REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3098/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Radman Grupe d.o.o., Strmec, Nova cesta 2, OIB: 65160168936, kojeg zastupa punomoćnik Belinda Čačić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Čačić & Partneri iz Zagreba, protiv tuženika ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Irena Kelava, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5044/2024-2 od 24. veljače 2026. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1881/2021-32 od 23. srpnja 2024., na sjednici održanoj 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na naznačeno pravno pitanje u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1.1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u uvodu ove odluke zbog pravnog pitanja kojeg smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni. Ističe i povredu temeljnih ljudskih prava.
1.2. Naznačeno pitanje glasi:
„Da li je sud (kako prvostupanjski tako i drugostupanjski) u obrazloženju svoje odluke kojom je postupak meritorno okončan dužan iznijeti razloge/argumentaciju glede prigovora prividnosti (simulacije) pravnog posla (članak 285. Zakona o obveznim odnosima; dalje: ZOO) koji je tuženik isticao tijekom postupka, pri čemu je dužan cijeniti sve okolnosti konkretnog slučaja (redovite mjesečne isplate približno jednakih iznosa bez povrata, istodobno plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje od strane povezanog društva, postojanje ugovora o radu sklopljenog neposredno nakon prestanka isplata) i po potrebi provesti financijsko vještačenje, ili može prigovor prividnosti odbiti bez ikakve analize tih okolnosti uz paušalno obrazloženje da su stranke potpisale ugovore o pozajmici?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Predlagatelj pobija nižestupanjske odluke vezano za izostanak razloga vezanih za njegov prigovor prividnog ugovora, te s tim u vezi ističe povredu prava na pravično suđenje - zbog nedostatnih, kontradiktornih razloga te ne prihvaćanja njegovih dokaznih prijedloga, pa time onemogućavanja kontradiktornosti postupka i raspravljanja. Poziva se na ovosudne odluke vezano za prividne ugovore.
4.1. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu naznačenog pitanja nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa nije riječ je o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
4.2. Ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, zaključak je ovoga suda da navodima iz prijedloga, kao i prilozima koje je dostavio uz prijedlog, tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, a kako to tvrdi u prijedlogu.
5. Postavljeno pitanje i naznačena povreda temeljnog ljudskog prava, u svojoj biti, predstavljaju podnositeljev zahtjev za preispitivanje pravilnosti pobijane odluke. U prijedlogu se, zapravo, izražava nezadovoljstvo s iznesenim zaključcima drugostupanjskog suda i osporava pravilnost primjene materijalnog i postupovnog prava, a što u načelu nije, sam za sebe, poseban razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije.
5.1. Odgovor na navedeno pitanje sadržan je u zakonskim odredbama postupovnog prava. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama. Pitanje kako je postavljeno usmjereno je na konkretnu pravnu situaciju, a i ovisno je o okolnostima svakog pojedinog slučaja, o činjeničnoj i procesnog građi pojedinog predmeta. Ne nalazi se ni ispunjenje pretpostavki da je pitanje važno zbog razvoja prava.
5.2. Time je odgovoreno i na tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava. Sadržajno se ističe povreda prava na pravično suđenje, u aspektu arbitrarnosti i povreda prava na obrazloženu sudsku odluku, te povreda kontradiktornosti postupka. Arbitrarnom se može smatrati ona odluka koja upućuju na proizvoljnost, nezadovoljavajuće je obrazložena te ne upućuju na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu sudsku praksu. Podnositelj ovdje nije učinio vjerojatnim izostanak ozbiljnih, relevantnih i dostatnih razloga za ocjenu kakva je pobijanom odlukom dana.
5.3. Sudovi su u svojim odlukama dali dostatne i relevantne razloge s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim i naročito nerazumnim. U postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. Sudovi su ti koji odlučuju koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, prema čl. 220. st. 2. ZPP. Sud nije dužan prihvatiti sve prijedloge stranaka u pogledu izvođenja dokaza, već samo one koje cijeni potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Samim time što sud nije prihvatio neki dokazni prijedlog on ne čini ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka niti je stranci onemogućio raspravljanje u postupku. Odlučno je da sud nije u situaciji kada odlučuje o dokaznom prijedlogu stranke postupio na nerazuman način, da nije odbio provesti dokaz koji bi mogao dovesti do drugačije odluke.
5.4. Ništa ne upućuje na zaključak da predlagatelj nije imao pravično i pošteno suđenje.
6. Stoga je ocijenjeno da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nemaju zahtijevanu važnost jer ne ispunjavaju kumulativne pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, pa je prijedlog u tom dijelu odbijen, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava prijedlog je odbačen.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
