Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Zk-53/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja JG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darjan Tarabarić, odvjetnik u Splitu , radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 24. veljače 2026. poslovni broj Z-23822/2025, dana 26. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu od 24. veljače 2026. poslovni broj Z-23822/2025 te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod toč. II. izreke određen je upis zabilježbe odbijenog prijedloga do pravomoćnog okončanja postupka, pod toč. III. izreke naloženo je brisanje plombi upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z- 23822/2025, dok je pod toč. IV. izreke naložena provedba rješenja Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu u Solinu.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagatelj sadržajno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti odnosno ukinuti prvostupanjsko rješenje.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navodeći da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju s obzirom da je on (su)vlasnik nekretnina, opisujući kronološki način stjecanja nekretnina od pravnih prednika iza kojih je on nastavio iste posjedovati te u kojem posjedu ga nitko nije ometao pa je u konačnici u postupku legalizacije ozakonjena zgrada koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Polazeći od čl. 208. i čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., u daljnjem tekstu: ZZK) prvostupanjski sud utvrđuje da predlagatelj nije dokazao da istom pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama niti je dokazao da je pravni slijednik ĐG kako navodi u prijedlogu. To stoga što iz kupoprodajnog ugovora od 15. ožujka 1984. proizlazi da je ČG kupio dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 31 m2 koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici kčbr. [katastarska čestica] koja je upisana na suvlasnike ŽG, IG i TG u odnosu na koje predlagatelj nije dostav io niti jednu ispravu iz koje bi proizlazilo da mu pripada pravo vlasništva. Nadalje, iz kupoprodajnog ugovora od 3. kolovoza 1967. proizlazi da je PG prodao HG, CG i ZG katastarsku česticu broj [katastarska čestica] „na kojoj se nalazi nedovršena obiteljska stambena novogradnja“, koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici broj 183/6, nakon čega je kupoprodajnim ugovorom od **.**.1983. ĆG svoj suvlasnički dio prodao ZG. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. SG od 8. veljače 2011. broj O - 2049/2010 proizlazi da je njegovom nasljednicom proglašena supruga EG, ali rješenjem o nasljeđivanju nije obuhvaćena predmetna nekretnina pa se očito radi o „naknadno pronađenoj imovini koja se treba raspraviti u ostavinskom postupku“. Iz priloženih isprava nije razvidno da je ČG bilo kome ustupio svoj nasljedni dio jer predlagatelj nije dostavio u spis Sporazum koji je sklopljen **.**.2025. s EG i na koji se poziva u prijedlogu, niti je dostavio dokaz da je nasljednik ĐG. Jedina isprava kojom raspolaže odnosi se na ozakonjenje nezakonito izgrađene stambene zgrade na kčbr. [katastarska čestica], a rješenje o izvedenom stanju nema pravni učinak na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem se zgrada nalazi sukladno čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonitim izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12., 143/13., 65/17., 14/19., 48/26.) . Ukazujući da je svrha pojedinačnog ispravnog postupka na brži i jednostavniji način upisati neko knjižno pravo kada stranka ne raspolaže ispravom koja je podobna za zemljišnoknjižni upis, a da se taj postupak „ne koristi kada je moguće sastaviti ispravu među živima“, kao što je to u konkretnom slučaju, pa je slijedom navedenog odbijen prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

5. U žalbi predlagatelj navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda „da ni jednom ispravom nije dokazao da mu pripada pravo vlasništva predmetnih nekretnina“ s obzirom da čl. 208. st. 3. ZZK propisuje da je dostavljenim ispravama uz prijedlog potrebno učiniti (samo) vjerojatnim da predlagatelju pripada pravo vlasništva, a da bi tek u nastavku postupka (nakon što je ispravni postupak otvoren), utvrđenje prava vlasništva bilo predmetom dokazivanja provođenjem predloženih dokaza (saslušanjem svjedoka, uviđajem na licu mjesta), što znači da je u ovoj fazi postupka bio dovoljan samo stupanj vjerojatnosti da mu pravo (su)vlasništva pripada. Smatra da je priloženim ispravama vjerojatnost svog prava dokazao, počevši od kupoprodajnog ugovora od 3. kolovoza 1967. kojim su ČG, ĆG i GG stekli kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara kčbr. [katastarska čestica]), da je ĆG **.**.1983. svoj suvlasnički dio prodao ZG i da su ČG i GG 80-tih godina prošlo stoljeća postigli pogodbu na način da je ZG pripala u cijelosti kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara kčbr. [katastarska čestica]), a što je EG, kao nasljednica SG, potvrdila u Sporazumu od 27. svibnja 2025. Kada ne bi imao nikakvih prava na predmetnim nekretninama sigurno ne bi poduzimao radnje u svrhu ozakonjenja objekta koji je izgrađen na nekretninama i što je upravo dokaz vjerojatnosti da mu pripada pravo vlasništava nekretnina koje su u dugogodišnjem posjedu njegovih prednika, a koju bi činjenicu potvrdili svjedoci čije je saslušanje predloženo. Zaključno navodi da ukoliko nisu zaprimljene uz prijedlog sve isprave, na koje se poziva u prijedlogu, da ga je prvostupanjski sud bio dužan pozvati da iste dostavi, kao što ga je pozvao na ispravak i dopunu prijedloga.

