Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Bjelovaru

    J. Jelačića 3, Bjelovar

    Poslovni broj: R1 Ob-37/2026-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., Garešnica, protiv protustranke ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], uz sudjelovanje maloljetne djece CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], DU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnom skrbniku ŽU iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Virovitica, radi donošenja odluke o lišenju prava na roditeljsku skrb, nakon provedenog postupka, 25. kolovoza 2026.,

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da je prijedlog povučen u odnosu na CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2008.

    II. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], od 21. siječnja 2026. za lišenje prava na roditeljsku skrb protustranke ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], u odnosu na maloljetnu djecu ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2011. u [adresa], DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2011. u [adresa] i NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2014. u [adresa], te s tim u vezi i prijedlog za određivanjem plaćanja uzdržavanja.

    III. Svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica PU (u daljnjem tekstu: predlagateljica) je 21. siječnja 2026. podnijela prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb u odnosu na ĐU (u daljnjem tekstu: protustranka) koji je otac zajedničke djece predlagateljice i protustranke, CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], DU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NU, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    1.1. U prijedlogu se navodi da je Rješenjem Općinskog suda u Virovitici od dana 25. listopada 2017., posl. broj R1 Ob-176/2017-4 razveden brak između predlagateljice i protustranke te je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Potvrđenim planom predlagateljica i protustranka su dogovorili da će zajednička djeca CU, ŠU, DU i NU stanovati s majkom dok će s ocem ostvarivati osobne odnose svaki vikend u mjesecu od petka 15,00 sati do nedjelje 14,00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan, pola svih školskih praznika djece i sve ostalo po dogovoru i sporazumu roditelja u skladu sa željama djeteta. Roditelj obveznik uzdržavanja je otac i to u ukupnom iznosu od 2.027,39 kuna / 269,08 EUR.

    1.2. Navodi se da je u razdoblju od donošenja naprijed navedenoga rješenja protustranka vidio svoju djecu svega nekoliko puta, da ni na koji način ne sudjeluje u odgoju zajedničke djece niti iste kontaktira, da tek rijetko protustranka uputi pokoji telefonski poziv srednjoj kćeri, dok ne vodi nikakvu brigu niti se interesira za svoje dijete ŠU koja je invalid. Predlagateljica smatra da je protustranka napustio djecu, a koje njegovo postupanje da predstavlja grubo kršenje roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava – sa djecom ne komunicira i svojom voljom ih ne viđa niti za njih pita niti ostvaruje bilo kakav redovni kontakt, a također ne plaća ništa za uzdržavanje zajedničke mlljt. djece, a predlagateljica se ranije trudila da djeci održi sjećanje na protustranku i pozitivno mišljenje, no djeca se svog oca niti sjete niti ga spominju , uslijed čega predlagateljica predlaže da sud protustranku liši prava na roditeljsku skrb.

    1.3. Predlagateljica navodi da protustranka ne plaća niti uzdržavanje za djecu od dana donošenja rješenja Općinskog suda u Virovitici od dana 25. listopada 2017. poslovni broj R1 Ob-176/2017-4, tek pokoji puta je protustranka sudjelovao u uzdržavanju mlljt. djece iznosom od 50,00 EUR, što ni na koji način nije dostatno za zadovoljenje bilo kakvih egzistencijalnih potreba jednog djeteta, a kamoli četvero, pa predlagateljica u prijedlogu navodi da je protustranka zdrava i radno sposobna osoba i u mogućnosti je doprinositi za zajedničku mlljt. djecu u minimalnim iznosima koje je odredilo naznačeno ministarstvo.

    Stoga predlagateljica predlaže i da sud naloži da protustranka plaća uzdržavanje sukladno Minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta, i to po 290,00 eur mjesečno za CU, ĐU i DU, te 264,00 eur mjesečno za mlljt. NU.

    2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-37/2026-3 od 27. siječnja 2026. je primjenom čl. 240. st. 1. toč. 3., čl. 485. st. 1. toč. 5. i čl. 487. Obiteljskog zakona CU, ŠU, DU i NU, imenovan poseban skrbnik ŽU iz Centra za posebno skrbništvo Podružnica Virovitica.

