REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-3070/2024-23
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku , u ostavinskom postupku iza umrlog ČN (ime oca: Č) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1976. / datum smrti: **.**.2024.), državljanina Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, 26. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.
2. Upućuje se AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi utvrđenja:
– da su ostavitelj ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bili u izvanbračnoj zajednici koja je prestala u trenutku smrti ostavitelja 4. travnja 2024.
3. Prekid postupka u ovoj pravnoj stvari traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz toč.2. Rješenja na koji je stranka upućena.
4. Nalaže se stranci iz toč.2. Rješenja, u roku 15 dana od pokretanja parničnog postupka na koji je upućena, dokaz o tome (primjerak tužbe) dostaviti sudu.
5. Ako stranka iz toč.2. Rješenja ne pokrene parnični postupak u roku određenom ovim rješenjem ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na pokretanje parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Ostavinski postupak iza umrlog ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrenut je po službenoj dužnosti pred ovim sudom 23.04.2024., a koji je provođenje ostavinskog postupka povjerio javnom bilježniku Tihani Sudar sa sjedištem u [adresa].
2. Na ročištu pred javnim bilježnikom od **.**.2024. AN iznijela je tvrdnju da polaže pravo na nasljedstvo (kao zakonski nasljednik) navodeći da je s ostaviteljem bila u izvanbračnoj zajednici punih 8 godina (koja je prestala smrću ostavitelja), da su zajedno živjeli kao podstanari te da su zadnjih godina ona i ostavitelj bili prijavljeni na istoj adresi u [adresa]. Nadalje, AN tvrdi da se zajedno s pokojnim prijateljem brinula o ostavitelju (za razliku od njegovog brata IN) te da je ostavitelj posljednja tri mjeseca bio u domu jer je bio nepokretan.
2.1. Na ročištu pred javnim bilježnikom od 27.08.2024. zakonski nasljednik IN, brat ostavitelja, priznao je postojanje izvanbračne zajednice između ostavitelja i AN. Međutim, podneskom od 23.09.2024. (list 36. – 38. spisa) IN je izričito osporio da bi ostavitelj i AN bili u izvanbračnoj zajednici neposredno pred smrt ostavitelja. IN je naveo da je nesporno da je ostavitelj sa AN bio nekom obliku izvanbračne veze, al i da se ta veza ne može okarakterizirati kao životna zajednica u smislu čl. 11. Obiteljskog zakona, kao i da je ta veza prestala prije smrti ostavitelja. IN, naime, ističe da se AN nije brinula za ostavitelja onako kako bi to trebala da su bili izvanbračni drugovi, već da je brigu o umirućem ostavitelju preuzeo upravo on te da je navedeno vidljivo iz činjenice da je upravo on smjestio ostavitelja u dom za starije i nemoćne i plaćao naknadu za smještaj, kao i da je plaćao ostale troškove za skrb ostavitelja.
3. Zakon o nasljeđivanju u čl.222.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo.
3.1. Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak osobito ako su sporne činjenice:
– o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje,
– o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,
– o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
– je li se neka osoba odrekla nasljedstva (čl.222.st.2. ZN).
3.2. Zakon o nasljeđivanju u čl.225.st.1. propisuje da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
3.3. Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud (čl.225.st.2. ZN).
3.4. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen (čl.225.st.3. ZN).
3.5. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena (čl.225.st.4. ZN).
3.6. Ako je ostavinski sud postupio u skladu s čl.225.st.4. Zakona, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak (čl.225.st.5. ZN).
4. Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim (čl.8.st.2. ZN).
4.1. Izvanbračnom zajednicom smatra se životna zajednica neudate žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a koja je prestala ostaviteljevom smrću (čl.8.st.2. ZN).
5. Uzimajući u obzir ranije navedeno izvanbračni drug ostavitelja ubraja se u zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda (čl.9. i 11. ZN).
5.1. Je li neka osoba koja tvrdi da polaže pravo na nasljedstvo kao zakonski nasljednik, jer je bila u izvanbračnoj zajednici s ostaviteljem u trenutku njegove smrti , činjenično je pitanje. O navedenom pitanju, u slučaju da isto postane sporno, ne može odlučivati ostavinski sud u ostavinskom postupku jer je ostavinski postupak izvanparnični (nesporni) postupak.
6. Kao što je već ranije navedeno osoba koja polaže pravo na nasljedstvo – AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , tvrdi da je s ostaviteljem bila u izvanbračnoj zajednici koja je prestala ostaviteljevom smrću. Međutim, zakonski nasljednik ostavitelja IN, brat ostavitelja osporio je navedene činjenične tvrdnje AN.
6.1. Iz navedenog proizlazi da zakonski nasljednik osporava činjenicu o kojoj ovisi nasljedno pravo (čl.222.st.2.toč.1. ZN) – odnos između nasljednika i ostavitelja na temelju kojeg se nasljeđuje po zakonu.
7. Ovaj sud smatra da se prosudba iz čl.225.st.1. ZN – a (o tome čije se pravo smatra manje vjerojatnim) valja temeljiti na ocjeni vjerojatnosti, a ne na ocjeni izvjesnosti. Nadalje, načelno valja smatrati manje vjerojatnim pravo koje se temelji na tvrdnji o postojanju nekog odnosa između dviju osoba (o kojem ovisi nasljedno pravo) koji nije nigdje formalno registriran (izvanbračna zajednica, životno partnerstvo i dr.). U tom smislu teret dokazivanja bio bi na osobi koja ističe takvu (pozitivnu) činjeničnu tvrdnju. Po istoj logici načelno valja smatrati manje vjerojatnim pravo koje se temelji na tvrdnji o nepostojanju nekog odnosa između dviju osoba (o kojem ovisi nasljedno pravo) koji je negdje formalno registriran (brak, životno partnerstvo i dr.). U tom smislu teret dokazivanja bio bi na osobi koja ističe takvu (negativnu) činjeničnu tvrdnju. Primjerice, kada bi jedan od zakonskih nasljednika tvrdio da ostavitelj nije u bio braku s drugom osobom unatoč tome što je navedena činjenica upisana u maticu vjenčanih. Također, prilikom prosudbe iz čl.225.st.1. ZN – a u obzir je potrebno uzeti postojanje zakonskih predmnijeva (oborivih i neoborivih) te s tim u vezi ocijeniti na kojoj je stranci teret iznošenja dokaza o protivnom (u slučaju postojanja oborivih predmnijeva), odnosno teret iznošenja dokaza (za svoje činjenične tvrdnje) u slučaju nepostojanja zakonskih predmnijeva.
7.1. U ovoj pravnoj stvari svi nasljednici svoje pravo temelje na zakonu jer nema oporučnih nasljednika. Međutim, s obzirom da se nalaze u različitim nasljednim redovima, od kojih oni u bližem nasljednom redu isključuju iz nasljedstva one u daljnjem nasljednom redu (čl.8.st.4. ZN), zakonski nasljednici koji osporavaju postojanje izvanbračne zajednice bili bi isključeni iz nasljedstva u slučaju da se u parničnom postupku utvrdi da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici koja je prestala njegovom smrću.
7.2. Iz svega navedenog, uzimajući u obzir teret dokazivanja, sud ocjenjuje da je nasljedno pravo AN manje vjerojatno.
8. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.222.st.1. i čl.225.st.1. ZN – a, na parnicu uputio stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
8.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.1. – 5. izreke rješenja.
U Zagrebu, 26. kolovoza 2026.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. Nasljedniku / predlagatelju 1. – IN, po punomoćniku
2. Nasljedniku / predlagatelju 2. – AN, po punomoćniku
3. U spis
