrata, jedna normalna vrata, okvire za prozore, dva prozora, rešetke te kotao na centralno grijanje.

32. Svjedok ŽP (str. 80 spisa) navodi da je prije 15 ili 20 godina izvodio radove strankama na vodovodnoj instalaciji i limarske radove na objektu [adresa]. Radove su mu naručivale i plaćale obje stranke. Pored toga izvodio je i radove na ugradnji centralnog grijanja te uvodio vodu u garažu i podrume. Radove na vinoteci zajednički su naručivale stranke, a ne sjeća se tko ga je platio.

33. Svjedok AP (str. 81) u svom iskazu navodi da je za stranke izvodio radove krečenja kuće na [adresa] te u kući u [adresa], u kafiću, kao i na moru. Radove je izvodio poslije rata. U kafiću je radio skoro svake godine. Na [adresa] je izvodio radove u 2 podruma i punioni. Punionu je krečio nakon žbukanja, a jedan podrum je u dva navrata krečio. Također je i farbao metalna ulazna vrata i podrum u punioni.

34. Svjedok ZP (str. 81) u svom iskazu navodi da je izvodio radove na postavljanju keramičkih pločica u kući na [adresa], u [adresa] u [adresa] i u [adresa]. Radove na [adresa] izvodio je 1995., u Jastrebarskom 1994. i 1998., a u Zagrebu 2000. godine. Za stranke je radio oko 30 godina određene radove po njihovoj narudžbi. Kad je na [adresa] izvodio prve radove u kupaoni, roditelji tužitelja su bili živi, a kada je drugi put izvodio radove, bio je živ samo otac tužitelja, dok prilikom izvođenja radova na postavljanju pločica u podrumu roditelji tužitelja nisu bili živi. Radove je naručivao tužitelj i podmirivao troškove. Pored toga izvodio je radove u kafiću u [adresa] te vinotekama u Zagrebu a što mu je sve platio tužitelj. Prilikom izvođenja radova na [adresa] bila je prisutna tužena i znala je sugerirati kako izvesti pojedine radove.

35. Svjedok MP (str. 81) u svom iskazu navodi da je 1994. ili 95. godine na [adresa] izvodio radove po narudžbi tužitelja na postavljanju elektroinstalacija na novom podrumu i izvođenju popravka na starom podrumu. Taj novi podrum je bio puniona vina. Radovi su plaćeni krajem 2002. godine u iznosu od 25.000,00 kn, a za koji obračun je znala tužena.

36. Tužitelj-protutuženik (str. 61-62) u svom iskazu navodi da je nakon zaključenja braka 1968. s tuženom-protutužiteljicom živio u zajedničkom domaćinstvu u kući svojih roditelja na [adresa]. Majka mu je umrla 1978., a otac 1983. Nakon smrti oca nastavili su živjeti u kući broj 19a na [adresa]. Od smrti oca 1983., osim 1995. kad je obnovljena izolacija oko kuće, ništa nije ulagano. Od 1997. s tuženom nije imao zajedničke financije. Tužena nije doprinosila financijski u stjecanju bračne stečevine jer je od prvog dana bila boležljiva. Domaćinstvo su vodili njegovi roditelji dok su b ili živi. Centralno grijanje u kući na [adresa] ugrađeno je za vrijeme života njegovih roditelja, a nakon ugradnje istog na njemu ništa nije rađeno osim zamjene plamenika. Nakon smrti oca tužitelja u kuhinji na [adresa] promijenjeni su elementi s tim da su frižider i peć ostali postojeći. Podrumi na [adresa] građeni za vrijeme života njegovih roditelja i izgradili su ih njegovi roditelji kao i tzv. garažu. Iskop koji je vršen radi betoniranja dijela dvorišta radio je iz razloga kako bi stavio izolaciju oko kuće koji iskop je kasnije betonirao. Puniona se nalazi u gospodarskoj zgradi koju zovu velika garaža. Građevinske radove na navedenim objektima izvodili su njegovi roditelji, a tužitelj je sam postavio opremu za bavljenje djelatnošću vinogradarstvom i vinarstvom. Poslije smrti oca tužitelja ostalo je nešto ušteđevine o čijem iznosu se ne želi izjasniti. Kredit podignut 1982. na ime tužene iznosio je 1.000.000,00 dinara, a kredit podignut 1985. kod Jugobanke na ime tužene iznosio je 5.000.000,00 dinara i podignut je za kupnju namještaja u kući na [adresa]. Nakon bolesti tužene 1997. tužitelj joj je pružao pomoć i financijski pomagao kupujući tuženoj lijekove i to liječenje je trajalo narednih 5 godina. U prvoj godini na tuženu je tužitelj potrošio 10.000,00 DEM. Tužitelj smatra da je jedino što su stekli zajedničkim radom u braku kuća u [adresa].