    3. U odgovoru na prijedlog danim na ročištu održanim 23. srpnja 2026. protustanka je naveo da se protivi prijedlogu za lišenje prava na roditeljsku skrb u cijelosti, dok u odnosu na podnesak posebnog skrbnika navodi da nije suglasan sa podneskom iz razloga kako navodi: "što ne da djecu da samo ona bude skrbnik, to su moja djeca".

    4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: odluku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 14. ožujka 2025., Rješenje Općinskog suda u Virovitici posl. broj R1 Ob-176/2017-4 od 25. listopada 2017. s potvrdom pravomoćnosti, Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastav ljen kod HZZSR Područni ured Virovitica od 30. ožujka 2017., Rješenje Virovitičko-podravske županije, Upravni odjel za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb od 11. studenog 2025., zaključak stručnog tima HZZSR PU Virovitica od 8. svibnja 2026., podnesak posebnog skrbnika od 21. srpnja 2026., te su saslušani predlagateljica i protustranka.

    4.1. Predlagateljica je podneskom od 24. lipnja 2026. povukla prijedlog u odnosu na CU rođenog **.**.2008., navodeći da isto čini iz razloga što je isti postao punoljetan, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke.

    5. Na temelju provedenog dokaznog postupka je ocijenjeno da prijedlog predlagateljice od 21. siječnja 2026. nije osnovan.

    6. Odredbom čl. 170. Obiteljskog zakona je propisano da će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava (opća pretpostavka za određivanje mjere lišenja prava na roditeljsku skrb).

    6.1. Odredbama iz st. 1. čl. 171. Obiteljskog zakona je propisano da osim u slučaju iz članka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb: 1. ako je napustio dijete, 2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, 3. ako na temelju izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud, 4. ako na temelju izvješća i procjene Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj, 5. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta (posebne pretpostavke za određivanje mjere lišenja prava na roditeljsku skrb).

    6.2. Odredbom čl. 174. st. 2. Obiteljskog zakona je propisano da će sud rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili Hrvatski zavod za socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. toga Zakona.

    6.3. Sukladno odredbi čl. 3. Konvencija UN-a o pravima djeteta iz 1989. („Službeni list SFRJ, 15/90.; Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 12/93.), u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prije svega voditi računa o interesima djeteta.

    6.4. Člankom 18. Konvencije o pravima djeteta je propisano da roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, te da dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga.

    7. Nesporno je da su predlagateljica i protustranka roditelji maloljetnih ŠU rođene **.**.2011., DU, rođene **.**.2011. i NU, rođene **.**.2014., a kako to proizlazi iz JRO-a.

    8. Po ocjeni ovoga suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb, sve uvažavajući utvrđeno činjenično stanje na temelju dokaza izvedenih, poglavito mišljenja i prijedloga nadležnoga HZZSR PU Virovitica od 8. svibnja 2026., zatim putem posebnog skrbnika pribavljenog mišljenja maloljetne djece, kao i onoga što su stranke iskazale pri njihovu saslušanju na ročištu održanom 23. srpnja 2026.

    9. Iz izvješća i mišljenja HZZSR PU Virovitica od 8. svibnja 2026. je utvrđeno:

    -da je predlagateljica tvrdila da protustranka uopće ne skrbi za maloljetnu djecu, djecu ne viđa redovito, ne surađuje sa školom vezano za školske obveze djece, da djeci daje lažna obećanja, da ne plaća uzdržavanje pa da je nastao dug od 2.000,00 eura, da je navela da su DU i NU bile kod protustranke u 12. mjesecu 2025. a po povratku su joj rekle da im je kod oca bilo dosadno i da je on tražio da mu kćeri nešto skuhaju,

    -da je protustranka kod HZZSR Virovitica tvrdio da nisu istiniti navodi predlagateljice da on ne skrbi za djecu, negirao je konzumaciju alkohola, te je naveo da se s djecom čuje i da im novaca ako ga traže,

    -da je obavljen očevid na adresi stanovanja i predlagateljice (3. travnja 2026.) i protustranke (7. travnja 2026.), te je utvrđeno da stambeni uvjeti u kojim stanuje predlagateljica s maloljetnom djecom nisu adekvatni, prostor je zatečen dosta neuredan na što je predlagateljica upozorena; a da protustranka živi u staroj derutnoj kući no da je prostor zatečen relativno uredan,

