Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Trg slobode 9
Poslovni broj: Ovr-1765/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
R J E Š E NJ E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Kliček-Horvat, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja GRANOSTA d.o.o., OIB: 47123143766, Mihovljan, Ulica Rade Končara 13, protiv ovršenika MARMABE d.o.o., OIB: 03749768271, Varaždin Breg, Halić 275, zastupan po punomoćniku NT iz OD Križanović & partneri d.o.o., odvj. u Zagrebu, radi prijedloga za odgodu i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, izvan ročišta, 26. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I/ Odbija se prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava sa računa ovršenika MARMABE d.o.o. zatraženih zahtjevom za izravnu naplatu od 11. lipnja 2026. Financijskoj agenciji temeljem zadužnice od 2. veljače 2024., solemnizirane (potvrđene) istog dana po javnom bilježniku Ljiljani Blažeka u Prelogu, pod poslovnim brojem OV-432/2024, izvan žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 9 i toč 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, 6/24; dalje: Ovršni zakon), kao neosnovan.
II/ Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate temeljem zadužnice od 2. veljače 2024., solemnizirane (potvrđene) istog dana po javnom bilježniku Ljiljani Blažeka u Prelogu, pod poslovnim brojem OV-432/2024, kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik MARMABE d.o.o. da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate pokrenute kod Financijske agencije zahtjevom za izravnu naplatu od 11. lipnja 2026. temeljem zadužnice od 2. veljače 2024., solemnizirane (potvrđene) istog dana po javnom bilježniku Ljiljani Blažeka u Prelogu, pod poslovnim brojem OV - 432/2024, nedopuštenom, zbog razloga zbog kojeg je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i to da je tražbina koju ovrhovoditelj pokušava naplatiti u cijelosti ili djelomično prestala, odnosno da je njezino ispunjenje izmijenjeno ili onemogućeno zbog činjenica nastalih nakon sastavljanja i ovjere zadužnice, a osobito zbog prijeboja, ugovorno predviđenih umanjenja, naknadno izdanih računa i dospjelih protutražbina ovršenika prema ovrhovoditelju, a koji razlozi su propisani člankom 50. stavkom 1. toč. 9. i 10. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovršenik zastupan po punomoćniku podnio je prijedlog za odgodu i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim obrazlažući u bitnom da je ovrhovoditelj pokrenuo izvansudsku ovrhu zahtjevom za izravnu naplatu temeljem zadužnice koja je izdana radi osiguranja tražbine iz poslovnog odnosa između stranaka, konkretno Ugovora o zajmu od 24. siječnja 2024., temeljem koje ovršne isprave ovrhovoditelj pokreće postupak naplate glavnice od 10.000,00 EUR, uz pripadajuće troškove. Nadalje, ističe da ne osporava da je s ovrhovoditeljem bio u poslovnom odnosu niti da bi s istim sklopio Ugovor o zajmu, no u cijelosti osporava visinu i osnovanost tražbine ovrhovoditelja jer ista nije dospjela, nesporna niti pravilno utvrđena u iznosu koji se pokušava prisilno naplatiti te kako između stranaka postoji obračunski i pravni spor u pogledu stvarnog stanja duga po Ugovoru o zajmu, ugovorom predviđenih prijeboja i umanjenja, neobračunatih i nepriznatih računa ovršenika, obračuna RUC-a i provizije ovršenika, pravnih posljedica nastavka ugovornog odnosa nakon isteka posljednjeg aneksa te dopuštenosti jednostranog aktiviranja zadužnice unatoč pravodobno istaknutim prigovorima i protutražbinama. Posebno ističe da prijedlog podnosi iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. i 10. Ovršnog zakona, budući da je tražbina koju ovrhovoditelj pokušava naplatiti u cijelost i ili djelomično prestala, odnosno da je njezino ispunjenje izmijenjeno ili onemogućeno zbog činjenica nastalih nakon sastavljanja i ovjere zadužnice, a osobito zbog prijeboja, ugovorno predviđenih umanjenja, naknadno izdanih računa i dospjelih protutražbina ovršenika prema ovrhovoditelju. Nadalje, navodi da je dana 24. siječnja 2024. između ovršenika i ovrhovoditelja sklopljen Ugovor o zajmu temeljem koje je ovrhovoditelj ovršeniku dao zajam u iznosu od 33.000,00 EUR, beskamatni, kojim ugovorom je predviđen način vraćanja zajama kroz prijeboj i umanjenje međusobnih potraživanja stranaka, uključujući prijeboj dijela mjesečnih paušalnih iznosa i eventualne dodatne provizije koja pripada ovršeniku, dok bi zadužnica bila izdana kao sredstvo osiguranja stvarne, dospjele i pravilno utvrđene tražbine iz konkretnog poslovnog odnosa te je po stavu ovršeniku prije aktiviranja iste bilo nužno utvrditi stvarno stanje međusobnih obveza. Potom navodi da je istog dana između istih stranaka zaključen Ugovor o posredovanju odnosno o trgovačkom zastupanju, temeljem kojeg je ovršenik za ovrhovoditelja obavljao poslove pronalaska kupaca, održavanja odnosa s kupcima, posredovanja u prodaji sublimacijskog papira i razvoja tržišta, koji ugovor je nakon njegova isteka aneksiran radi produljivanja poslovnog odnosa, da bi posljedni aneks bio zaključen 10. listopada 2025. na razdoblje od mjesec dana, nakon čega se poslovna suradnja stranaka nastavila bez prekida i pod istim bitnim uvjetima te je ovršenik nastavljao obavljati poslove za ovrhovoditelja, dok je ovrhovoditelj takav nastavak odnosa prihvaćao te smatra da su nastavkom izvršavanja ugovora stranke sklopile ugovor istog sadržaja na neodređeno vrijeme. Nadalje, obrazlaže da je između stranaka nastao spor nakon što je ovršenik početkom veljače 2026. dostavio račun i prijedlog prijeboja koji račun ovrhovoditelj nije prihvatio te isti stoga predložio zajednički uskladiti izlazne račune. Ističe da je dana 9. veljače 2026. upozorio ovrhovoditelja da zadužnica može služiti samo kao instrument osiguranja urednog ispunjenja