37. U svom iskazu tužena-protutužiteljica (list 62-63) navodi da im roditelji tužitelja nisu mogli pomoći, jer su sredstva koja su zaradili od bavljenja poljoprivredom bila vrlo mala i roditelji tužitelja bili su siromašni i nisu imali niti televizor u kući. Televizor za kuću je kupio otac tužene-protutužiteljice i darovao ga je strankama. U dvorištu kuće na [adresa] rađen je jedan podrum veličine 9x13 m te gospodarska zgrada tzv. garaža i preuređivana su dva podruma. Mama tužitelja umrla je 1978. Bila je jako bolesna, pa joj je tužena kuhala hranu kako kod kuće, tako joj je hranu nosila i u bolnicu. Poslije smrti majke tužitelja tužena je vodila računa o ocu tužitelja kuhanjem, pranjem, pomaganjem u vinogradu pune dvije godine, a a skoro godinu dana otac tužitelja je bio na njezi jer je poslije operacije imao plastični jednjak pa mu je tužena miksala hranu, čistila ga i prala. Tužitelj je uglavnom zahtijevao od tužene da radi u lokalu te da mu čuva i njeguje njegovog oca. Poslije smrti oca tužitelja 1983. zajedno sa tužiteljem i ostalom familijom radila je u vinogradu kopajući isti, rezanjem i branjem te sve ostalo što je bilo potrebno. Kuća na [adresa] je uređivana na način da je između soba probijen zid te su postavljene pločice u kuhinji i kupljen je novi namještaj za kuhinju, dnevni boravak i spavaću sobu. 1984. žbukane su dvije garaže te je rađen odvodni kanal za kanalizaciju i septička jama, vrata i fasada na garažama. 1985. uređen je prostor za postavljanje peći za centralno grijanje te je rađen dimnjak, vodoinstalacija i elektroinstalacija. Prvo je bila postavljena peć za centralno grijanje na kruto gorivo , a nakon toga je došlo do preuređenja i postavljanja plamenika u cisterne na tekuće gorivo. Sjeća se da su radili plastične kace s poklopcima te 5 drvenih bačava ukupnog kapaciteta 33.000 litara. 1995. majstor AP krečio je punionu, kuću i garažu a 1996. građen je podrum veličine 9x13 m od iskopa do konačne betonaže. Roditelji tužitelja nisu nikakvim sredstvima pomagali. Financijska zajednica između stranka je prestala u 11. mjesecu 2002. Vinogradi koje su obrađivali bili su nasljedstvo tužitelja od njegovog oca kao i nekretnine - kuća i okućnica, ali je sve ostalo bračna stečevina (podrum, gospodarske zgrade, sredstva uložena u centralo grijanje i ostalo). Troškove pogreba oca tužitelja-protutuženog snosili su tužitelj-protutuženi i tužena-protutužiteljica. Zajednički pisanog sporazuma u vezi financija stranke nisu imale, a zajednički su zarađivali, radili i ulagali u bračnu stečevinu.