    -da je maloljetna DU **.**.2026. kod HZZSR navela da su ona i sestra NU kod oca bile posljednji put u siječnju 2026., tamo su provele dva sata te su tijekom toga vremena pričale s ocem o školi i svakodnevici, pomogle su mu očistiti kuću, a da je otac i prije tražio da ona dođe kako bi mu nešto skuhala ; otac se njoj najviše javlja i njoj posvećuje najviše pažnje (svako jutro joj šalje poruke npr. „jesi li se naspavala“), samo njoj daje novce; da otac zna biti pijan kada mu dođu u posjet, to mu se osjeti u dahu, hoda krivo; navela je i da joj se otac stalno javlja porukama i govori da ju voli, no da kada dođu u posjet k ocu on se ponaša kao da nisu tamo; da je majka više uz nju, pomaže joj i čuva je, dok ju otac odbija, viče i ostavlja,

    -da je maloljetna NU **.**.2026. kod HZZSR navela da misli da su ona i sestra zadnji put bile kod oca u prosincu 2025., s njim su bile u trgovini, kod oca je igrala igrice, igrala se s psom, hranili su životinje i počistili kuću, da ponekad tata "nestane" na 15-ak minuta u sobu, a kada se vrati nazad dah mu se osjeti po alkoholu; da tata ne pita za njih, niti ih pita kako su te da se nije sjetio njenog rođendana; kad se vrati doma od oca, osjeća se tužno, a i izrazila je kod HZZSR tugu u vezi toga što otac najviše pažnje posvećuje DU,

    9.1. Mišljenje i prijedlog nadležnog HZZSR je da se stječe dojam da se radi o djeci koja su odrastala u neprimjerenim uvjetima, a koja uključuju izloženost nasilju u obitelji, alkoholizmu oca te odrastanju u lošim stambenim i materijalnim uvjetima. Mišljenje je da je u najboljem interesu mlt. DU, ŠU i NU da majka PU ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u potpunosti, a da se osobni odnosi sa ocem odrede na način da se isti odvijaju prvu subotu u mjesecu na području mjesta [adresa] u trajanju od 14,00 h do 16,00 h sa NU i P dok se osobni odnosi sa mlt. ŠU mogu ostvarivati na način da otac istu posjećuje u bolnici/ustanovi gdje se ista nalazi. Predlaže se da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb budući da se kod oca postavlja sumnja na konzumaciju alkohola, otac ima izraženu mjeru zabrane približavanja majci te između istih ne postoji komunikacija koja bi bila usmjerena na djecu, pri čemu otac ne sudjeluje u svakodnevnoj skrbi za djecu, odnosno nije uključen u brigu o školovanju, zdravlju niti ostalim potrebama djece. HZZSR PU Virovitica smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za lišenje prava na roditeljsku skrb oca budući da isti i dalje nastoji ostvarivati osobne odnose sa djecom te pokazuje interes i inicira uključivanje u svakodnevni život djece.

    10. Posebni skrbnik je u podnesku zaprimljenim kod ovog suda 21. srpnja 2026. naveo da je stručna radnica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica u kućanstvu na adresi prebivališta mlt. djece obavila razgovor sa mlt. DU i NU te pribavila njihovo mišljenje o postupku u tijeku, sve sukladno Pravilniku o načinu pribavljanja mišljenja djeteta. Razgovor s CU nije proveden zbog nastupanja punoljetnosti, dok razgovor s mlt. ŠU nije proveden (malformacija mozga, slabovidna je i nagluha, ne sjedi, ne kreće se, ne uspostavlja socijalni kontakt, smještena je na liječenju u bolnici Bistra u Gornjoj Bistri).

