Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-287/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Matea Marija Jandras Crnalić, odvjetnica u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi 1. tužiteljice i 2. tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj Psp-39/2022-27 od 31. siječnja 2025., 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba 1. tužiteljice KL i 2. tužitelja FL i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj Psp-39/2022-27 od 31. siječnja 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. tužiteljice KL i 2. tužitelja FL za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Tuženik CL, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelje KL, [adresa], 49 [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i FL, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu prava stvarne služnosti puta koji prolazi preko nekretnine označene sa kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na način što je dana 7. studenog 2022. godine, što su tužitelji saznali isti dan neposrednim opažanjem postavio 5 betonskih stupova od kojih je 4 povezao žicom na skici očevida od svibnja 2024. godine označeni slovima BS1,BS2,BS3,BS4 i BS5 u dužini od 2.50-2.17-2.77-1.98 metara pa mu se slijedom toga ubuduće zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje suposjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini, a nalaže mu se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način tužiteljima vrati u suposjed dio kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] odnosno da ukloni 5 betonskih stupova i žicu sa nekretnine na kojoj se nalazi put služnosti prolaza i provoza, a koja je označena sa kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na skici očevida od svibnja 2024. godine označeni slovima BS1,BS2,BS3,BS4 i BS5 u dužini od 2.50- 2.17-2.77-1.98 metara.
2. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu po stopi određenoj primjenom čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Pod stavkom II. izreke pobijanog rješenja nalaže se 1. tužiteljici KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelju FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno nadoknaditi tuženiku CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 625,00 EUR (slovima: šestodvadesetpeteura), u roku od 8 dana.
3. Protiv navedenog rješenja žale se tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), uz prijedlog sudu drugoga stupnja da pobijano rješenje o smetanju posjeda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traže trošak sastava žalbe.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na pružanje sudske zaštite posjeda prava služnosti prolaza preko nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji čin smetanja da se sastoji u tome što je tuženik bespravno postavio pet betonskih stupova od kojih je četiri povezao žicom i time onemogućio tužitelje u prolazu do njihovih nekretnina pa da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da stupove i žicu ukloni.
6. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbi ukazuju tužitelji jer rješenje sadrži jasne, međusobno neproturječne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, a iz obrazloženja razvidno je na temelju kojih dokaza i kojih odlučnih činjenica je sud prvog stupnja donio zaključak o posjedovanju predmetnih nekretnina i počinjenom činu smetanja posjeda.
7. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, koju u žalbi navode tužitelji, jer tu povredu čini sud ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, a što u konkretnom slučaju nije ostvareno.
8. Nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom čl. 354. st. 2. ZPP, na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).
9. Prvostupanjski sud je utvrdio sve relevantne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke, te na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo.
10. Tako je utvrdio:
- da je tuženik 7. studenog 2022. na svoju nekretninu, označenu kao čkbr. [katastarska čestica] k.o.
[adresa], postavio 5 betonskih stupova,
- da su ti stupovi označeni na skici očevida oznakama BS1, BS2, BS3, BS4 i BS5,
- da je na skici očevida oznakama S1-S2-S3-S4, označen pravac za kojeg tužitelji tvrde da se istim služe za korist svojih čestica označenih kao čk. br. [katastarska čestica], [katastarska čestica ], [katastarska čestica ], [katastarska čestica ] i [katastarska čestica ] sve k. o. [katastarska općina],
- da iskazi svjedoka PL, JL, GL i ČL suglasno potvrđuju kako se tužitelji nisu koristili spornim pravcem, nego drugim prilazom do svojih nekretnina,
- da navedeno proizlazi i iz iskaza svjedokinja SL i EL, koje su također iskazale da se tužitelji nisu služili spornim pravcem već pravcem označenim kao pravac P1-P2,
- da dio iskaza svjedoka LL, supruga 1. tužiteljice i zeta 2. tužitelja potvrđuje kako se ni on nakon nabave većeg traktora više nije koristio spornim pravcem, da je 2. tužitelj sporni pravac koristio prije puno vremena, odnosno još u vrijeme kada je uzgajao stoku.
11. Na temelju navedenog prvostupanjski sud je zaključio da tužitelji prije postavljanja betonskih stupova nisu bili u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza preko nekretnine tuženika označene kao čk. br. [katastarska čestica ] k. o. [katastarska općina], slijedom čega niti tuženik postavljanjem pet betonskih stupova nije počinio čin smetanja posjeda stvarne služnosti provoza, slijedom čega je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
12. Prema odredbi čl. 10. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 20/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP), faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.
