REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj Pp-1602/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb i II okr. odgovorne osobe BO, koje zastupa odvjetnik Jakov Delipetar, iz Odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 – u daljnjem tekstu ZSPC-a), odlučujući o prigovoru I. i II. okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, broj Klasa: 211-07/26-4/22257, Ur. broj: 511-19-45-26-1 od 7. ožujka 2026. nakon provedenog žurnog postupka, dana 26. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. I. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, sa sjedištem na adresi [adresa], prekršajno kažnjavana i

II-okrivljena odgovorna osoba ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca B, rođ. **.**.1988. u [adresa], prekršajno kažnjavan,

k r i v i  s u

što dana 25. listopada 2023. oko 23.02 sati u [adresa], I.okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste i u njoj II.okrivljena odgovorna osoba ĐO nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tj. nisu na vrijeme na kolniku [adresa] označili niti označili prometnom signalizacijom oštećenja kolnika, nepravilnog oblika, dužine do 0,40 m., širine 0,65mkoje se nalazilo na središnjem dijelu navedenog kolnika, iz kojeg razloga je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je oštećenik BOC upravljao osobnim automobilom reg. [registarska oznaka], kretao se sjevernom kolničkom trakom [adresa] u smjeru sjeverozapada, dolaskom do kbr. 19 naletio je prednjim lijevim kotačem na oštećenje na sredini kolnika, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

čime je I. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 5. istog Zakona, uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona i

čime je II. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 6. istog Zakona, uz primjenu članka 293 stavka 1. istog Zakona.

II. pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi

I-okr. pravnoj osobi

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset eura) eura i

II-okr. odgovornoj osobi

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset eura) eura

II. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – u daljnjem tekstu PZ-a) I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Novčane kazne okrivljenici trebaju plat iti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.

IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset eura) eura, s v a k i okrivljenik, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 4. i 11 . Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno. Trošak postupka okrivljenici trebaju platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.

Obrazloženje

1. PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude koji je povodom prigovora okrivljenika stavljen van snage te je proveden žurni prekršajni postupak.

2. U zajedničkoj pisanoj obrani dostavljenoj putem branitelja, okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršaja djela ne smatrali krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili.

Okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenju prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Izdavatelj pobijanog obveznog prekršajnog naloga donio je obavezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjenje prekršaja iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nisu sanirali niti adekvatno obilježili prometnim znakovima oštećeni kolnik te je došlo do prometne nesreće, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona.

Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje.

Da je Zakon o cestama lex specialis u na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta. Način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokova izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.

Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta.

Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanja komunalne djelatnosti.

Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije. sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave.

Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave.

Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenje obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.

Obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da I.okrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji ini se stavljaju na teret.

Nadalje, valja napomenuti da u slučaju, 1-okrivljenik do trenutka same prometne nezgode nije niti znao za oštećenje kolnika niti je povodom navedenog zaprimio kakvu dojavu. Prvookrivljenik ne može ni na koji način utjecati ili spriječiti eventualno oštećenje kolnika niti može pristupiti saniranju kolnika dok o potrebi sanacije ne bude obaviješten.

Slijedom navedenog, nisu ostvarena obilježja bića prekršaja, kako je to predviđeno čl. 22. Odluke o nerazvrstanim cestama i odredbama Prekršajnog zakona. U obveznom prekršajnom nalogu nije konkretizirana i opisana radnja djela prekršaja, stoga u takvom činjeničnom opisu prekršaja nedostaje njegov bitan dio - radnja kao obilježje prekršaja (isto tako i u presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp-6192/25 od 26.01.2026.g.)

Dokaz: - presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagreb, posl. br. Pp-6192/25 Nadalje, sukladno odredbi čl. 16. Prekršajnog zakona, prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira kada je nastupila posljedica prekršaja.

U konkretnom slučaju, u samom pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, a sam datum 25.10.2023.g. odnosi se na vrijeme nastanka prometne nesreće prema iskazivanju oštećenika što nije vrijeme počinjenja prekršaja (odnosno navodnog počinjenja prekršaja).

Dakle, kako u navedenom prekršajnom nalogu nedostaje vrijeme počinjenja prekršaja, to obveznom prekršajnom nalogu nedostaje jedan od elemenata definiranih u čl. 160.st.2. te nije moguće utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće.

Jednako tumačenje vezano za nedostatak vremena počinjenja prekršaja zauzima se i u oslobađajućim presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br. Pp-1523/2024, Pp10307/2025, Pp-10'290/20'25, Pp-8477/2025, Pp- 14792/2024 i Pp-9768/2025 te u presudi Općinskog suda u Sesvetama Pp-1476/2024. Dokaz: - presude Općinskog prekršajnog suda u Zagreb, posl. br. Pp -1523/2024, Pp10307/2025, Pp-10290/2025, Pp-8477/2025, Pp-14792/2024 Pp-9768/2025 te presuda Općinskog suda u Sesvetama Pp- 1476/2024

Ističe se kako okrivljenicima prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109.a st. 1. Prekršajnog zakona.

Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog valja staviti izvan snage, te optužni prijedlog odbaciti kao nepotpun i nedopušten. sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona.

U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom.