    10.1. Stručnoj radnici u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica su maloljetna DU koja je u dobi od 14 godina i maloljetna NU koja je u dobi od 12 godina navele da s ocem ostvaruju kontakte, naročito DU koja ističe da se s ocem čuje svaki dan putem društvenih mreža. NU nema ovako učestale kontakte s ocem ali ju sestra informira kada se s njim čuje. Susrete s ocem samostalno dogovaraju iako su oni nešto rjeđi. Navele se da su zadnji puta kod oca bile u lipnju i pretežno skupa odlaze k njemu. Ističu da tijekom posljednjih šest godina nisu ostvarivale noćenja u očevom kućanstvu te aktualno za takav oblik ostvarivanja osobnih odnosa ni sada ne iskazuju interes. Objema je smetalo što bi tada otac spavao u istom krevetu s njima iako raspolaže adekvatnom zasebnom prostorijom kojom se može osigurati privatnost. Negirale su bilo kakvo ugrožavajuće iskustvo kod oca i nisu iskazale strah od kontakata s njim ali su napomenule da je majka jednom prilikom kada su bile manje došla po njih kod oca jer ih je ostavio same i bez nadzora. Pri tome, nisu iskazale nezadovoljstvo postojećom dinamikom susreta niti navele da ih aktualan način održavanja kontakata s ocem opterećivao. U odnosu na kvalitetu odnosa s ocem navele su da im smeta njegovo prekomjerno konzumiranje alkohola te očeva nezainteresiranost za druženjem izvan kuće. Obje znaju prepoznati kada je otac u alkoholiziranom stanju (promjena ponašanja i alkoholni zadah). Na upit kako bi voljele da izgleda druženje s ocem, obje su navele da im nedostaje da s ocem odu u grad na pizzu, piće ili sladoled. Prilikom razgovora o ocu, kod NU je uočena pojačanja emocionalna reakcija (suzne oči). Kao dobru očevu stranu navode da zna kuhati, da ima domaće životinje i da se zna s njima igrati u dvorištu. Otac ima kokoši te im je zadnji puta kada su bile kod njega poslao jaja. NU također je navela da kod oca primjećuje da se trudi manje piti kada borave ondje. Za svaki veći vjerski blagdan od oca dobiju poklon. Kao lošu očevu stranu ističu njegovu prekomjernu konzumaciju alkohola, nezainteresiranost za kvalitetnije provođenje vremena te izostanak financijske podrške poput džeparca i sl.

    Iz razgovora sa djecom proizlazi da je otac do sada sudjelovao u donošenju pojedinih odluka koje su zahtijevale njegovu roditeljsku suglasnost (radi prijave prebivališta i izrade njihovih osobnih iskaznica u PP Virovitica). U odnosu na pitanje uzdržavanja, obje su navele da otac majci plaća 50,00 eura mjesečno.

    10.2. Obzirom na sve naprijed navedeno, mišljenje je posebnog skrbnika maloljetne djece kako trenutno ne postoje opće niti posebne zakonske pretpostavke za određivanje mjere lišenja prava na roditeljsku skrb protustranke (mlt. DU i NU ostvaruju povremene osobne odnose s ocem sukladno međusobnom dogovoru; ne iskazuju strah od oca niti odbijaju komunikaciju ili odlaske k njemu). Kako se radi o djeci u dobi od 14 i 12 godina, poseban skrbnik smatra da je upitna svrha i opravdanost vođenja postupka. Mlt. djeci je poznato tko je njihov otac, svjesne su njegovih mana (alkoholizam) i manjkavih roditeljskih kompetencija te iskazuju želju za promjenom očevog ponašanja kako bi mogle ostvariti kvalitetniji odnos s ocem. U prijedlogu, predlagateljica ne predlaže određivanje osobnih odnosa s protustrankom što nije u skladu sa željama i pribavljenim mišljenjem mlt. djece. Ukoliko stranke imaju narušenu komunikaciju do te mjere da je ista nepostojeća te jedna stranka otežava ili onemogućava donošenje svakodnevnih i bitnih odluka o mlt. djeci koje pretpostavlja zajednička roditeljska skrb, u tom bi slučaju samostalna roditeljska skrb jednog roditelja predstavljala bolji oblik zaštite najboljeg interesa mlt. djece u konkretnom slučaju.

    11. Saslušana na ročištu održanom 23. srpnja 2026. predlagateljica je u bitnome iskazala:

    -da je podnijela prijedlog jer otac ne vodi brigu o djeci, ne odlazi u školu, ne ide na sastanke u školu, sin je završio treći srednje škole i cijelo vrijeme za njega nije išao na sastanke, nikad ništa za školu nije kupio, daje djeci poderane patike ; za kćer ĐU koja je bolesna i koja se nalazi u bolnicu niti pita niti ju obilazi, doktori u bolnici joj kažu da otac niti ne zove niti ne dolazi; djeci svašta obećava, a ništa ne ispuni; ona brine o djeci kada su bolesna,

    -da protustranka ne plaća uzdržavanje, odnosno par godina je plaćao, a sada ne plaća, a u periodu od 2017. do 2024. joj je dužan 2.000,00 eur ; da protustranka od 2024. plaća 50,00 eur mjesečno za uzdržavanje, a ne sudjeluje na drugi način u uzdržavanju maloljetne djece, osim što joj daje jaja za prehranu,