38. Iz iskaza saslušanih svjedoka te iskaza tužene čije iskaze sud ocjenjuje logičnim, uvjerljivim, nekontradiktornim i objektivnim proizlazi da su stranke na [adresa] u kući broj 19A i dvorištu imale određena ulaganja u izvođenju radova od 1984. na dalje. Sve radove su izvodili saslušani svjedoci. Pritom se ističe i da su iskazi svjedoka suglasni s ostalim izvedenim dokazima te da isti nisu imali razloga iskazivati drugačije nego istinito, obzirom nisu osobno zainteresirani za ishod ovog postupka. Svjedok KP navodi da je radio u staroj štali razbijao i rušio podove, stavljao nove, probijao vrata i žbukao vanjske i unutarnje zidove. EP je izvodio radove na ugradnji centralnog grijanja, PP NP vršio iskop oko kuće radi postavljanja izolacije, B TP je izvodio radove na preinaci kotlovnice na [adresa], GP radove na kući - krovopokrivačke i tesarske radove na nadstrešnici i dvorišnoj zgradi, ČP izvodio je radove na betoniranju podruma u kući, ŠP strojobravarske radove na [adresa] - željezna vrata, prozore, rešetke te postolje za centralno grijanje kao i radove na novom dijelu, ugradnju kliznih vrata, okvira za prozore, normalnih vrata, 2 prozora, rešetke i kotao za centralno grijanje. Svjedok JP izvodio je radove na postavljanju vodne instalacije i limarskih radova. AP izvodio radove na krečenju kuće na [adresa] u [adresa] u lokalu

- kafiću u [adresa] te na moru. CP izvodio keramičke radove na kući u [adresa], u [adresa] i u [adresa]. MP EP izvodio radove na postavljanju elektroinstalacije na novom podrumu i vršio popravke u starom podrumu a taj novi podrum je bio puniona vina Radovi su izvođeni od 1994. do 1997.

39. Navode tužitelja-protutuženog da je objekte: gospodarsku zgradu, dvorišnu zgradu sa nadstrešnicom, novoizgrađeni podrum betonirani dio dvorišta te ulaganja u kuću broj 19 A (popločavanje zidova i podova u kuhinji te postavljanje keramičkih pločica u prostoru podruma ispod kuće, ugradnju centralnog grijanja, gradnju i uređenje podruma i gospodarske zgrade) izvodio i gradio otac tužitelja-protutuženog odnosno njegovi roditelji, sud nije prihvatio iz razloga što iz dokaznog postupka , a posebno iskaza saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi da su svi radovi izvođeni od 1984. na dalje dok je otac tužitelja-protutuženog umro 1983., a majka 1978. godine. Prema tome roditelji tuženika-protutužitelja nisu imali učešća u izvođenju naprijed navedenih radova. Također iz iskaza stranaka, ali i saslušanih svjedoka utvrđeno je da su stranke tada živjele u bračnoj zajednici, zajednički stjecale i privređivale, kao i brinule o članovima obitelji (roditeljima tužitelja-protutuženika, s kojima su i živjeli). Svjedoci navode da su u radove (naručivanje, plaćanje, nadgledanje) bile uključene obje stranke te da je i tužena-protutužiteljica bila upoznata sa svim radovima. Zaključno se ističe da tužitelj-protutuženik nije dostavio niti predložio niti jedan valjani dokaz kojim bi pokušao učiniti vjerojatnim da su svi navedeni objekti postojali od ranije i u kakvom su pritom bili stanju. Tijekom cjelokupnog dosadašnjeg postupka isti isključivo paušalno osporava navode tužene-protutužiteljice/sudskih vještaka, ne predlažući pritom izvođenje niti jednog valjanog dokaza kojim bi potvrdio svoja stajališta.

