REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-2745/2016-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Svjetlane Vidović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Jurlina, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Porobija & Porobija, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-834/16-2 od 21. srpnja 2016. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2436/15 od 25. veljače 2016., u sjednici vijeća održanoj 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
Revizija tužitelja odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužitelj s tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 32.905,89 kn sa zakonskom zateznom kamatom na način i iznose pobliže opisano u stavku I. izreke prvostupanjske presude kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 kn u roku od 15 dana (stavak II. izreke).
2. Drugostupanjskom odlukom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova podnesene žalbe.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj na temelju čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP) zbog toga što smatra da odluka o sporu ovisi o rješenju materijalnopravnih i procesnopravnih pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Predlaže da revizijski sud drugostupanjsku presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje odnosno podredno da ju preinači.
5. Tuženik u odgovoru na reviziju osporava revizijske navode tužitelja.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti redovna revizija, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.
6.1. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u izvanrednoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6.2. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.
7. Tužitelj u reviziji postavlja sljedeća pravna pitanja:
„1. Može li drugostupanjski sud povodom žalbe potvrditi prvostupanjsku presudu iako je u žalbenom postupku trebao utvrditi postojanje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, a da pri tome nisu ispunjeni uvjeti iz članka 373.a?
2. Može li drugostupanjski sud povodom žalbe potvrditi prvostupanjsku presudu iako je utvrdio da su stranke uredile svoj odnos protivno odredbama Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je uređena konverzija kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR?
3. Može li drugostupanjski sud povodom žalbe potvrditi prvostupanjsku presudu iako nije utvrdio što se dogodilo za iznosom kamata koje je tužitelj preplatio, a novacijom su samo uređena valutna klauzula, dok se postavlja pitanje što se dogodilo s obvezom tuženika prema tužitelju s obzirom na preplaćene kamate?
4. Može li drugostupanjski sud povodom žalbe potvrditi prvostupanjsku presudu tvrdeći da tužitelj nije osporavao da bi izračun konverzije kredita bio suprotan čl. 19. c. Zakona o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, ovo budući da je tužitelj tijekom cijelog postupka tvrdio da se predmetnim zakonom uređuje valutni odnos između banke i potrošača, dok se predmetni postupak pokrenuo radi preplaćenih kamata?“.
8. U reviziji nije navedeno zbog čega bi ta pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti se u reviziji ukazuje na eventualno drugačiju praksu drugih drugostupanjskih sudova niti revizijskog suda.
9. Kako u predmetnoj reviziji nisu određeno navedeni razlozi zbog kojih bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, to predmetna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena.
10. Prema tome, predmetna revizija ne sadrži sve ono što je u skladu s odredbama čl. 382. st. 2. i st. 3. ZPP-a revident bio dužan navesti u reviziji, pa je, na temelju odredbe čl. 392.b st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
