REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1920/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom Stečajna masa iza DOMOINVEST d.d. u stečaju, OIB 34954753560, Zagreb, Ante Topić Mimare 24, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije ranijeg stečajnog upravitelja Ivice Magića, OIB 59894340859, Dugo Selo, Zagrebačka 167, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Bartolić, odvjetnik u Zagrebu, protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4855/2025-2 od 13. siječnja 2026. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1769/2021 od 4. studenog 2025., na sjednici održanoj 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog Ivice Magića za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja, odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Raniji stečajni upravitelj Ivica Magić podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja citiranog u uvodu ove odluke, zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te zbog povrede temeljnih ljudskih prava.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3.1. Naznačena pitanja su:
"a. Je li sud u stečajnom postupku ovlašten i dužan, radi zaštite prava sudionika postupka, odgoditi završnu diobu ili na drugi način osigurati sredstva stečajne mase kada postoji otvoren postupak o tražbini koja po svojoj pravnoj naravi predstavlja trošak stečajnog postupka?
b. Predstavlja li povredu načela zakonite i pravične raspodjele stečajne mase situacija u kojoj sud provede završnu diobu prije odlučivanja o tražbini koja ima prioritet u namirenju?
c. Može li sud odbiti prijedlog za zaštitu prava sudionika postupka pozivajući se na nepostojanje izričite zakonske norme, ako je takva zaštita nužna radi sprječavanja nastupanja nenadoknadive štete
d. Predstavlja li povredu prava na pravično suđenje, bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP kada sud kao razlog za odbijanje zahtjeva ističe nepostojanje sredstava stečajne mase, ako je upravo postupanje suda dovelo do njihove raspodjele unatoč pravodobno istaknutom zahtjevu?
e. Predstavlja li povredu prava na pravično suđenje i zakonitu raspodjelu stečajne mase i bitnu povredu postupka iz čl. 354, st2, toč. 11 ZPP , odlučivanje o međusobno uvjetovanim zahtjevima u istom postupku kroz odvojena rješenja, kada takvo razdvajanje dovodi do gubitka prava jedne strane?".
3.2. Predlagatelj ističe da je u ovom postupku zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih procesnih povreda došlo do povrede prava na pošteno suđenje. Poziva se na arbitrarnost u postupanju te povredu prava na djelotvoran pravni lijek te povredu prava vlasništva.
3.3. To sve jer je sud o tražbini predlagatelja, ovdje podnositelja prijedloga, odlučio na način da ju je odbio, a da je takvoj odluci prethodila raspodjela stečajne mase kojom su sredstva u cijelosti iscrpljena.
4. Postupajući prema odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu postavljenih pitanja nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Pobijanim rješenjem potvrđeno je prvostupanjsko rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu kojim je odbijen prijedlog za određivanje zabrane raspolaganja sredstvima stečajne mase. Nižestupanjski sudovi, pa tako i u pobijanoj odluci, polaze od utvrđenja da u ovom postupku nakon namirenja troškova stečajnog postupka i ostalih obveza stečajne mase ne postoji stečajna masa radi provedbe naknade diobe. Isto tako da stečajni zakoni (Stečajni zakon – „Narodne novine" br. 71/15., 104/17., 36/22., 27/24. te Stečajni zakon „Narodne novine“, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12. i 133/12.) ne sadrže odredbe kojim bi bila propisana mogućnost zabrane raspolaganja sredstvima stečajne mase.
6. Stoga kraj takvog utvrđenje, da nema sredstava stečajne mase, odgovori na postavljena pitanja imajući u vidu predmet spora - prijedlog ovdje podnositelja za određivanje zabrane raspolaganja sredstvima stečajne mase (do odluke nadležnog državnog tijela) - nisu važni za odluku u sporu. Postavljena pitanja, u svojoj biti, ne odnose se na odluku suda koja se pobija prijedlogom za dopuštenje revizije već ovdje podnositelj preispituje pravilnost prethodno vođenog stečajnog postupka u kontekstu njegove tražbine. Praksa na koju se poziva podnositelj u smislu razloga važnosti pitanja ne koincidiraju ovopredmetnoj situaciji. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama. Postavljena pitanja u tom smislu nisu koncipirana. Ovako postavljenim pitanjem sugerira se zapravo ovom sudu ocijeniti je li u ovoj pravnoj stvari pravilno odlučeno o predmetu spora. Stoga je u pitanjima izostala zahtijevana važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP.
7. Kako na opisan način naznačena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja je odbijen.
8. Ne nalazi se da bi postupanjem nižestupanjskih sudova bila počinjena neka osobito teška povreda odredaba parničnog postupka i da bi bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ovaj sud uočava da su nižestupanjski sudovi dostatno i relevantno obrazložili odluke s obzirom na tvrdnje predlagatelja, pa tako i s obzirom na žalbene prigovore, kao i s obzirom na odlučne činjenice za rješavanje predmeta spora. Iz nižestupanjskih odluka vidljivo da je sud stvarno ispitao slučaj s obzirom na okolnosti slučaja, da su dati potrebni razlozi sukladno mjerilu relevantnosti i dostatnosti. Predlagatelj zapravo prijedlogom ponavlja svoje nezadovoljstvo ishodom ovog postupka čime on nije učinio vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava.
9. Radi navedenoga primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog je odbačen u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