40. Nadalje, u prethodnom, pravomoćno okončanom, dijelu postupka utvrđene su okolnosti i činjenice vezane uz lokal stranaka u kojem je tuženica-protutužiteljica radila neprekidno 37 godina i tamo ostvarivala prihod te koji je također bio zajednička imovina stranaka. Ovdje se neće ponavljati utvrđenja suda iz presude od 21. studenoga 2012. koja se ne odnose na nekretninu u [adresa], no sud ih je imao u vidu i prilikom donošenja ove presude. Iz dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da su stranke živjele u kući roditelja tužitelja-protutuženog i to do 1983. u obiteljskoj zajednici s roditeljima, a nakon toga do 12. mjeseca 2002. stranke su živjele u zajedničkoj financijskoj i ekonomskoj zajednici same. Upravo u periodu od 1984. do 2002. stranke su zajednički ulagale u kuću, dvorište i dvorišne objekte kako je to već naprijed navedeno i opisano.

41. Bračna zajednica prestala je u 12. mjesecu 2002. kad je tužena- protutužiteljica napustila kuću stranaka. Brak je razveden 5. veljače 2003. Stoga se na imovinu koju su stranke stekle u vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. primjenjuje zakon o braku i porodičnim odnosima (NN broj 11/78, 45/89, i 59/90. - dalje: ZBPO). Prema odredbama čl. 277. ZBPO-a, imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova je zajednička imovina u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njihovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1 ZBPO-a). Dakle, u ovom postupku bilo je potrebno utvrditi doprinos svakog bračnog druga u stjecanju zajedničke imovine o čemu ovisi njihov suvlasnički omjer na tako stečenoj imovini.

42. Imajući u vidu iskaze stranaka te utvrđenja suda iz presude posl. br. P Ob - 21/03 od 21. studenoga 2012. godine sud je zaključio da su stranke zajednički doprinosile stjecanju zajedničke imovine, no ne u istom udjelu. Naime, sud je utvrdio da su stranke radile i zajedno stjecale imovinu - na poljoprivredi, vinogradarstvu, osnivanju vinoteke, u ugostiteljskom objektu u [adresa] i sl. Zajednički su brinuli o roditeljima tužitelja do njihove smrti, otplaćivali kredite i stjecali nekretnine kupovinom (lokal, apartman na moru) te radili na održavanju, obnavljanju i uređenju nekretnina. No zbog nesporne činjenice da su nekretnine koje su predmet ovog spora stečene od strane tužitelja nasljeđivanjem iza njegovih pokojnih roditelja, sud je utvrdio da je doprinos tužitelja-protutuženika veći od onog tužene-protutužiteljice.

43. Radi razjašnjenja navedenih spornih činjenica sud je odredio provođenje vještačenja po sudskom vještaku građevinske struke. Zadatak sudskom vještaku određen je rješenjem suda posl. br. P Ob-127/17 od 26. veljače 2019. Vještačenje je određeno na nekretninama koje su predmet postupka (u kasnijem tijeku postupka precizno identificiranima od strane sudskog vještaka geodeta), na okolnost kada su objekti na predmetnim česticama građeni, odnosno jesu li ih sagradili roditelji tužitelja- protutuženika ili parnične stranke za vrijeme trajanja braka ili nakon smrti oca tužitelja - protutuženika 1984. godine te na okolnost kada je sagrađen podrum u dvorištu kuće, kada gospodarska zgrada zvana garaža, te kada su preuređivana dva mala podruma, te na kojim se točno česticama nalaze navedeni objekti. Nadalje, vještačenje je potrebno provesti na okolnost procjene vrijednosti ulaganja u naprijed navedene nekretnine, s time da ulaganja treba cijeniti zasebno u odnosu na svaku katastarsku česticu, te dovesti u vezu vrijednost zemljišta, koje predstavlja posebnu imovinu tužitelja-protutuženika stečenu nasljeđivanjem, u vezu s vrijednošću sagrađenih objekata i utvrditi eventualno postojanje suvlasničkog omjera tuženice-protutužiteljice na navedenim nekretninama, ukoliko bi vrijednost ulaganja opravdavala utvrđenje suvlasničkog omjera.