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. ZZK.

7. Međutim, prema ocjeni ovoga suda činjenično stanje na kojemu je utemeljeno pobijano rješenje nije pravilno i potpuno utvrđeno uslijed pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda pa ovaj sud nije u mogućnosti ocijeniti njegovu zakonitost primjenom materijalnog prava.

8. Iz stanja u spisu proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara katastarskoj čestici broj [katastarska čestica]) i na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara katastarskoj čestici broj [katastarska čestica]), opisujući način stjecanja prava vlasništava njegovih pravnih prednika kupoprodajnim ugovorom od 3. kolovoza 1967. i 7. siječnja 1983. te sklopljenom pogodbom 80-tih godina prošlog stoljeća kojom je ČG prepustio svoj suvlasnički dio ZG na kčbr. [katastarska čestica], što je njegova nasljednica EG potvrdila u Sporazumu koji je sklopila s predlagateljem kao nasljednikom ĐG **.**.2025. Predlagatelj navodi da je proveden postupak ozakonjenja objekta koji je izgrađen na kčbr. [katastarska čestica] koji je u njegovom vlasništvu radi čega predlaže da se u cijelosti utvrdi vlasnikom te nekretnine, te suvlasnikom u ¼ dijela kčbr. [katastarska čestica].

9. Uz prijedlog je priložena kupoprodajna pogodba „u [adresa] 3. kolovoza 1967., kupoprodajni ugovor od 15. ožujka 1984., kupoprodajni ugovor od 7. siječnja 1983., kupoprodajni ugovor „Solin 16.XII god.“, rješenje o nasljeđivanju iza pok. SG Općinskog suda u Splitu od 23. studenog 2010. broj O-2049/10. U prijedlogu se kao prilog navodi i rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. ĐG i Sporazum koji je sklopljen između EG i JG **.**.2025. - koji nisu dostavljeni uz prijedlog.

10. Prema odredbi čl. 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.); opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.), a prema čl. 209. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (st. 1.); u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška (st. 2.); prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.) (st. 4.).

10.1. Iz citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

11. Predlagatelj osnovano ukazuje u žalbi da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa u smislu čl. 208. st. 3. ZZK, pa je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda u kojem navodi (pod toč. 5. obrazloženja) da predlagatelj ni jednom ispravom „nije dokazao da upravo istom pripada pravo vlasništva“ s obzirom da je u ovoj fazi postupka dovoljna samo vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo koje nije na njega upisano. Isto tako predlagatelj pravilno ukazuje da je sud imao ovlasti u smislu čl. 118. st. 7. ZZK pozvati ga da priloži isprave na koje se poziva u prijedlogu (rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĐG i Sporazum od 27. svibnja 2025.) i da iz tog razloga nije imao ovlasti odbiti prijedlog.

12. Pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda da su u rješenju o nasljeđivanju iza pok. SG trebale biti obuhvaćene predmetne nekretnine , s obzirom da predlagatelj navodi da su one 80-tih godina prošlog stoljeća pripale ZG, a što znači da od tada nisu pripadale HG i nisu mogle predstavljati njegovu ostavinsku imovinu u trenutku smrti 13. lipnja 2010., pa ne mogu biti niti predmetom naknadno pronađene ostavinske imovine kako pogrešno zaključuje sud u obrazloženju pod toč. 12. obrazložen ja.

12.1. Pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda da se ispravni postupak „ne koristi kada je moguće do upisa u zemljišnu knjigu doći sastavom isprava među živima“. Takvim pristupom sud sugerira sklapanje isprava koje ne održavaju stvarni promet nekretnina, s time da ostaje nejasno s kime bi predlagatelj trebao sklopiti pravni posao i iz kojeg razloga, a sve u kontekstu činjenih tvrdnji da je vlasništvo stečeno još od njegovog pravnog prednika.

12.2. Isto tako pogrešno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da predlagatelj mora raspolagati ispravom „koja se odnosi na sve upisane suvlasnike“ i da predlagatelj takvom ispravom ne raspolaže u odnosu na upisane suvlasnike u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kako navodi pod toč. 7. obrazloženja, s obzirom da se isprave koje služe kao dokaz vjerojatnosti da predlagatelju pripada pravo moraju odnositi na nekretnine a ne isključivo na upisane ovlaštenike prava vlasništva da bi iste bile dokaz vjerojatnosti da predlagatelju pripada pravo koje nije uknjiženo u njegovu korist.

13. Za ovu fazu postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćena prijava prava vlasništva i ispravljeno zemljišnoknjižno stanje sukladno prijedlogu, s obzirom da isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga nakon provođenja svih dokaza i to tek u daljnjoj fazi postupka ukoliko ispravni postupak bude otvoren.

14. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagatelja i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, ukinuo rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje. U ponovljenom postupku sud će pozvati predlagatelja da dostavi isprave na koje se poziva u prijedlogu (rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĐG i Sporazum od 27. svibnja 2025.), nakon čega će analizirati i ocijeniti priložene isprave i činjenične tvrdnje iz prijedloga, te ponovno ocijeniti prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

U Varaždinu 26. kolovoza 2026.

Sutkinja

Sanja Bađun