Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivanke Mašić, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TJ, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. veljače 2026., broj: Pp-18882/2025, u sjednici vijeća održanoj 25. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. TJ kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. NJ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 EUR (sedamdeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. veljače 2026., broj: Pp-18882/2025, okr. NJ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena novčana kazna 260,00 eura, u koju je na temelju čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme oduzimanja slobode okrivljeniku od 6. prosinca 2025. u 09:40 sati do 7. prosinca 2025. do 12,15 sati, kao dva dana zatvora, odnosno 79,64 eura, pa je na ime kazne preostalo za platiti 180,36 eura u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu smatrat će se da je ista plaćena u cjelini.

1.1. Istom presudom okrivljenik je, na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka

1.2. Okrivljeniku je na temelju čl. 32. st. 1. podst. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmica u kojima sudjeluje GNK "Dinamo" i Hrvatska nogometna reprezentacija, na području cijele RH, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 (jedne) godine.

1.3. Na temelju čl. 32. st. 1. podst. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena i zaštitna mjera zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluje Hrvatska reprezentacija i GNK "Dinamo", s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, u trajanju od 1 (jedne) godine.

1.4. Okrivljeniku su, na temelju čl. 76a. st. 1. Prekršajnog zakona oduzeti predmeti, prozirna kutijica te zubalo crne boje, crne zimske rukavice marke Ellesse, sukladno potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, broj: 01180539, od 6. prosinca 2025.

2. Protiv te presude okrivljenik je podnio pravodobnu žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o zaštitnim mjerama. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, okrivljenik u suštini ponavlja obranu pred sudom. Smatra da rukavice i štitnici za zube nisu predmeti pogodni za stvaranje nereda i nanošenje ozljeda, te da su mu štitnici za zube ostali u torbici od treninga koji je bio noć ranije, a rukavice su obične zimske i nosio ih je jer je bila hladno zimsko jutro, a pri tome nije imao nikakvo pokrivalo za lice, niti je te predmete iskoristio, jer nije došlo do sukoba.

5.1. U odnosu na navode žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kojima žalitelj u suštini ponavlja obranu, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je zadovoljavajuće obrazložio odluku o krivnji okrivljenika.

5.2. Naime, prvostupanjski sud je u postupku ispitao okrivljenika i pročitao materijalnu dokumentaciju u spisu. Na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, prvostupanjski sud je odluku temeljio na analizi provedenih dokaza, te je ispravnom ocjenom obrane okrivljenika i tome suglasne potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, utvrdio da je postupanjem okrivljenika na način opisan u izreci pobijane presude počinjen prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

5.3. Naime žalitelj ne dovodi u pitanje da se te prilike s društvom uputio na utakmicu „Dinamo - Hajduk“, kao i da je kod sebe imao rukavice i štitnike za zube, za koje predmete je prvostupanjski sud pravilnom ocjenom svih okolnosti događaja utvrdio da se radi o opremi koja se može koristiti prilikom tučnjave, odnosno o predmetima pogodnim za stvaranje nereda i nasilja na športskim natjecanjima, jer da je riječ o opremi koja upućuje na pripremu za nasilno ponašanje. Iako nije došlo do nasilja, riječ je o objektivnoj opasnosti, u kontekstu da se radi o utakmici visokog rizika, pa ti predmeti nemaju uobičajenu i razumnu svrhu, već upućuju na pripremu za fizički sukob, naročito jer je zatečen u skupini s više osoba, koji su također imali štitnike za zube i druge predmete kod sebe, pa se nikako ne može raditi o slučajnosti, a kako je o tome pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Pri tom se ističe da žalitelj niti u postupku pred sudom, međutim niti sada u žalbi ne konkretizira u pogledu treniranja kojeg sporta bi kod sebe od prethodnog dana i treninga imao kod sebe štitnike za zube. Bez uspjeha žalitelj ističe i da nije imao pokrivalo za lice, jer isto nije odlučno za ostvarenje bića djela prekršaja stavljenog mu na teret, budući da se protupravnim ponašanjem smatra posjedovanje predmeta pogodnih za stvaranje nereda i nasilja, a koje je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju, u kontekstu relevantnih okolnosti događaja, ispravno cijenio kao predmete pogodne za stvaranje nereda i nasilja.

5.4. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona na postojanje novih činjenica i dokaza niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

6. Pogrešno žalitelj ističe povredu materijalnog prava, budući da upire na tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava koja bi proizlazila iz primjene odredaba prekršajnog prava na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pa se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona. Postojanje povrede materijalnog prekršajnog prava ocjenjuje se u okviru činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud i koje je opisano u izreci presude, pa kako je ovaj sud činjenično utvrđenje iz izreke pobijane presude prihvatio pravilnim, to nije ostvarena niti povreda materijalnog prekršajnog prava, kako se sugerira žalbom.

7. Iz sadržaja žalbe ne proizlazi da žalitelj prigovara kazni, pa je ovaj sud ispitao pobijanu presudu u tom dijelu po osnovi iz čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona.

7.1. Razmotrivši odluku o prekršajno pravnoj sankciji ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja dostatno vrednovane jer je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana pa izrečena kazna predstavlja, blažu vrstu propisane kazne u najpovoljnijem iznosu. Imajući na umu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnpravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

7.2. U izrečenu kaznu okrivljeniku je pravilno uračunato vrijeme koje je okrivljeniku bila oduzeta sloboda u vez s prekršajem, tako da je svaki započeti dan oduzimanja slobode izjednačen sa 39,82 eura, pa su dva dana oduzimanja slobode uračunata u izrečenu kaznu kao 79,64 eura.

8. U žalbi zbog izrečenih zaštitnih mjera, žalitelj u suštini ističe da nije počinio djelo, pa u suštini upire na povredu materijalnog prekršajnog prava, u pogledu koje osnove su već dani razlozi.

8.1. Razmatrajući odluku o zaštitnim mjerama, u smislu čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmica u kojima sudjeluje GNK "Dinamo" i Hrvatska nogometna reprezentacija, na području cijele RH, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 (jedne) godine, kao i zaštitnu mjeru zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluje Hrvatska reprezentacija i GNK "Dinamo", s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, u trajanju od 1 (jedne) godine.

Za takvu svoju odluku prvostupanjski sud je dao i valjane razloge. Primjena zaštitnih mjera u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji su predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Ovo prije svega zbog činjenice da je okrivljenik pravomoćno prekršajno osuđivana osoba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima pa okolnosti dosadašnje osuđivanosti okrivljenika kao i činjenica da je u ovom postupku proglašen krivim zbog djela kojemu je svrha osiguranje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i stvaranje sigurnog okruženja na športskim natjecanjima, svakako opravdavaju izricanje zaštitnih mjera, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud. Duljina trajanja izrečenih mjera (jedna godina) u okviru je zakonom propisanog raspona od jedne do dvije godine, u najkraće zakonom propisanom trajanju, primjereno težini počinjenog prekršaja i opasnosti od ponavljanja istih.

8.2. Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prekršajnog prava, u smislu čl. 202. st. 5. PZ-a, ovaj sud je razmatrao i odluku o oduzimanju predmeta, te je utvrdio da je ista osnovana i zadovoljavajuće obrazložena, u skladu s čl. 76.a st. 1. PZ-a, koje obrazloženje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (odgovarajući iznos u eurima sukladno fiksnom tečaju konverzije), s obzirom na složenost i trajanje postupka, imajući u vidu da je zaposlen i poznata mjesečna primanja, te smatrajući da time neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 25. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, Hrvatski nogometni savez i tužitelja.