    -da djeca kod oca baš i ne odlaze jer ne žele biti tamo zbog očevog alkohola; otac zna zvati DU, ne baš svaki dan, a znao ih je i uznemiravati telefonskim pozivima po noći; kada se vrate od oca nisu baš sretne, nekad znaju biti tužne, ona ne zna iz kojeg razloga su tužne, a DU joj je znala reći da ih otac tjera da moraju kod njega raditi,

    -da je u tijeku kazneni postupak protiv protustranke zbog toga što je on došao prije dvije godine u kuću i napao NU, ne zna gdje se vodi taj postupak, a nije ga prijavila za to što joj je napravio kad je došao u kuću da napadne nju i djecu ,

    -da je mjera opreza izrečena u ranijem kaznenom postupku za događaje iz perioda dok su još ona i protustranka živjeli zajedno u braku,

    -da je protustranka radno sposoban, "sutkinja je rekla da je sposoban, da mu fali samo nokat na palcu desne šake",

    -da ona ne brani DU i NU da odlaze kod oca; te da ako protustranka bude lišen prava na roditeljsku skrb, predlagateljica smatra da se ništa neće promijeniti, ali ona ne želi da protustranka bude skrbnik njezinoj djeci jer se ionako ne brine za njih.

    11.1. Saslušan na ročištu održanom 23. siječnja 2026. protustranka je u bitnome iskazao:

    -da nema nikakve zabrane u kaznenom postupku kojom bi se branilo da on se približava predlagateljici,

    -da se sa djecom čuje i to s DU i Đ, ali s NU ne jer ona ne ide na Face; i NU ima mobitel ali nju to ništa ne zanima, nikad ju ne zove na mobitel, jeftinije mu je slati poruke; kod ŠU u Bolnicu ne ide jer nema financijskih sredstava i kad sve poplaća ništa mu ne ostane; pije tablete za živce pa kad ode u bolnicu, a zadnji put je bio prije dvije, tri godine, bude mu teško,

    -da mjesečno uplati 50,00 eur preko pošte predlagateljici i to je za troje djece; plaća i za izlete na koje djeca idu, misli da je dao i 50,00 eur kad je DU išla u bolnicu u Osijek; da i on smatra da 50,00 eur nije dovoljno za uzdržavanje djece, ali što da radi kad ne može više dati, ide u nadnice, zadnji put je išao u nadnicu brati kamilicu; ne ide redovito u nadnicu jer istih nema, došli su nepalci i janjevci; uzdržava se tako što ima kod kuće živad, sadi vrt,

    -nije bio nikada u školi na sastancima i informacijama, a to iz razloga jer mu nitko nikada nije javio kad je sastanak, djeca mu nisu javila kad je sastanak ili informacije.

    -ne konzumira alkohol dok su djeca kod njega, laž je da on konzumira alkohol, bio je na liječenju 2017.

    12. Iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 30. ožujka 2017. koji je sastavljen kod HZZSR Područni ured Virovitica, a odobren Rješenjem Općinskog suda u Virovitici poslovni broj R1 Ob-176/2017-4 od 25. listopada 2017. i kojim je razveden brak između predlagateljice i protustranke, je utvrđeno da je određeno ostvarivanje osobnih odnosa protustranke s mlt. djecom CU, DU i NU svaki vikend u mjesecu od petka 15,00 sati do nedjelje 14,00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan, pola svih školskih praznika, sve ostalo po dogovoru i sporazumu roditelja u skladu sa željama djece, dok će maloljetnu ĐU posjećivati u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra.

    Nadalje je određeno plaćanje uzdržavanja za svo četvero djece u ukupnom iznosu od 2.027,39 kn.

    13. Iz izvješća HZZSR PU Virovitica, te iz iskaza stranaka, kao i iz pribavljena mišljenja maloljetnih DU i NU je utvrđeno da su stranke godinama u visoko konfliktnom odnosu i da nema nikakve suradnje roditelja, da protustranka ne brine o djeci u smislu svakodnevne brige - nije uključen u brigu o školovanju, zdravlju niti ostalim potrebama djece, no ostvaruje kontakte s maloljetnom djecom, DU i NU ga posjećuju, on im kupuje darove (za sve veće vjerske blagdane), pa iz cjelokupno provedenoga postupka, ne proizlazi da bi bila ispunjena bilo opća bilo neka od posebnih pretpostavki za određivanje mjere lišenja prava na roditeljsku skrb.

    14. Naime, lišenje prava na roditeljsku skrb predstavlja najdrastičniju obiteljsko-pravnu mjeru koja se može izreći roditelju radi zaštite djetetovih interesa, i ista se izriče samo ako je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa kada su sve druge aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela i roditelja iscrpljene. Ta mjera dovodi do toga da se roditelja potpuno onemogućuje u njegovoj skrbi za mlt. dijete, izriče se samo ako je to nužno radi zaštite najboljih interesa mlt. djeteta, a u ovome postupku nije utvrđeno da bi protustranka grubo zloupotrebljavao ili grubo kršio roditeljsku odgovornost, dužnost ili prava, ili da bi napustio djecu.

    15. I mišljenje nadležnog HZZSR PU Virovitica, kao i mišljenje posebnog skrbnika maloljetne djece je da u konkretnoj situaciji u kojoj predlagateljica obavlja svu skrb o maloljetnoj djeci, nije u najboljem interesu maloljetne djece da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb, a i po ocjeni ovoga suda, kod protustranke se nisu ostvarili propusti takve vrste koji bi rezultirali time da je potrebno odrediti mjeru lišenja prava na roditeljsku skrb.

    15.1. To stoga što protustranka, koji očito ima poteškoća u redovitom samostalnom funkcioniranju (moguće i postojanje ovisnosti od alkohola), ipak s djecom ostvaruje kontakt, nije napustio djecu, djeca ne izražavaju strah od oca niti odbijaju kontakt s njim, već djeca navode da im nedostaje da s ocem odu u grad na pizzu, piće ili sladoled, uviđaju i dobru očevu stranu (navode da zna kuhati, da ima domaće životinje i da se zna s njima igrati u dvorištu), otac im katkada poklanja darove, inicira uključivanje u svakodnevni život maloljetne djece, pa iako, po ocjeni ovoga suda, sve navedeno nije dostatno za pravilan, siguran i podržavajući odnos roditelja i maloljetne djece, iz svega navedenoga ne proizlazi bi protustranka zloupotrebljavala ili grubo kršila roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, pa da bi bilo potrebno odrediti mjeru lišenja prava na roditeljsku skrb.

    16. U ovome postupku se odlučuje o prijedlogu za lišenje prava na roditeljsku skrb, a po provedenom postupku je ocijenjeno da isti nije osnovan obzirom da se ne ukazuje da je u najboljem interesu maloljetne djece, konkretno DU i NU (budući da maloljetna ĐU ne boravi u zajedničkom kućanstvu s predlagateljicom a u odnosu na koju je protustranka naveo da ju ne posjećuje jer nema novaca), već je u interesu ist ih da se osobni odnosi ostvaruju i dalje (maloljetna djeca sama navode da im nedostaje da s ocem odu u grad na pizzu, piće ili sladoled, zatim uočavaju očeve dobre strane a svjesne su njegovih loših strana), i da maloljetna djeca steknu pravilno razvijenu vezu s oba roditelja, sve budući je ostvarivanje osobnih odnosa roditelja koji ne stanuje s djetetom ujedno i samostalno pravo djeteta, a na roditeljima je da izgrade razvijenu vezu djece s oba roditelja.

    17. Slijedom iznesenoga, a sukladno čl. 6. Obiteljskog zakona po kojemu roditelji imaju prvenstveno pravo brinuti se o djetetu a državna tijela imaju dužnost pružiti im pomoć, te sukladno čl. 7. Obiteljskog zakona po kojemu se intervenira razmjerno i u najblažem obliku, valjalo je prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb kao neosnovan odbiti.

    17.1. Posljedično naprijed navedenome je valjalo odbiti i prijedlog kojim se tražilo da protustranka u smislu čl. 174. st. 2. Obiteljskog zakona plaća uzdržavanje za maloljetnu djecu, sve obzirom da se u postupku pokrenutom radi lišenja prava na roditeljsku skrb može odrediti plaćanje uzdržavanje samo roditelju koji je toga prava lišen odlukom suda, a što nije slučaj u ovome postupku u kojemu je ocijenjeno da je neosnovan prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb protustranke. Stoga je iz svih naprijed navedenih razloga odlučeno kao u točki II. izreke.

