REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-17777/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Brković, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SA, zastupanog po branitelju Josipu Giljanoviću, odvjetniku u [adresa] zbog prekršaja iz članka 49. stavka 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-4/59967 od 11. srpnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka 26. kolovoza 2026.
I.
r i j e š i o j e
Na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona stavlja se izvan snage obavezni prekršajni nalog Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-4/59967 od 11. srpnja 2024.
II.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i Č, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
1) što je 29. svibnja 2024. u 17:47 sati u Splitu u Tolstojevoj ulici kod kbr. 1, kao vozač L3 vozila marke „Suzuki““ registarske oznake [registarska oznaka], upravljao navedenim motociklom kolnikom Tolstojeve ulice iz smjera sjevera u smjeru juga, iako je riječ o jednosmjernoj ulici namijenjenoj za kretanje vozila iz suprotnog smjera,
dakle, kao vozač vozilom se kretao kolnikom u suprotnom smjeru, 2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1) upravljao navedenim motociklom, iako u vozačkoj dozvoli nije imao upisanu A kategoriju,
dakle, kao vozač upravljao vozilom one kategorije koja nije upisana u njegovu dozvolu,
čime je djelom pod točkom 1) počinio prekršaj opisan u članku 49. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 49. stavku 4. istog Zakona te djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 223. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 223. stavku 3. istog Zakona.
Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna od 120,00 (sto dvadeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvije stotine) eura
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 320,00 (tristo dvadeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od primitku presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana od primitku ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gornjim poslovnim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio kako je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Žurni postupak je na temelju članka 222. stavka 3. Prekršajnog zakona proveden u odsutnosti okrivljenika i uredno pozvanog branitelja, s obzirom na to da je okrivljenik sudu dostavio pisanu obranu, a ujedno je imao priliku očitovati se o svim okolnostima u prigovoru protiv prekršajnog naloga; a istovremeno je sud na temelju dostupnih dokaza smatrao kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.
3.1. U pisanoj obrani, kao i u prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenik paušalno navodi kako mu „nije poznato zašto mu se počinjenje predmetnih prekršaja stavlja na teret, jer nije počinio djela koja mu se neosnovano inkriminiraju.“ Dodaje kako je u međuvremenu položio A kategoriju i predlaže donošenje oslobađajuće presude.
4. Tijekom dokaznog postupka Sud je još pročitao prigovor na obavezni prekršajni nalog i izvješće o prekršaju te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljeni SA utužene prigode počinio prekršaje, činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.
6. Člankom 49. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se, na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene prometne trake, kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, vozač ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru; dok je stavkom 4. istog članka određeno kako će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 660,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji se vozilom kreće suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
6.1. Odredbom članka 223. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su upisane u vozačkoj dozvoli; dok je člankom 223. stavkom 3. istog Zakona određeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji upravlja vozilom one kategorije koja nije upisana u njegovu vozačku dozvolu.
7. Iako okrivljenik negira izvršenje prekršaja za koje se optužuje, on u tom pravcu ne iznosi nijedan prihvatljiv argument ni dokaz, već samo paušalno navodi da mu nije poznato zašto se tereti. S druge strane, spisu prileži izvješće o prekršaju, kao materijalni dokaz i službena isprava koja sadrži neposredna zapažanja policijskog službenika koji je utvrdio prekršaje. Ono što okrivljenik u suštini implicira jest da je policajac svjesno ili nehotično u službenu ispravu unio neistinite podatke, sve kako bi neosnovano teretio nepoznatu osobu, riskirajući time stegovnu ili kaznenu odgovornost. Sud naravno dopušta mogućnost pogreške u radu policijskih službenika, čemu u krajnjoj liniji služe ovakvi postupci, ali obrana mora sudu ponuditi barem nekakav razlog ili razuman argument, odnosno dokazni prijedlog koji bi doveo u pitanje činjenična utvrđenja od strane službenih osoba. S obzirom na to da okrivljenik, iako je imao priliku iznijeti svoju verziju događaja i dokazne prijedloge, prvo u prigovoru na prekršajni nalog, a potom u pisanoj obrani, nije udovoljio spomenutom procesnom i činjeničnom minimumu; ne preostaje ništa drugo nego zaključak o njegovoj prekršajnoj odgovornosti izvesti na temelju preostalih izvora saznanja, to jest u konkretnom slučaju izvješća o počinjenom prekršaju; a gdje je konstatirano da je okrivljeni SA počinio utužene prekršaje upravo kako je to opisano u izreci presude.
7. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije okrivljeniku, sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da je na spornoj dionici Tolstojeve ulice prometna regulacija izmijenjena netom prije počinjena prekršaja, što u konkretnom slučaju umanjuje njegov stupanj krivnje. Nadalje je u tom pravcu cijenio to što je okrivljenik u međuvremenu položio kategoriju koja nije bila upisana u njegovu vozačku dozvolu te osobito činjenicu da se nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama. Kako kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne.
7.1. Stoga je okrivljeniku prethodno utvrdio novčane kazne u manjem iznosu od najniže kazne koju zakon propisuje za predmetne prekršaje, nakon čega mu je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 26. kolovoza 2026.
Zapisničarka
Sudac
Marija Brković, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis
