REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-206/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja1 . BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽP iz [adresa]. 73, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravnih slijednika tužitelja DP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Anto Pecirep, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, Zagreb, Sarajevska 7, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 5. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika TP i državno odvjetničke savjetnice HP, po objavi 26. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužiteljima BP i ŽP isplati neto iznos od 156,88 EUR (slovima: sto pedeset šest eura i osamdeset osam centi centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 3,17 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 3,17 EUR od 15.06.2019. godine

- na iznos od 3,17 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.09.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.10.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.02.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.03.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.04.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.05.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.06.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.07.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.08.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.12.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.01.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.02.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.03.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.04.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.05.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.06.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.07.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.08.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.09.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.10.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.11.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.12.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.03.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.04.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.05.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.06.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.07.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.08.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.10.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.11.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.12.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.01.2023. godine

- na iznos od 4,42 EUR od 15.02.2024. godine pa sve do isplate

kao i da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 785,01 euro sa zateznom kamatom tekućom od 26. 8. 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, isplatom na žiro -račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik kod tuženog – MORH – Hrvatska kopnena vojska – sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe, sve do dana 01.06.2014. godine, kada je umirovljen. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću, radi čega je sudskim odlukama tuženiku naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću.

DOKAZ: - preslika rješenja o radnom rasporedu tužitelja

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: UP/I 140-02/14-01/ 03051195623, URBROJ: 341-12-05/3-14-31144 od 26.11.2014. godine

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: 140-02/17-01/ 03051195623, URBROJ: 341-12-05/3-17-0023056 od 20.03.2017. godine

- preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-100/11 od 06.11.2013. g. - preslika presude Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-2286/13 od 04.12.2013. g.

- preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1540/13 od 17.05.2016. g. - preslika presude Županijskog suda u Zagrebu posl.br.: Gž R-1847/16 od 15.01.2019. g.

2. Međutim, prilikom umirovljenja i izračuna mirovinske osnovice tužitelju u njegov zbroj ostvarenih plaća i obračuna vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz svake priložene sudske presude pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

Dana 23.01.2024. godine tužitelj je podnio pred nadležnom službom HZMO zahtjev za obnovu postupka za donošenje novog rješenja o visini mirovine, u kojem bi se trebali obračunati i iznosi iz navedenih sudskih odluka i novih podataka o plaći . Kako temeljem čl. 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno do donošenja tog novog rješenja u obnovljenom postupku isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao jer mu u ranijem obračunu mirovine nisu ušle u obračun osnovice plaće a time i mirovinske osnovice i iznosi utvrđeni citiranim sudskim odlukama.

DOKAZ : - zahtjev tužitelja od 23.01.2024. godine

3. Zbog neuplate utuženih a potom i dosuđenih dodataka na plaću te pripadajućih poreza, prireza i doprinosa , kao i zbog nedostavljanja odgovarajućih obrazaca nadležnom HZMO-u o tome , tužitelj je oštećen za iznos razlike između ostvarene visine mirovine i visine mirovine koju bi tužitelj ostvario da je tuženik pravovremeno isplatio tužitelju dugovane neto iznose te pripadajuće poreze, prireze i doprinose na ove neto iznose i da je pravovremeno o tome dostavila odgovarajuće obrasce nadležnom HZMO u nezastarnom roku unazad 5 godina, odnosno od 01.05.2019. godine pa do dana 01.02.2024. godine, kao prvog dana idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupku, pa stoga tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćene mu mirovine za navedeno utuženo razdoblje.

III./ Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, međutim njegovu zahtjevu nije udovoljeno.

DOKAZ : - uvid u zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja

4. Obzirom na prezentirano činjenično stanje, a budući da tužitelj u ovom trenutku ne može utvrditi točnu visinu razlike mirovine dok mu tuženik ne dostavi podatke o visini uplate dugovanih neto iznosa te iznosa poreza doprinosa i prireza iz navedenih sudskih presuda, a kojima raspolaže tuženik, odnosno prije nego li se provede financijsko vještačenje, tužitelj sukladno čl. 186. b. ZPP -a, podnosi stupnjevitu tužbu te predlaže da sud donese sljedeće:

R J E Š E N J E

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da dostavi : 1. podatke o visini uplate neto iznosa i pripadajućih poreza, doprinosa i prireza po naprijed navedenim sudskim odlukama

2. izračun iznosa mjesečne neto razlike mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koji bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u navedenim sudskim odlukama u utuženom razdoblju od

01.05.2019. godine pa do dana 01.02.2024.godine

i P R E S U D U

„Nalaže se Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane, da tužitelju isplati, na ime naknade štete ,za utuženo razdoblje od 01.05.2019. godine pa do dana 01.02.2024. godine neutvrđeni neto iznos (prema pribavljenim podacima iz gornjeg rješenja), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i izvršiti uplatu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

5. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 2. 2. 2026. Tužitelj u cijelosti ustraje s tužbom i tužbenim zahtjevom.

Tužitelji su po punomoćniku zaprimili Nalaz i mišljenje vještaka D&S Karlovac d.o.o. od 19.01.2026. godine kojim je vještak sačinio izračun neto mjesečne razlike mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću sukladno presudama navedenima u tužbi.

DOKAZ: - uvid u sudski spis, Nalaz i mišljenje vještaka D&S Karlovac d.o.o. od 19.01.2026. godine

Tužitelj se očituje na zaprimljeni Nalaz i mišljenje vještaka D&S Karlovac d.o.o. od 19.01.2026. godine na način da istomu ne prigovara u smislu njegove matematičke točnosti te precizira tužbeni zahtjev sukladno Nalazu i mišljenju vještaka tako da tužbeni zahtjev sada glasi:

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužiteljima BP i ŽP isplati neto iznos od 156,88 EUR (slovima: sto pedeset šest eura i osamdeset osam centi centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 3,17 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 3,17 EUR od 15.06.2019. godine

- na iznos od 3,17 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.09.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.10.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 3,25 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.02.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.03.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.04.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.05.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.06.2020. godine

- na iznos od 3,28 EUR od 15.07.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.08.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.12.2020. godine

- na iznos od 3,32 EUR od 15.01.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.02.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.03.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.04.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.05.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.06.2021. godine

- na iznos od 3,34 EUR od 15.07.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.08.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.09.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.10.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.11.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.12.2021. godine

- na iznos od 3,42 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.03.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.04.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.05.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.06.2022. godine

- na iznos od 3,50 EUR od 15.07.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.08.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.10.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.11.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.12.2022. godine

- na iznos od 3,71 EUR od 15.01.2023. godine

- na iznos od 4,42 EUR od 15.02.2024. godine pa sve do isplate,

kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro - račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

6. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu naknade štete u neutvrđenom neto iznosu.

Tužitelj potražuje naknadu štete s osnove manje isplaćene mirovine jer prilikom obračuna mirovine nisu uvršteni dodaci na plaću iz presuda koje je priložio. Radi se o presudi Općinskog suda u Karlovcu broj P-100/11 od 6. studenog 2013. koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Karlovcu broj Gž - 2286/2013 od 4. prosinca 2013., te presudi Općinskog suda u Karlovcu broj P - 1540/13 od 17. svibnja 2016. koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1847/16 od 15. siječnja 2019., a kojom je naložena isplata Republici Hrvatskoj – Ministarstvu obrane, kao poslodavcu tužitelja, određenih iznosa.

Tuženik ističe prigovor zastare prava na naknadu štete.

Obzirom na činjenicu da se radi o naknadi štete u vidu manje isplaćenih mirovina koje dospijevaju mjesečno, tuženik smatra da se radi o povremenoj tražbini. Sukladno odredbi čl.227. st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 - dalje: ZOO) pravo iz kojega proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine. Prema st.2. istoga članka kad zastari pravo iz kojega proistječu povremene tražbine, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare.

U tom smislu tumačenje je i u presudi Vrhovnog suda RH broj Rev 110/2007-2 od 12. ožujka 2008. koja se dostavlja u prilogu. Presuda Općinskog suda u Karlovcu na koju se poziva tužitelj kao osnovu za naknadu štete broj broj P-100/11 od 6. studenog 2013. postala je ovršna 1. siječnja 2014., a presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-1540/13 od 17. svibnja 2016. je postala ovršna 22. veljače 2019., dok je tužitelju priznato pravo na mirovinu od 1. lipnja 2014. Slijedom navedenog je zastarjelo samo pravo na naknadu štete jer je prošao petogodišnji rok od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine pa su zastajela sva potraživanja po osnovu naknade štete temeljem te presude. IV. Osim toga tuženik ističe prigovor zastare potraživanja i temeljem odredbe čl.230. st.1. ZOO-a. Naime, sukladno odredbi čl.139. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 – dalje: ZOR) ako tim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina. Temeljem čl.111. ZOR-a ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Slijedom navedenog proizlazi da se na pitanje zastare naknade štete proizašle iz radnog odnosa primjenjuje ZOO temeljem odredbe čl.111. ZOR -a, kao iznimka predviđena odredbom čl.139. ZOR-a. Prema odredbi čl.230. st.1. i 2. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Pravno shvaćanje da se za slučaj naknade štete proizašle iz radnog odnosa primjenjuje odredba čl.230. ZOO-a, a ne odredba čl.139. ZOR-a u dijelu kojim je propisan petogodišnji zastarni rok, iznio je i Vrhovni sud RH u presudi broj Rev 748/2022-2 od 7. lipnja 2023. koja se dostavlja u prilogu. U konkretnom slučaju tužiteljevo saznanje za štetu poklapa se s datumom isplate mirovine jer je znao da je tuženik kao poslodavac obveznik obračuna doprinosa i prema tome pretpostavljeni štetnik. Stoga je obzirom na datum podnošenja tužbe kojim je prekinut tijek zastare neosnovano potraživanje štete od 1. svibnja 2019. jer je sukladno odredbi čl.230. st.1. ZOO-a zastara nastupila nakon tri godine. Prema odredbi čl.134. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj Narodne novine br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022) ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Tužitelj je prema priloženoj potvrdi podnio zahtjev u smislu navedene odredbe 23. siječnja 2024. temeljem predmetnih presuda. U trenutku kada je presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P - 1540/13 od 17. svibnja 2016. postala ovršna 22. veljače 2019. tuženik više nije bio tužiteljev poslodavac jer je tužitelj otišao u mirovinu 1. lipnja 2014. Prema tome nije niti postojala obveza tuženika da tu presudu dostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, već je to mogao učiniti sam tužitelj i time odmah spriječiti nastanak utužene štete, pa tuženik ne odgovara za nastanak te štete.

VI. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog troška tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.

7. U dokaznom postupku sud je pročitao rješenje o radnom rasporedu tužitelja, rješenje HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: UP/I 140-02/14-01/ 03051195623, URBROJ: 341-12-05/3-14-31144 od 26.11.2014. godine, rješenje HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: 140-02/17-01/03051195623, URBROJ: 341-12-05/3-17-0023056 od 20.03.2017. godine, presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-100/11 od 06.11.2013. g., presudu Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-2286/13 od 04.12.2013. g., presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1540/13 od 17.05.2016. g., presudu Županijskog suda u Zagrebu posl.br.: Gž R-1847/16 od 15.01.2019. g., te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po D&S d.o.o. Karlovac.

8. Predmetnom tužbom tužitelj zahtijeva naknadu štete u vidu izgubljene zarade koja se ogleda u umanjenju imovine tužitelja zbog neisplate dodataka na plaću i dugovanih doprinosa na iste, dakle, u vidu manje isplaćene mirovine za utuženo razdoblje od 1. 5. 2019. do 1. 2. 2024.

9. Što se tiče prigovora zastare prava tužitelj osnovano navodi da je šteta u konkretnom slučaju nastala kad je utvrđeno pravo prednika tužitelja DP na višu mirovinsku osnovicu i mirovinu i utvrđenu njenu visinu, jer je u tom trenutku nastala i razlika između mirovine koju bi pravni prednik tužitelja DP ostvario da mu je tuženik platio iznose utvrđene u sudskim presudama. Nadalje, ne bi se radilo o povremenim davanjima jer je odredbom čl. 165. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih ZOO-a, koji je rok od 5 godina, dok je st. 2. tog članka propisano da rokovi zastare potraživanja naknade štete počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku odnosno korisniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja, u konkretnom slučaju za pravnog prednika tužitelja je to tek donošenjem novog rješenja o mirovini od 8. 11. 2024.

10. Nesporno je da je pravni prednik tužitelja DP do umirovljenja 1. 6. 2014. bio zaposlenik tuženice. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženica nije tužitelju uredno plaćala dodatke na plaću propisane važećim propisima radi čega je pravomoćnim sudskim odlukama tuženici naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke.

11. Prilikom izračuna mirovinske osnovice tužitelju u zbroj ostvarenih plaća, temeljem kojih se utvrđuje mirovinska osnovica, nije uvršten i utuženi iznosi dodataka na plaću iz citiranih sudskih spisa pa je mirovinska osnovica i tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

12. U nalazu i mišljenju sudski vještak navodi spisu nalistu 6 prileži rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - HZMO od 26.11.2014. godine. Rješenjem se tužitelju određuje mirovina počevši od 1.6.2014. godine u svoti od 2.678,04,00 kn mjesečno.

U postupku obračuna mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) utvrđuju se prosječni vrijednosni bodovi 0,920 ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 1998. do 31.12.2017. godine. Polazni faktor za određivanja mirovne je 1,0. Umnoškom

prosječne vrijednosti boda s ukupnim mirovinskim stažem 33,8054 i faktorom 1,0 dolazi se do iznosa od 30.4924 osobnih bodova.

Nakon povećanja pod odredbama čl. 8. stavka 1. ZOMO za 45 % utvrđeni osobni bodovi iznose 44,2139. Kad se ovi osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM) koja je vrijedila u trenutku umirovljenja u svoti od 60,92 kn utvrđuje se mirovina, u trenutku umirovljenja, u iznosu od 2.693,52 kn mjesečno. Ova se svota smanjuje prema članku 9.a ZOMO1 za 15,48 kn i iznosi 2.678,04 kn mjesečno.

Osobni bod smanjene mirovine iznosi 43,9599.

HZMO PS u Osijeku donijela je 20.3.2017. novo rješenje kojim je određena isplata jedinstvene mirovine. Rješenjem nisu mijenjani bodovi mirovine tako da ovo rješenje nema utjecaj na visinu tužiteljeve mirovine, a ni na izračune u ovom nalazu. Rješenjem od 8.11.2024. (spis list 56), u postupku pokrenutom na zahtjev korisnika mirovine 24.1.2024. prema novim podacima o plaćama po presudama Općinskog suda u Karlovcu Općinskog suda u Karlovcu P-100/11 od 06.11.2013., Županijskog suda u

Karlovcu Gž-2286/13 od 04.12.2013., Općinskog suda u Karlovcu P -1540/13 od 17.05.2016. i Županijskog suda u Zagreb Gž-R-1847,16 od 15.01.2019., tužitelju se određuje starosna mirovina od 1.2.2024. u iznosu od 543,37 EUR mjesečno. U postupku izračuna mirovine utvrđuju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi 0,9100 ostvareni u razdoblju od 1.1.2004. do 31.12.2013.

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine prema članku 85. ZOMO iznosi 1,0. Osobni bod nove mirovine dobiva se tako da se najpovoljniji prosječni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem 33,8054. Ukupni bodovi prema ovom rješenju iznose 30.7629.

Nakon povećanja za 45 % iznose utvrđeni osobni bodovi iznose 44,6062. Kad se ovi osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom 1,0 i aktualnom vrijednošću mirovine u svoti d 12,26 eura, na dan ostvarivanja prava na mirovinu, utvrđuje se mirovina na dan u iznosu od 546,87 eura mjesečno. Ova svota smanjuje se prema članku 9a Zakona za 3,5 eura i iznosi 543,37 eura mjesečno. Osobni bod smanjene mirovine iznosi 44,3206.

Na osnovu provedenog vještačenja vještak je utvrdio da:

-da bruto razlika mirovine utvrđena kao razlika između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u presudama Općinskog suda u Karlovcu, Županijskog suda u Karlovcu i Županijskog suda u Zagrebu iznosi 156,88 eura, koliko iznosi i neto razlika mirovine.

13. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kao jasan, određen i detaljno obrazložen, kojem nalazu kao ni matematičkom izračunu stranke nisu prigovorile.

14. Iz utvrđenoga slijedi da je tužitelj pretrpio štetu koja se očituje u razlici mirovine koju je trebao primati da mu je tuženica na vrijeme isplatila sve dodatke na plaću i pravovremeno uplatila dužne doprinose i mirovine koju je primao u utuženom razdoblju. Stoga je tuženica odgovorna za štetu i dužna ju je naknaditi tužitelju temeljem odredbe članka 111. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014. – u nastavku: ZR). Valja spomenuti i odredbu članka 92. ZR-a, naime, stavkom 1. navedenog članka propisano da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada, pa shodno tome se nakon obavljenog rada isplaćuju i dodaci na plaću, a koju razliku plaće je tužitelj ostvario u naprijed navedenim parničnim postupcima. Tužbeni zahtjev osnovan je u cijelosti za utuženi iznos od 156,88 eura sukladno izračunu sudskog vještaka, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

15. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike mirovine do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO).

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP - a. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 25 bodova prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva, kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora, sastavljanje tužbe, sastavljanje podneska od 24. 11. 2025., sastavljanje podneska od 2. 2. 2026., zastupanje na ročištu 2. 10. 2025. i 5. 5. 2026. za svaku radnju iznos od 62,50 eura sa PDV-om, za sastavljanje podneska od 6. 9. 2024. i 10. 6. 2025. za svaku radnju iznos od 15,63 eura sa PDV- om te za pristup na ročište za objavu presude iznos od 31,25 eura sa PDV -om, što zbrojeno iznosi 437,51 eura, te uvećano za 10 % za zastupanje više tužitelja iznosi 481,26 eura. Kad se tom iznosu doda trošak vještačenja koji iznosi 303,75 eura ukupni trošak tužitelja iznosi 785,01 euro. Sud tužitelju nije dosudio trošak za sastavljanje podneska od 14. 10. 2025. i 6. 2. 2026. kojima obavještava sud o uplati predujma za vještačenja jer je taj podatak vidljivi u e-Spisu. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 26. kolovoza 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1.Anto Pecirep, odvjetnik u Zagrebu

2.ODO u Karlovcu, Građansko – upravni odjel