međusobnih ugovornih obveza te istovremeno upozorio na postojanje nepodmirenih obveza ovrhovoditelja prema ovršeniku, na što ga opetovana upozorava dana 16. veljače 2026., 23. veljače 2026. te 22. ožujka 2026., nakon čega ovrhovoditelj jednostrano podnosi zadužnici na naplatu putem Financijske Agencije. Naposljetku zaključuju da se ne radi o jednostranom i nespornom dugu po zajmu, već o širem poslovnom sporu koji obuhvaća međusobne tražbine stranaka, obračun provizije, nastavak ugovornog odnosa i moguće štetne posljedice naglog prekida suradnje. Predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do odluke o podnesenom prijedlogu, odnosno do pravomoćnog okončanja postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim s obzirom da je ovršenik trgovačko društvo kojemu je poslovni račun nužan za redovno poslovanje, podmirenje tekućih obveza, plaćanje dobavljača, poreznih obveza i drugih poslovnih izdataka te bi prijenosom sredstava u situaciji u kojoj je sama tražbina ovrhovoditelja spora dovela do neopravdanog pogodovanja ovrhovoditelju i do bitne povrede ravnoteže među strankama.
2. Dopisom od 25. lipnja 2026., poslovni broj: Ovr-1765/2026-2, prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje koji se do današnjeg dana nije očitovao na isti.
3. Uvidom u dostavljeni Zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelja upućen Financijskoj agenciji dana 11. lipnja 2026. utvrđuje se da je ovrhovoditelj zatražio isplatu protiv ovršenika na temelju zadužnice potvrđene solemnizirane (potvrđene) po javnom bilježniku Ljiljani Blažeka u Prelogu, pod poslovnim brojem OV-432/2024, dana 2. veljače 2024.
4. Sukladno čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona, ukoliko ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne isprave provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
5. Odredba članka 210. Ovršnog zakona propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate, a temeljem koje odredbe ovršenik nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. isto Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. istog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenos nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuje odredba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članaka 50. i 53. Ovršnog zakona).
6. Odredbom članka 52. stavak 1. Ovršnog zakona propisano je da će sud prvog stupnja, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. istog Zakona, dostaviti ovrhovoditelju žalbu radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka zakona propisano da će, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu.
7. Sukladno citiranim odredbama, uzimajući u obzir činjenicu da je ovršenik svoj prijedlog podnio iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. i 10. Ovršnog zakona te činjenicu da je sud svojim dopisom od 25. lipnja 2026., poslovni broj: Ovr-1765/2026- 2, pozvao ovrhovoditelja očitovati se na dostavljeni prijedlog ovršenika u roku od osam dana, a koji dopis je ovrhovoditelj zaprimio istog dana te činjenicu da se ovrhovoditelj nije očitovao na dostavljeni prijedlog ovršenika u određenom roku, valjalo je ovršenika, sukladno članku 52. stavak 3. Ovršnog zakona, uputiti da pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te odlučiti kao u izreci zaključka.
8. U svezi podnesenog prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava, valja istaknuti da prema članku 65. stavku 1. Ovršnog zakona, sud može na prijedlogu ovršenika odgoditi ovrhu ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pri čemu uz ispunjenje jedne od navedenih pretpostavki, mora kumulativno biti ispunjen neki od uvjeta dalje navedenih u toč 1. – 11. istog članka zakona.
9. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovršenik uz prijedlog za odgodu podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavkom 1. točkom 9. i 10. Ovršnog zakona, čime je po ocjeni suda ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 5. Ovršnog zakona, no isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio kakvu nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje te da bi isto dokazao na bilo koji način, već isti tek paušalno navodi da ovršeniku prijeti nastanak znatne i teško nadoknadive štete, odnosno ovršenik uopće nije obrazložio kakva bi mu šteta nastala provedbom ovrhe na njegovim računima. Okolnost da bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala šteta koja se odnosi na njegovu redovno poslovanje, podmirenje tekućih obveza i drugih poslovnih izdataka nije obrazložena. Posebno se ističe da svaka ovrha predstavlja otegotnu okolnost za ovršenika, no ovršenik je bio obvezan dokazati da bi mu provedbom iste nastala šteta koja bi za istog bila nenadoknadivu ili teško nadoknadiva. Zbog toga je sud utvrdio da nije ispunjen uvjet za odgodu ovrhe koji se odnosi na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, te je odbio prijedlog ovršenika da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, kao neosnovan jer nisu kumulativno ispunjeni uvjeti određeni čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona.
10. Slijedom navedenog, a s obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjenje pretpostavke propisane člankom 65. stavkom 1. Ovršnog zakona, valjalo je odlučiti kao u točci II. izreke ovog rješenja te odbiti prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.
U Varaždinu 26. kolovoza 2026.
Sutkinja
Gordana Kliček-Horvat
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka pismeno, ili poštom preporučeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1/ ovrhovoditelju GRANOSTA d.o.o., Mihovljan, Ulica Rade Končara 13 2/ ovršeniku po punomoćniku NT iz OD Križanović & partneri d.o.o., odvj. u Zagrebu
3/ Financijska agencija, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb
