Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1191/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja JI iz [adresa], zastupane po punomoćniku Jasminu Avdagiću, odvjetniku iz Šibenika, protiv protivnika osiguranja VI iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ringu Špaleta, odvjetniku iz Drniša, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj Ovr-469/2025-10 od 8. lipnja 2026., dana 26. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj Ovr-469/2025-10 od 8. lipnja 2026. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II. O zahtjevu predlagateljice osiguranja za naknadu troška sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:
"Odbija se prijedlog predlagateljice od 4. lipnja 2025. radi osiguranja njene nenovčane tražbine na posjed stambenog objekta koji se nalazi na sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na adresi [adresa], unutar tzv. Tuzlanskog odmarališta određivanjem privremene mjere kojom bi se naložilo protivniku da zazida probijeni zajednički zid između svog dnevnog boravka i spavaće sobe predlagateljice u objektu koji se nalazi u sjeverozapadnom dijelu navedene čestice u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, da zazidani zid između spavaće sobe predlagateljice i ostatka njenog stambenog prostora izbije na mjesto gdje su se prvotno nalazila vrata koja je protivnik iščupao te da na navedeno mjesto vrati iščupana vrata koja povezuju spavaću sobu predlagateljice s ostatkom njenog stambenog prostora, da nakon postavljanja navedenih vrata vrati sve pokretnine predlagateljice u spavaću sobu u stanju u kojem su bile prije opisanog postupanja protivnika, sve u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, da se zabrani protivniku pristup i boravak u spavaćoj sobi i ostatku objekta koji se nalazi na gore navedenoj čestici u posjedu predlagateljice te da sam ili davanjem naloga trećim osobama poduzima i bilo kakve promjene na dijelu predmetnog objekta koji se nalazi u posjedu predlagateljice, koja mjera bi trajala do okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod posl. brojem Psp-33/25."
2. Protiv ovog rješenja žali se predlagateljica osiguranja zbog svih žalbenih razloga te traži naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Predlagateljica je 4. lipnja 2025. podnijela prijedlog radi osiguranja njene nenovčane tražbine prema protivniku na posjed stambenog objekta koji se nalazi na sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na adresi [adresa], unutar tzv. Tuzlanskog odmarališta određivanjem privremene mjere kojom bi se naložilo protivniku da izvrši gore navedene radnje radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja između predlagateljice i protivnika na gore navedenom objektu te da mu se zabrani pristup i boravak u djelu navedenog objekta koji se nalazi u posjedu predlagateljice te da sam ili putem trećih osoba poduzima bilo kakve promjene na istom, koja mjera bi trajala do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će predlagateljica pokrenuti protiv protivnika radi zaštite svog prava posjeda na predmetnoj nekretnini pod prijetnjom izricanja novčanih kazni protivniku ukoliko se bude ponašao protivno predloženoj mjeri.
Predlagateljica je na ročištu od 18. srpnja 2025. uredila gornji prijedlog na način da je predložila sudu da odredi trajanje predložene privremene mjere do okončanja parničnog postupka koji se vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem Psp-33/25.
Predlagateljica u navedenom prijedlogu navodi da je protivnik osiguranja izvršio čin smetanja njenog mirnog posjeda dijela stambenog objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini kao njen prvi susjed iz svog dnevnog boravka i to dva hodnika, kupaonice i tri prostorije i to kuhinje, dnevnog boravka i spavaće sobe, da je predlagateljica prilikom dolaska u predmetni objekt 24. svibnja 2025. uočila da je u isti provaljeno, da su njene stvari iz spavaće sobe izbačene u dnevni boravak i hodnik, vrata spavaće sobe iščupana i rupa zazidana, da je o navedenom odmah izvijestila policiju koja je obavila očevid 26. svibnja 2025. te da je učinila vjerojatnim svoju tražbinu koja predstavlja posjed predmetnog stambenog objekta unutar kojeg se nalazi spavaća soba koju je silom uzurpirao protivnik osiguranja.
5. Protivnik osiguranja se podneskom od 16. srpnja 2025. usprotivio predmetnom prijedlogu te je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije.
6. Predmetni prijedlog za određivanje privremene mjere sud prvog stupnja smatra neosnovanim jer smatra da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine.
7. Iz potvrde Policijske postaje Vodice od 24. siječnja 2025. proizlazi da je predlagateljica prijavila policiji da su joj 31. prosinca 2024. izbačene stvari iz prostora u [adresa], po dvorištu od strane nepoznatih radnika, da je policija prilikom izlaska na teren utvrdila da nema elemenata kaznenog dijela ili prekršaja te da je 2. siječnja 2025. dojavila policiji da ima problema s grupom mlađih osoba iz [adresa] na predmetnom objektu i da je nakon izlaska djelatnika policije na teren utvrđeno da se radi o imovinsko-pravnom sporu.
8. Iz potvrde Policijske postaje Vodice od 26. svibnja 2025. proizlazi da je predlagateljica navedenog dana prijavila policiji da joj je u vremenskom periodu od 15. travnja do 25. svibnja 2025. protivnik osiguranja ušao u stan, izbacio njene stvari iz sobe u stanu u [adresa], i pregradio spavaću sobu te da joj nedostaju određene stvari ili su oštećene.
9. Iz zapisnika Općinskog državnog odvjetništva Šibenik od 26. svibnja 2025. proizlazi da je predlagateljica podnijela kaznenu prijavu protiv protivnika osiguranja i drugih osoba zbog kaznenih djela neovlaštenog prodiranja u tuđi dom ili poslovni prostor, oštećenja tuđe stvari i krađe u kojoj je navela da je njena majka zajedno s ujakom ušla 2003. u posjed jedne stambene jedinice koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, a da se sastoji od tri prostorije, dva hodnika i kupatila i odvojeno da posjeduje jednu ostavu zajedno s ujakom, da je nesmetano posjedovala navedenu jedinicu i ostavu do kraja 2024. kada je protivnik zajedno s drugim osobama izbacio njene stvari iz navedene ostave, da je 25. svibnja 2025. bila u predmetnom objektu kada je zamijetila da su u jednoj prostoriji nabacane njene stvari iz spavaće sobe, da su vrata sobe bila iščupana, da je rupa na mjestu gdje su se nalazila vrata zatvorena čime joj je onemogućeno korištenje spavaće sobe, da zna da je to napravio protivnik uz pomoć drugih osoba koje su joj ranije izbacile stvari iz predmetnog objekta, da joj je ukraden projektor s konstrukcijom koja se nalazila na zidu spavaće sobe, da joj nedostaje posteljina, i odjeća, ogledalo, zavjesa i druge osobne stvari te da joj protivnik krade struju u dijelu koji se odnosi na spavaću sobu jer ona plaća sve režijske troškove za predmetni objekt.
10. Iz baze zemljišnih podataka proizlazi da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja šumu površine 2107 m2 i park površine 2873 m2, ukupno 4980m2 na kojoj je pravo vlasništva na ½ dijela upisano u korist "općenarodne imovine" te na ½ dijela u korist „društvenog vlasništva“ s upisanim pravom korištenja u korist [adresa], da je na istoj nekretnini pod poslovnim brojem Z-912/2012 upisana zabilježba upravnog postupka koji se vodi pred Uredom državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji po zahtjevu RH od 29. svibnja 2012., da je pod poslovnim brojem Z-20651/2024 upisana zabilježba spora koji se vodi pred ovim sudom pod posl. brojem P-1418/2010 (sada P-1398/2024) po tužbi [adresa] protiv [adresa], BiH kao tuženika te da je pod posl. brojem Z-2325/1991 zabilježena zabrana raspolaganja i opterećenja na predmetnoj nekretnini temeljem odredbe čl. 1. Uredbe o zabrani i raspolaganju nekretninama na teritoriju RH (Narodne novine broj 36/91) na kojima je upisano pravo vlasništva, korištenja ili upravljanja organa i institucija federacije, republika i pokrajina [adresa] i [adresa] te poduzeća i drugih pravnih osoba sa sjedištem izvan RH s važenjem od 24. srpnja 1991. do okončanja postupka razdruživanja SFRJ.
