Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: 29 P-2112/2024

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Z 8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Marčiću, odvjetniku u Šibeniku protiv tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 23. srpnja 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 26. kolovoza 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da je tužitelj ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za cijelo na nekretnini katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta pašnjak, površine 1092 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i to: ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo uz istovremeni izbris istog prava s imena: 1. Vlasnički Dio: 1/1 Republika Hrvatska.

    Obrazloženje

    1.Tužitelj ZA ( dalje: tužitelj) je dana 04. prosinca 2024. godine podnio tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    1.1.Tužitelj u tužbi navodi da je izvorno predmetna nekretnina bila u vlasništvu GA, pradjeda tužitelja, koji je za života predmetnu nekretninu darovao svojoj supruzi RA. Nakon smrti RA, nasljedili su je sin ĐA, kćeri JA i AA te djeca pok kćerke G, unuci TA i ŽA. Navedeni nasljednici su izvršili diobu nasljeđenih nekretnina te je predmetna nekretnina pripala FA i JA. Nakon smrti ĐA naslijedili su ga ČA, sin VA, kćer BA i unuci ZAI i SA, koji su međusobno dogovorili da predmetna nekretnina pripadne VA, a nakon njegove smrti nekretnina je pripala njegovoj supruzi CA. Nakon smrti JA, istu su naslijedili suprug ZA i sinovi KA i ŠA. OA je Izjavom, ovjernom kod javnog bilježnika priznao vlasništvo na predmetnoj nekretnini za ½ dijela ĆA.

    CA, OA i PA sklopili su sporazum o diobi suvlasništva temeljem kojeg je predmetna nekretnina pripala EA, a koji istu nekretninu darovao svom sinu, tužitelju.

    2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja negativni odgovor Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Građansko upravnog odjela N-DO-300/2024 za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

    3.Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Iz historijata tužbe proizlazi da tužitelj smatra da je pravo vlasništva kat.če4st. 15696/19 k. o. [katastarska općina] za cijelo stekao temeljem darovanja, diobe, nasljeđivanjem i dosjelošću kao pravne osnove stjecanja prava vlasništva. Navodi da pregledom cjelokupne dokumentacije koja je priložena uz tužbu proizlazi da predmetna nekretnina ne čini dio ostavinske mase čak niti kao izvanknjižno vlasništvo.

    4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileže spisu i to: Skica izmjere ( list 6 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 422/93 od dana 20. listopada 1993. godine ( list 7,8 spis), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javom bilježniku LA iz [adresa], kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Šibeniku, broj O-887/07 ( list 9,10 spisa), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javom bilježniku NA iz [adresa], kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Šibeniku, broj O-895/20 ( list 11,12 spisa), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javom bilježniku HA iz [adresa], kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Šibeniku, broj O-1301/2019 ( list 13,14 spisa), Izjava OA, ovjerena kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz [adresa], broj OV- 1917/2024 od dana 16. veljače 2024. godine ( list 15,16 spisa), Sporazum o diobi suvlasništva, ovjeren kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz [adresa], broj OV- 5210/2024 od dana 02. svibnja 20224. godine ( list 17, 18, 19 spisa), Ugovor o darovanju, ovjeren kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz [adresa], broj OV-3307/2024 od dana 21. kolovoza 2024. godine, prijepis posjedovnog lista broj 506 za k. o. [katastarska općina] i zemljišne knjige ovog suda.

    4.1. Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 22. svibnja 2026. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika UA, dipl.ing.geod, a kojom prilikom su saslušani svjedoci CA ZA, JA, MA, dok je na raspravi održanoj dana 23. srpnja 2023 saslušana IA.

    5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tuženice i upis tužitelja u zemljišne knjige pozivajući se na nasljeđivanje te dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njihovih pravnih prednika.

    7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

    8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    9. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 422/93 donesen iza smrti RA p. R utvrđeno je da su kao nasljednici proglašeni sin ĐA te kćeri JA, DA, ZL i ŽA.

    10. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 887/07 donesen iza smrti ĐA p. GA utvrđeno je da su kao nasljednici proglašeni ČA, VA, BA, GAI i SA.