    18. Završno valja reći da je ovaj izvanparnični postupak pokrenut prijedlogom kojim se traži da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb, a o takvome prijedlogu se odlučuje primjenom odredaba 170. do 178. Obiteljskog zakona. Tako je čl. 170. Obiteljskog zakona propisano da sud donosi odluku o lišenju prava na roditeljsku skrb roditelja u izvanparničnom postupku ako utvrdi da su ispunjene zakonske pretpostavke, time da iz čl. 174. Obiteljskog zakona proizlazi da u postupku lišenja sud uz odluku o lišenju može odlučiti i o osobnim odnosima s djetetom, a pod određenim pretpostavkama i o uzdržavanju. Dakle, Obiteljskim zakonom nije predviđeno da bi u postupku pokrenutom radi lišenja prava na roditeljsku skrb, ako odbije prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb, sud mogao alternativno odlučiti o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi.

    18.1. Između predlagateljice i protustranke već postoji sudska odluka kojom je određeno da će isti kao roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb (rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj R1 Ob-176/2017-4 od 25. listopada 2017.).

    18.2. Samostalna roditeljska skrb je uređena čl. 105. Obiteljskog zakona, dok je čl. 409. Obiteljskog zakona propisano da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načina ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa s drugim roditeljem i uzdržavanja djeteta. Isto je zakonom definirano kao spor o roditeljskoj skrbi, sve sukladno čl. 368. Obiteljskog zakona po kojemu je spor o roditeljskoj skrbi, pa i samostalnoj, izrijekom svrstan među posebne parnične postupke.

    U izvanparničnom postupku se sukladno čl. 478. Obiteljskog zakona odlučuje o pojedinim (pojedinačnim) sadržajima roditeljske skrbi i u tim postupcima (izvanparničnim) se ne odlučuje o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi iz čl. 105. Obiteljskog zakona. O samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi se sukladno čl. 408. i 409. Obiteljskog zakona odlučuje u parničnom postupku kao postupku o sporu u kojemu se odlučuje o tome s kojim roditeljem će maloljetna djeca živjeti te sporu o tomu kako će roditelji ostvarivati roditeljsku skrb (spor o roditeljskoj skrbi).

    18.3. Slijedom iznijetoga, a kako je tijekom ovoga izvanparničnog postupka utvrđeno da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 170. i 171. Obiteljskog zakona za lišenje protustranke prava na roditeljsku skrb, te kako predlagateljica nije tijekom postupka postavila zahtjev za ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi da bi sud takav zahtjev izdvojio u poseban parnični postupak (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž Ob-695/2021-2 od 29. lipnja 2021.) obzirom da predlagateljica tijekom postupka samo ustraje u prijedlogu za lišenje prava na roditeljsku skrbi, to se predlagateljica upućuje da može pokrenuti parnični postupak spora o roditeljskoj skrbi, a u ovome izvanparničnom postupku nije donesena odluka da predlagateljica (djelomično ili potpuno) samostalno ostvaruje roditeljsku skrb budući da u predmetnom izvanparničnom postupku ne postoje procesna ovlaštenja suda za izmjenu pravomoćno uređene zajedničke roditeljske skrbi jer se isto može izmijeniti u okviru spora o roditeljskoj skrbi sukladno čl. 408. i 409. Obiteljskog zakona.

    Jednako tako zahtjevi vezano za uzdržavanje (tijekom postupka je bilo nesporno da protustranka za uzdržavanje troje djece plaća iznos od 50,00 eura) se sukladno čl. 368. Obiteljskog zakona, odnosno čl. 423. do 432. Obiteljskog zakona mogu postaviti bilo u okviru posebnog parničnog postupka radi uzdržavanja bilo u okviru spora o roditeljskoj skrbi.

    19. O troškovima postupka je odlučeno primjenom čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona kojim je propisano da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka, te je riješeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Bjelovar, 25. kolovoza 2026.

    Sudac

    Martina Kozar

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 primjerka u roku od 3 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja (čl. 489. st. 1. Obiteljskog zakona).

    Dostaviti:

    1. predlagateljici po punomoćniku

    2. protustranci

    3. posebnom skrbniku

    4. HZZSR PU Virovitica

    5. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.