44. Sudski vještak je konačni nalaz i mišljenje dostavio sudu 26. ožujka 2024. Isti nosi oznaku „dopuna“, obzirom prilikom prethodne izrade nalaza nije bilo moguće u cijelosti odgovoriti na pitanja suda zbog ranije opisanih poteškoća u vezi identifikacija nekretnina koje su u međuvremenu otklonjene geodetskim vještačenjem. Prethodne nalaze sudski vještak je dostavio sudu 11. ožujka 2020. (str. 415-477 spisa) i 1. kolovoza 2023. (str. 585-606 spisa) te se u svom konačnom nalazu poziva i oslanja i na utvrđenja iz prethodnih nalaza, posebno na ona koja se tiču utvrđenja s očevida i vanjskog uredovanja provedenog na licu mjesta 18. listopada 2019. godine.

45. Na nalaz i mišljenje sudskog vještaka tužena-protutužiteljica nije imala prigovora niti primjedbi. Tužitelj-protutuženik je svoje prigovore na nalaz iznio u podnesku od 22. travnja 2024. (str. 603) u kojem opetovano ističe da se radi o nekretninama koje je stekao nasljeđivanjem od roditelja, ističe činjenice vezane uz ugostiteljski objekt u [adresa] te ponavlja da je on puno više ulagao u sporne nekretnine. Zaključno predlaže pozvati tuženu-protutužiteljice na dostavu dokumentacije iz koje će biti vidljivo da je ona platila izvedene radove.

46. Na iznesene prigovore sudski vještak očitovao se podneskom od 5. prosinca 2024. navodeći u bitnome da u cijelosti ostaje kod svog mišljenja, da je u svom nalazu odgovorio na sva pitanja i zadatke koje mu je sud postavio te da se prigovori koje tužitelj iznosi uopće ne odnose na ovo vještačenje.

47. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud je u cijelosti prihvatio kao stručan, detaljan, u skladu s drugim dokazima u spisu te vjerodostojan. Isti se temelji na osobnom pregledu nekretnina, javno dostupnim podacima iz registara, zemljišnih knjiga i katastra, utvrđenjima sudskog vještaka geodetske struke te vlastitom znanju i iskustvu. Također, iznesenim prigovorima tužitelja-protutuženika isti nije doveden u sumnju.

48. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka utvrđeno je da je isti u priloženim tablicama prikazao vrijednost nekretnina bez izgrađenih objekata (vrijednost samih zemljišta), zatim vrijednost izgrađenih objekata, potom vrijednost izvedenih radova i ulaganja prema navodima tužene-protutužiteljice te vrijednost izvedenih radova i ulaganja prema navodima tužitelja-protutuženika. U nalazu su svi iznosi prikazani u kunama obzirom je prvi nalaz izrađen tijekom 2020. godine, no navedena činjenica nije bila od utjecaja na donošenje odluke u ovom postupku , obzirom se radi o stvarno pravnom zahtjevu na utvrđenje prava vlasništva.

49. Uvidom u tablicu br. 7. (str. 664) utvrđena je tržišna vrijednost nekretnina koje su predmet spora (zemljišta + izgrađeni objekti). Uvidom u skicu lica mjesta na str. 530 spisa nesporno je utvrđeno kako izgrađeni objekti prelaze granice čestica. Npr. kuća u kojoj su stranke živjele sagrađena je na k. č. br. [katastarska čestica], nadstrešnica s betoniranim dijelovima dvorišta isto, gospodarska zgrada nalazi se na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica], a pomoćna zgrada na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica]. Zbog navedenog je u tablici iskazana zasebno vrijednost svake čestice, a zasebno vrijednost svakog izgrađenog objekta te ukupna vrijednost svih nekretnina koje su predmet spora (1.002.800,00 kn). Također, zbog navedenog stanja u naravi, tj. objekata koji prelaze granice čestica, sud nije mogao utvrditi vrijednost svake pojedine zemljišnoknjižne čestice prema vrijednosti zemljišta i izgrađenog objekta, već je u obzir uzeta ukupna vrijednost svih nekretnina koje su predmet spora, a čine jedinstvenu uporabnu cjelinu.