Osim toga, u izreci pobijanog obveznog prekršajnog naloga nije navedena odlučna činjenica da je riječ o pravnoj osobi koja je nadležna za održavanje ceste te odgovornoj osobi u takvoj pravnoj osobi.

Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.

Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se: okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret te ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom te oslobađaju od optužbe.

3. U dokaznom postupku Sud je ispitao oštećenIka BOC, pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu, zapisnik o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja, priležeće fotografije, pročitao izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu, generalnu punomoć za zastupanje pravne osobe, izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za okrivljenike iz kojega je vidljivo da su I. i II. okrivljenici prekršajno kažnjavani. Dokazni prijedlog obrane da se naloži prometno vještačenje sud je odbio kao irelevantan dokaz u ovom postupku.

4. Oštećenik BOC je naveo da je dana 25.10.2023., oko 21,00 sati upravljao svojim osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Išao je na jedan sastanak kada je naletio na kolniku na duboku rupu dužine oko 50-ak cm te je sa lijevim prednjim kotačem upao u nju, bilo je oštećenje toliko da je morao zamijeniti gumu. Guma je dobila bočni rez i po uputi vulkanizera bilo je preporuka da se rupa zamijeni. Na cesti nije bilo nikakve prometne signalizacije koja bi upućivala na navedenu rupu. Nije primijetio da bi se obavljali kakvi radovi na tom dijelu ceste, bila je samo ta rupa kako je naveo. Ne sjeća se točno koliko je platio zamjenu guma, ali zamijenio je obje gume, misli da je platio oko 300,00 eura.

Na upit obrane kojom brzinom se kretao predmetne zgode, odgovorio je da se kretao brzinom 40 km/h jer prije te rupe se nalazi i "ležeći policajac", inače prolazi tom ulicom, tu živi a ruku nije prije vidio ruku, rupa nije bila ranije.

Obrana navodi da prigovara navodima svjedoka. Smatra da nije točna brzina kretanja vozila svjedoka, jer da je brzina kretanja vozila točna kako je svjedok kretao, ne bi mogla nastati takva oštećenja, obzirom na dimenzije rupe na kolniku.

5. Uvidom u zapisnik o očevidu, u čiju vjerodostojnost sud nije našao razloga sumnjati, u podacima o oštećenjima na vozilu opisano je da je oštećen prednji lijevi kotač uslijed naleta na oštećenje na kolniku dužine 0,40 m, širine 0,65 i dubine 0,10 m na adresi [adresa].

6. Stoga je nedvojbeno da I i II okrivljenici kao pravna i u njoj odgovorna osoba, nisu poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu označili niti sanirali djelomično otvoreni poklopac slivnika oborinskih voda koji se nalazi na južnoj kolničkoj traci uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je oštećenik BOC upravljao osobnim automobilom reg. [registarska oznaka], kretao se sjevernom kolničkom trakom [adresa] u smjeru sjeverozapada, dolaskom do kbr. 19 naletio je prednjim lijevim kotačem na oštećenje na sredini kolnika, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih, iskaz u postupku ispitanog svjedoka, te uvidom u zapisnik o očevidu, u skicu mjesta događaja i priležeće fotografije, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je uzeo dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno sud je uzeo dokazanim da I okrivljena pravna i II okrivljena odgovorna osoba nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu sanirali otvoreni poklopac slivnika uslijed čega je došlo do prometne nesreće.

8. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka-oštećenika, ocijenivši isti vrlo uvjerljivim i objektivnim, s detaljima koji nedvojbeno upućuju na zaključak da su se u postupanju okrivljenih ostvarila bitna obilježja prekršaja za ko ji su proglašeni krivima, jer je oštećenik opisao način da je upravljajući osobnim vozilom naletio na otvoreni metalni poklopac koji nije bio označen signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće sa materijalnom štetom.

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je uzeo dokazanim da su I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba počinili navedeni prekršaj nečinjenjem, jer je očito da su okrivljenici koji su pravno obvezni voditi brigu i poduzeti mjere radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa to propustili učiniti. Odgovornost postoji budući okrivljenici nisu spriječili posljedice koje su uzrokovale nastanak prometne nesreće. Obranu okrivljenih u kojoj navode da nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, sud nije prihvatio, smatrajući da okrivljenici svojom obranom nastoje izbjeći prekršajnu odgovornost, odnosno da su okrivljenici poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno da su adekvatno sanirali djelomično otvoreni poklopac slivnika i stavili signalizaciju do prometne nesreće ne bi ni došlo.

10. Obzirom na izneseno, sud je okrivljenike proglasio krivima, te im je izrekao novčane kazne u granicama zakona, za koje smatra da su primjerene težini počinjenih prekršaja, štetnim posljedicama, značaju i opasnosti prekršaja te stupnju odgovornosti okrivljenih. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud okrivljenicima nije našao posebno olakotnih okolnosti, dok je otegotnim cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost za istovrsna djela prekršaja, te smatra da će se odmjerenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenih.

11. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.

12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn (13,27 do 663,61 eura).

U Zagrebu 26. kolovoza 2026.

Sutkinja

Nada Jelavić

Protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljeniku: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa],

2. II. okrivljeniku: BO iz [adresa],

3. Obrana: odvj. Jakov Delipetar, Zagreb, Domagojeva 18,

4. Tužitelju: PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, Jadranska avenija 8, Lučko,

5. Pismohrana- ovdje;