    11. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 887/07 donesen iza smrti VA Đ utvrđeno je da je kao nasljednik proglašena CA.

    12. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 1301/2019 donesen iza smrti JA utvrđeno je da su kao nasljednici proglašeni ZA, OA i ŠA.

    13. Pregledom Izjave KA, ovjerene kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz Šibeika, broj OV-1917/24 utvrđeno je da isti priznaje svom bratu EA vlasništvo za ½ nekretnine, a koje su nasljeđene iza smrti majke GL.

    14. Pregledom Sporazuma o diobi suvlasništva ovjerenog kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz [adresa], broj OV-5210/2024 od dana 02. svibnja 2024. godine, a sklopljen između CA, OA i EA, kojim Ugovrom je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripala EA.

    15. Pregledom Ugovora o darovanju ovjerenog kod javnog bilježnika Nevena Nakić iz [adresa], broj OV-3307/24 od dana 21. kolovoza 2024. godine utvrđeno je da je ŠA darovao svom sinu RL predmetnu nekretninu.

    14. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 22. svibnja 2026. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena je identifikacija predmeta te je utvrđeno da pokazana nekretnina u naravi je borova šuma na kojoj se nalazi par starih stabala maslina. U južnom – gornjem dijelu nekretnine izgrađena je balotana. Međe pokazane nekretnine su djelomično vidljive i to: sa zapadne strane do puta suhozid, sa sjeverne strane rub pokosa magistrale država cesta D 58 s južne strane je rub asfaltne ceste, dok s istične strane nije vidljivo na terenu. U spis predmeta priložena je skica izmjere izrađena od ELIPSOID d.o.o. te stanje prikazano na terenu odgovara stanju sa skice izmjere.

    15. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je saslušao svjedoke ĐA, JA, MA i CA.

    15.1. Svjedok ĐA ( rođen 1947.) u daljnjem srodstvu sa tužiteljema je naveo da živi u blizini predmetne nekretnine, a na kojoj su posađene još vidljive smokve, nekada davno na predmetnoj nekretnini je bio vinograd. O vinogradu je brigu nekada vodio ĐL. Predmetna nekretnina je bila u vlasništvu ĐL, kojega je naslijedio ĐA nakon njega njegova sestra JA. JA je naslijedio sin PA, a njega unuk ZA. Navodi da su ĐA i JA imali još 3 sestre ali predmetna nekretnina je pripala JA. Navodim da zadnji koji je vodio brigu je FA, a nakon toga o nekretnini nitko nije vodio brigu i zato je nekretnina i zapuštena. Naveo je da nikad nije čuo niti ima saznanja da se oko predmetne nekretnine vodio sporo oko vlasništva i posjeda.

    Na pitanje zz tuženika da li je nekr. bila ograđena izjavio je da je nekretnina prije bila ograđena i to prije izgradnje magistrale i ogradu je radio njegov otac i stric pok. ĐL.

    15.2. Svjedok JA ( rođena 1955.) tazbinsko srodstvo, navela je da se prije 51 g udala u obitelj JA, te joj je poznato da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu JL, a kasnije je naslijedio ĐL, pok. JL. ĐL se sjeća, ali JL ne, PA je umro prije 40 godina. Njega je naslijedio ĐA, JA, a potonja JA je baka od ZA. Sjeća se da je zadnji koji je obrađivao predmetnu nekretninu pok ĐL. Ne sjeća se tko je radio suhozid. Navodim da nikad nisam čula niti imam saznanja da se oko predmetne nekretnine vodio sporo oko vlasništva i posjeda.

    15.3. Svjedok MA ( rođen 1947.) u daljnjem srodstvu sa tužiteljem, je naveo da cijeli svoj život živi u blizini predmetne nekretnine i sjeća se da je vlasnik bio JL. Isti je obrađivao smokve i vinove loze, a kasnije ga je naslijedio AL kojeg su zvali J. GA je naslijedila TL udana ZA. TL je imala 2 sina i 2 kćeri. Koliko je njemu poznato pok. JA je predmetnu nekretninu dala unuku ZA. Naveo je da iako ZA ne vodi brigu o predmetnoj nekretnini u obitelji nema spora o njegovom vlasništvu niti mu itko od obitelji to osporava. Suhozidi su rađeni prije više od 100 godina, on se ne sjeća jer su isti bili kada sam se on rodio. Naveo je da je pok. ĐL rođen krajem 1890-tih godina, odosno početkom 20 st. i koliko je njemu poznato od tada koriste predmetnu nekretninu. Misli da je ĐL, pok. umro prije 80 godina prošlog stoljeća. Na poseban upit zz tužene navodi da su mještani radili balotanu, nemam saznja da su mještani znali čije je vlasništvo. Pokazana balotana je rađena poslije Domovinskog rata.