50. Uvidom u daljnji dio nalaza sudskog vještaka utvrđena je vrijednost ulaganja i izvedenih radova na svakoj pojedinoj čestici i objektu i to prema navodima tužene- protutužiteljice. Tužena-protutužiteljica naime u protutužbi i daljnjem tijeku postupka navela je da su za vrijeme trajanja bračne zajednice izvršena opsežna ulaganja i radovi: uređivanje podruma 9x13 do kuće, uvođenje centralnog grijanja, popločenje kuhinje i starih podruma (pod i zidovi), betoniranje dvorišta, mijenjanje ograde, radovi na izolaciji kuće, postavljanje električnih i vodnih instalacija, postavljanje novih vrata. Izvođenje svih navedenih radova potvrdili su saslušani svjedoci koji su također iskazivali i o vremenu izvođenja radova iskazuju da su radovi obavljani „1984.“, „1985. ili 1986.“, „1990. ili poslije“, „1993. ili 1994.“, „1997.“, „1994.“, „prije 15 ili 20 godina“ (saslušan 2004., op.), „1995.“, „1994. ili 1995.“ Iz navedenog, imajući pritom u vidu da je sud saslušao ukupno 11 svjedoka, bez ikakve sumnje sud zaključuje da su svi radovi izvedeni nakon smrti roditelja tužitelja-protutuženika te da su troškove svih radova zajednički snosile stranke koje su tada živjele u bračnoj zajednici i obje privređivale. Isto se odnosi i na vrstu izvedenih radova obzirom svi saslušani svjedoci govore o različitim poslovima koji su rađeni na predmetnim nekretninama, ali koji svi zajedno potvrđuju izvođenje upravo onih ulaganja i radova koje ističe tužena -protutužiteljica. Svjedoci tako navode da je rađeno: rušenje starog poda i stavljanje novog u staroj štali, probijanje vrata, žbukanje kuće i zidova, nova septička jama, ugradnja centralnog grijanja, postavljanje izolacije oko kuće, preinaka kotlovnice, krovopokrivački i tesarski radovi na nadstrešnici dvorišne zgrade, razbijanje betona u podrumu kuće, strojobravarski radovi na željeznim vratima i prozorima, izrada kliznih i običnih vrata, okvira za prozore, dva prozora, rešetki te kotla za centralno grijanje, vodne instalacije, limarski radovi, ugradnja centralnog grijanja, uvođenje vode u garažu i podrume, krečenje kuće, radovi u 2 podruma i punioni, krečenje nakon žbukanja punione i podruma, farbanje metalnih ulaznih vrata i podruma u punioni, postavljanje keramičkih pločica u kući, postavljanje elektroinstalacija na novom podrumu i izvođenje popravka na starom podrumu. Bez obzira na razlike u imenovanju dijelova dvorišta i objekata, sud je utvrdio i da su zasigurno izvođeni radovi na izgradnji novog podruma, uređenju dva od ranije postojeća podruma, izgradnji gospodarske i pomoćne zgrade te nadstrešnice te opsežnim ulaganjima i adaptaciji stambenog objekta.

51. Vrijednost izvedenih radova i ulaganja u objekte sud je utvrdio uvidom u tablice sudskog vještaka za svaku pojedinu česticu, uključujući i dijelove izgrađenih objekata na istima (str. 665-671 spisa). Pritom su kao mjerodavna uzeta ulaganja prema navodima tužene-protutužiteljice, a imajući u vidu ranije obrazložena utvrđenja suda o vremenu i količini izvedenih radova i ulaganja. Ulaganja na k. č. br. [katastarska čestica] iznose ukupno 142.309,12 kn, na k. č. br. [katastarska čestica] - 229.914,95 kn, na k. č. br. [katastarska čestica] - 8.393,92 kn te na k. č. br. [katastarska čestica] - 357.085,28 kn. Ukupna vrijednost ulaganja u nekretnine tako iznosi 737.703,27 kn. Odnosno, smatrajući da su stranke u jednakom dijelu sudjelovale u troškovima radova i ulaganja, kad se navedeni iznos podjel i na pola, utvrđuje se da su tužitelj i tužena sudjelovali u vrijednosti radova u iznosu od 368.851,63 kn svaki.

52. Nadalje, sud je prilikom utvrđivanja suvlasničkih omjera stranaka kao doprinos tužitelja u vrijednosti nekretnina uzeo u obzir samo vrijednost nasl ijeđenih zemljišta, jer je prethodnim dokaznim postupkom utvrđeno da su svi postojeći objekti ili izgrađeni (gospodarska zgrada, pomoćna zgrada, nadstrešnica, dograđeni podrum) ili u potpunosti izmijenjeni, adaptirani i dograđeni (stambeni objekt, 2 stara podruma) za vrijeme bračne zajednice te zajedničkim doprinosom stranaka kao tadašnjih bračnih drugova. Ovo je vidljivo i kad se pomno razmatra nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji ističe da trenutna ukupna vrijednost svih nekretnina iznosi 1.002.800,00 kn, dok vrijednost uloženih radova iznosi 737.703,27 kn, dakle od trenutne tržišne vrijednosti nekretnina 73,5% otpada na izvršene radove i ulaganja.

53. Vrijednost nekretnina (točnije zemljišta) sudski vještak utvrdio je u slijedećim iznosima: k. č. br. [katastarska čestica] - 11.000,00 kn, k. č. br. [katastarska čestica] - 12.600,00 kn, k. č. br. [katastarska čestica] - 50.900,00 kn, k. č. br. [katastarska čestica] - 18.100,00 kn i k. č. br. [katastarska čestica] kn, odnosno ukupno 155.800,00 kn (Tablica na str. 664 spisa). Pritom k. č. br. [katastarska čestica] nije predmet protutužbenog zahtjeva te stoga vrijednost naslijeđene imovine tužitelja-protutuženika iznosi 92.600,00 kn.

54. Zbrajajući dakle vrijednost naslijeđenih nekretnina i vrijednosti izvedenih radova dolazi se do iznosa od 830.303,27 kn (737.703,27 kn + 92.600,00 kn). Udio tužene-protutužiteljice stoga predstavlja omjer 368.851,63/830.303,27, odnosno 44/100 dijela, a udio tužitelja-protutuženika predstavlja omjer 461.451,63/830.303,27, odnosno 56/100 dijela.

55. Navedeni izračun sud je primijenio na sve nekretnine koje su predmet spora u ovom postupku te utvrdio suvlasništvo tužene-protutužiteljice u naznačenom omjeru za sve zemljišnoknjižne čestice obuhvaćene protutužbenim zahtjevom, osim za zk.č.br. 1799/2. Ovo posebno imajući u vidu neusklađenost stanja katastra i zemljišnih knjiga sa stanjem na licu mjesta te činjenicu da se svi izgrađeni objekti protežu preko dvije ili više čestica zbog čega nije moguće povezati određenu česticu s određenim objektom s određenim radovima, već je sud sve nekretnine i sve radove promatrao kao cjelinu, jer ih tako naposljetku promatraju i stranke ne čineći pritom spornim predmet utvrđenja suvlasništva, niti u naravi, niti u podacima službenih upisnika.

56. U odnosu na zk.č.br. 1799/2 utvrđeno je da tužena-protutužiteljica u konačno uređenom protutužbenom zahtjevu predlaže utvrđivanje suvlasništva na njeno ime na navedenoj čestici u omjeru od 7/100 dijela. Stoga je presudom dosuđeno onoliko koliko je zahtjevom i zatraženo, jer bi suprotnim postupanjem sud prekoračio tužbeni zahtjev stranke.