11. Iz prijepisa posjedovnog lista [obrt] od 1. srpnja 2025. proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu odmarališta Općine Tuzla, BiH, a iz priloženog računa za potrošak električne energije za predmetni objekt za prosinac 2024. proizlazi da je obveznik plaćanja iste EI.
12. Iz rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Mire Grbac iz Vodica poslovni broj O- 641/18 od 2. kolovoza 2018. proizlazi da predmetna nekretnina ne spada u ostavinu predlagateljičine majke pok. ŽI iz [adresa].
13. Iz predlagateljičine tužbe predane prvostupanjskom sudu 18. lipnja 2025. protiv protivnika osiguranja kao tuženika proizlazi da je ista podnesena radi opravdanja predložene privremene mjere te se u istoj traži da se utvrdi čin smetanja posjeda na predmetnom objektu od strane protivnika na način opisan u predmetnom prijedlogu predlagateljice i da se naloži protivniku da uspostavi ranije posjedovno stanje na istom na identičan način kako je to predloženo u predmetnom prijedlogu i da mu se zabrani takvo i slično smetanje posjeda tužiteljice u predmetnom objektu ubuduće. Uvodom u e-spis utvrđeno je da se parnični postupak po predmetnoj tužbi vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem Psp-33/2025 i da u istom nije donesena meritorna odluka.
14. Na osnovu gore provedenih dokaza sud prvog stupnja smatra da predlagateljica osiguranja u predmetnom slučaju nije učinila vjerojatnim postojanje zakonskih pretpostavki potrebnih za određivanje predložene privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12…) i to postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja, kao niti opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari niti je učinila vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
15. Sud prvog stupnja navodi da na temelju gore navedenih dokaza nije mogao utvrditi vjerojatnost da predlagateljica ima pravo na posjed dijela stambenog objekta (kuhinje, dnevnog boravka i spavaće sobe) koji se nalazi na sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odnosno da ista ima nenovčanu tražbinu prema protivniku u vidu posjeda dijela stambenog objekta koji se nalazi na sjeverozapadnom dijelu predmetne nekretnine iz razloga što predlagateljica nije dostavila sudu dokaze iz kojih bi proizlazilo njeno pravo posjeda na istom te sud sud prvog stupnja smatra da se navedeno pravo i čin smetanja posjeda od strane protivnika na predmetnoj nekretnini treba utvrditi u parničnom postupku koji se vodi pred u postupku pod poslovnim brojem Psp-33/2025.
16. Ovo pravno shvaćanje suda prvog stupnja nije pravilno.
Naime, predlagateljica nije dužna dokazati već samo učiniti vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine.
Razlozi zbog kojih sud prvog stupnja odbija prijedlog zapravo više ukazuju na obvezu dokazivanja postojanja tražbine.
No, postojanje tražbine će se utvrđivati u parničnom postupku, a predlagateljica je dužna u ovom postupku samo iznijeti činjenice temeljem kojih se može učiniti vjerojatnim postojanje tražbine, a to je predlagateljica dokazima koje je dostavila u spis i koji su prethodno citirani već učinila.
17. S obzirom na navedeno, kako je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja u vidu posjeda dijela objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini, to je sud prvog stupnja dužan utvrditi i dati razloge o postojanju druge pretpostavke koja mora biti ispunjena da bi se prihvatio prijedlog za osiguranje, a to je opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno ili vjerojatnost da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
18. Slijedom svega navedenoga, primjenom čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25) prvostupanjsko je rješenje ukinuto i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovan postupak kako bi potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i dao razloge o postojanju druge pretpostavke za odluku o prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja.
19. O trošku sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu, 26. kolovoza 2026.
Sutkinja:
mr.sc. Iris Gović Penić