    Naveo je da nikad nije čuo niti ima saznanja da se oko predmetne nekretnine vodio sporo oko vlasništva i posjeda.

    15.4. Svjedok CA ( rođena 1962. ) u tazbinskom srodstvu je navela da se 1983. godine udala u obitelj CA i već onda je predmetna nekretnina bila zapuštena, sjeća se da je bila pokoja smokva. Kada je 1961. godine sagrađena magistrala parcela je podijeljena na dva dijela. Po pričanju zna da je predmetnu nekretninu obrađivao djed i baka od supruga i to pok. AL koji je umro 70- tih godina prošlog stoljeća i baka RA koja je umrla 1991. dio nekretnine na kojem je izgrađena balotana je bila u vlasništvu njezinog supruga i prije 15-tak godina zvali su ga predstavnici Mjesne zajednice Primošten ili Dolac, ne zna točno i pitali su ga da li mogu napraviti balotanu. Njezin suprug je pristao iako nisu nikakve papire potpisivali. Naime, njezin suprug je ustupio nekretninu i dao im je da naprave balotanu, a kasnije niti je pitao da li su pravili ili nisu i nikada oko navedenog nije bilo spora.

    Na upit z.z.z. tužene da li je ikada radila na terenu, navodi da nije samo je prolazila kada je išla na plažu, odnosno nitko više nije radio niti obrađivao. Ne sjeća se suhozida ali kako je teren zarastao nisam sigurna da bi se uopće mogao i vidjeti. Na upit pun. tužitelja navodi da nikad nije čula niti ima saznanja da se ikada vodio ikakav spor niti oko posjeda niti oko vlasništva

    16. Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je djed od tužitelja pok. AL i baka RA bili vlasnici predmetne nekretnine, a temeljem nasljeđivanja i diobom sa ostalim nasljednicima predmetna nekretnina je pripala tužitelju.

    17. Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno (isti imaju nekretnina u blizini), a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da predmet ovog postupka je zapušteno zemljište koje je jednim dijelom ograđeno niskim kamenim suhozidima. Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

    18. Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji u pravilu prenosila s koljena na koljeno pritom detaljno navodeći rodoslovlje od djeda tužitelja oca tužitelja te samog tužitelja.

    19. Ovaj Sud smatra kako tužitelj priloženim rješenjima o nasljeđivanju nije dokazao stjecanje prava vlasništva od svoje prabake pa nadalje budući da predmetna nekretnina nije navedena ni kao izvanknjižno vlasništvo makar opisno, a da bi moglo upućivati da se radi o predmetu spora. Međutim, kraj saslušanih svjedoka koji su potvrdili navod tužitelja o dugogodišnjem posjedovanju predmetne nekretnine to je sud prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev osnovanim i utvrdio da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnu spora.

    20. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

    21. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

    22. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da je tužitelj darovanjem od oca stekao predmetnu nekretninu, o otac nasljeđivanjem iza smrti majke JA i diobom sa ostalim nasljednicima, dok je majka JA stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje majke RA, a ona darovanjem od svog supruga. Neposrednim zapažanjem na licu mjesta sud je potvrdio gdje se nalazi mjesto spora. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spor.

    23. Zaključak ovog suda je da je tužitelj stekao valjani pravni osnov darovanjem od svog oca EA, a on nasljeđivanjem iza smrti svoje majke i dobom sa ostalim nasljednicima, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede spornih nekretnina više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

    24. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

    25. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

    Šibenik, 23. srpnja 2026.

    Sudac

    Vlatka Gašperov

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

    DN-a:

    1. Pun tužitelja

    2. Tuženoj

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.