57. U pogledu troškova postupka sud je imao u vidu čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) kojim je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako je i u postupku koji je prethodio donošenju presude od 21. studenoga 2012. i u naknadno postupku po djelomičnoj ukinutoj prvostupanjskoj presudi tužena-protutužiteljica uspjela u cijelosti ili gotovo u cijelosti sa svojim zahtjevima, to je sud utvrdio da istoj pripada pravo na naknadu prouzročenog parničnog troška od strane tužitelja-protutuženika.

58. Tužiteljici zastupanoj po punomoćniku te temeljem utvrđene vrijednosti predmeta spora priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradi i naknadi za rad odvjetnika uz činjenicu da je vrijednost predmeta spora do 29. studenoga 2006. bila naznačena u iznosu od 10.000,00 kn, a od 29. studenoga 2006. vrijednost predmeta spora iznosila je 110.000,00 kn. Pored toga pri odlučivanju o naknadi parničnih troškova sud je imao u vidu da je od podnošenja tužbe do 18. 6. 2004. bila na snazi Tarifa o nagradama i naknadi za rad odvjetnika objavljena u NN 53/72 a od 18.6.2004. na dalje Tbr. NN 91/04. Tuženoj-protutužiteljici priznati su troškovi za sastav protutužbe 450,00 kn, za sastav podneska 1.4.2003. 112,50 kn, za sastav podneska 14.7.03. 450,00 kn, za zastupanje na ročištu 18.07.03. 225,00 kn, za zastupanje na ročištima 14.11.2003., 25.11.03., 31.3.04. i 17.6.04. za svako ročište 450,00 kn, za zastupanje na ročištima 29.11.06.,31.1.08., 4.6.08., 6.04.09., 16.6.10., 17.2.11., 16.5.11. i 6.11.12. za svako ročište 2.500,00 kn, a za zastupanje na ročištima

18.9.07., i 23.3.10. za svako ročište 1.250,00 kn, za sastav podneska 13.3.09. 2.500,00 kn te trošak očevida 841,52 kn, što ukupno iznosi 27.754,00 kn, odnosno uz PDV 25% = 6.938,50 kn tj. ukupno za zastupanje po punomoćniku 34.692,50 kn. Pored toga tuženoj-protutužiteljici priznati su troškovi vještačenja koji su bili potrebni za vođenje ovog postupka u ukupnom iznosu od 5.655,00 kn, pa ukupni troškovi postupka do dana 21. studenoga 2012. iznose 40.347,50 kn (5.355,03 EUR uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR = 7,53450 kn). Troškove za sastav podneska 30.9.03., 27.4.04., 4.6.06., 9.4.09., 2.4.10., 16.6.10., 6.11.12. sud je ocijenio nepotrebnim, pa ih stoga nije uračunavao u odluku o troškovima. Nadalje, tuženoj nije priznat niti trošak sastava žalbe od 23.1.2014. obzirom je ista odbijena prilikom drugostupanjskog odlučivanja. Nije priznat niti trošak sastava odgovora na reviziju te podnesaka od 27.11.2017. i 28.3.2019., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Nadalje, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23) tuženoj-protutužiteljici priznat je i daljnji trošak zastupanja po punomoćnici i to za sastav podnesaka od 27.7.2020., 28.9.2023. i 24.9.2024. (očitovanja na nalaz i mišljenje sudskih vještaka) te zastupanje na ročištima/očevidu 2.10.2018., 18.10.2019., 21.1.2021., 24.9.2025., 25.3.2026. i 15.7.2026. u visini od 500,00 EUR za svaku radnju, odnosno ukupno 4.500,00 EUR. Navedenom iznosu dodani su iznosi od 1.400,00 EUR (vještačenje) i 66,36 EUR (dodatno očitovanje vještaka), odnosno 1.466,36 EUR. Slijedom iznesenog ukupni trošak tužene-protutužiteljice u ovom postupku iznosi 11.321,39 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama . Temeljem iznesenog te u skladu sa čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučeno je stoga kao u t. II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 26. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Marija Karadžole

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju-protuženiku uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženici-protutužiteljici po punomoćnici