13. Odredbom čl. 21. st. 1. ZVDSP, propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZVDSP). Odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, određeno da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.
14. U smislu citiranog propisa cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja, pa je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta u smislu prava provoza i prolaza po predmetnom putu. Posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.
15. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da tužitelji nisu bili u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava služnosti provoza i prolaza puta koji preko čestice č. kbr. 2232/11 k. o. [katastarska općina] vodi do njihovih nekretnina – čk. br. [katastarska čestica ], [katastarska čestica ], [katastarska čestica ], [katastarska čestica ] i [katastarska čestica ] sve k. o. [katastarska općina].
16. Takav zaključak prvostupanjski sud je osnovano utemeljio na iskazima svjedoka PL, JL, GL i ČL, jer je riječ o osobama koje nisu u srodstvu niti u drugom odnosu sa strankama koji bio upućivao na njihovu zainteresiranost za ishod postupka, žive u neposrednoj blizini ili tu dolaze te imaju neposredna i dugogodišnja saznanja o načinu korištenja nekretnina, a njihovi iskazi su međusobno suglasni i u bitnim dijelovima podudarni, a upravo iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da se tužitelji u razdoblju neposredno prije navodnog čina smetanja nisu koristili spornim pravcem preko nekretnine tuženika, već su do svojih nekretnina pristupali drugim pravcem označenim u nalazu i mišljenju geodetske vještakinje oznakama P1-P2. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio i iskaze svjedokinja SL i EL, koje su sestra i supruga tuženika, no iako u srodstvu s tuženikom, njihovi iskazi predstavljaju vjerodostojan dokaz u pogledu nekorištenja predmetnog puta od strane tužitelja jer su suglasni s iskazima naprijed navedenih svjedoka.
17. U odnosu na žalbene navode tužitelja da je obrazloženje prvostupanjskog suda paušalno i kontradiktorno valja navesti da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja naveo koje je dokaze proveo, koje je činjenice smatrao odlučnima te iz kojih razloga je pojedinim iskazima poklonio vjeru, a drugima nije, a obrazložio je i zbog čega iskaze tužitelja i dijelove iskaza svjedoka LL ne smatra uvjerljivima. Pri tome je pravilno uočio da iskazi tužitelja, prema kojima su sporni služni pravac koristili sve do postavljanja betonskih stupova nisu u skladu s iskazom svjedoka LL, supruga 1. tužiteljice koji je naveo da se spornim pravcem koristio do kupnje većeg traktora, nakon čega njime više nije mogao prolaziti, kao niti s iskazom 2. tužiteljevog sina TL koji je iskazao da je 2. tužitelj sporni pravac koristio davno u razdoblju kada je uzgajao stoku. Prvostupanjski sud pravilno je ocijenio da se iskaz svjedokinje OL odnosi na znatno ranije razdoblje, odnosno na vrijeme kada je još njezina majka bila vlasnica nekretnine koju je kasnije prodala 2. tužitelju te da ona nema neposrednih saznanja o načinu korištenja spornog pravca u razdoblju koje je odlučno za ovaj postupak, odnosno neposredno prije navodnog čina smetanja.
18. Što se tiče žalbenog navoda da je služnost stečena dosjelošću za odgovoriti je da predmet ovog postupka nije utvrđenje postojanja prava služnosti niti stjecanje služnosti dosjelošću, nego zaštita posljednjeg mirnog posjeda prava služnosti, zbog čega okolnosti koje se odnose na eventualno stjecanje služnosti dosjelošću nisu odlučne za odluku u ovom sporu.
19. Kako ni ostali žalbeni navodi tužitelja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, jer predstavljaju pretežito drukčiju ocjenu izvedenih dokaza, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučiti kao u izreci.
20. Tužitelji u žalbi ničim ne osporavaju visinu dosuđenih troškova postupka, a kako ovaj sud ne pazi na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to i ovaj sud odluku o troškovima postupka utemeljenu na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP nalazi pravilnom i zakonitom, kako po osnovi, tako i po visini odmjerenih troškova.
21. Kako je žalba tužitelja neosnovana, odbijen je zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP), pa je stoga odlučeno kao u stavku II. izreke ovoga rješenja.
U Velikoj Gorici 25. kolovoza 2026.
Sutkinja
Dragica Sirovica Hranilović
