REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: Psp-168/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Vedranu Šamiji, odvjetniku u Splitu, Plinarska 2/I, protiv tuženika ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Mladenu Oštri, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3/I, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14.srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Vedrana Šamije, odvjetnika u Splitu, i punomoćnika tuženika Mladena Oštre, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu i uručenje odluke 25.kolovoza 2026.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Time što je dana 2. ožujka 2023. tuženik poslao radnike da pokušaju postaviti žičanu armaturnu mrežu kao ogradu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zasmetao je tužitelja u zadnjem mirnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je isti dužan kaniti se svakog daljnjeg ovakvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 8 dana i prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.200,00 EUR (slovima: tisuću dvije stotine eura), sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25.kolovoza 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 14.ožujka 2023. podnio tužbu protiv tuženika, radi smetanja posjeda. U tužbi se navodi da je tužitelj u zadnjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4285 K. O. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja maslinik. Dana 2. ožujka 2023. prilikom dolaska u maslinik, tužitelj je zatekao građevinske radnike kako pokušavaju postaviti armaturnu mrežu u masliniku, i to na način da mu onemoguće pristup u maslinik sa dvorišta. Radnici koji su postavljali armaturnu mrežu rekli su tužitelju da to rade po nalogu tuženika, na što im je tužitelj odgovorio da to nije tuženikovo zemljište već tužiteljevo, da napuste maslinik i prekinu radove, što su isti i učinili. Tužitelj je odmah uklonio armaturne mreže, te ih složio na dijelu zemljišta, i pozvao policiju, koja je izvršila očevid. Tuženik je na gore opisani način zasmetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4285 K. O. [katastarska općina], pa predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će utvrditi da time što je 2. ožujka 2023. tuženik poslao radnike da pokušaju postaviti žičanu armaturnu mrežu kao ogradu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zasmetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu navedene nekretnine, i da je dužan okaniti se svakog daljnjeg ovakvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja u roku od 8 dana i prijetnjom ovrhe. Tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, koji predlaže odbiti kao neosnovan i naložiti tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka. Tuženik navodi da su netočne tvrdnje tužitelja da je on u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Naime, tužitelj je vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 400 m2, dok je tuženik vlasnik i posjednik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 406 m2. Tuženik je pravo vlasništva navedene nekretnine stekao 3. siječnja 2023. na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog između tuženika kao kupca, te uknjiženih suvlasnica i posjednica predmetne nekretnine kao prodavateljica i to EV, HV, DV, ZV i CV. Upravo su prodavateljice uvele tuženika u zakoniti i materijalni posjed kupljene nekretnine, na temelju čega se isti i u katastru nekretnina upisao kao posjednik navedene nekretnine za cijelo. Tuženik potvrđuje da je 2. ožujka 2023. pokušao angažiranjem radnika ograditi kupljenu nekretninu, u čiji je posjed uveden od strane prodavateljica, ali je tužitelj sa svojim ocem koji se također zove AV, samovoljno i nasilno spriječio tuženika u postavljanju međašne ograde, uništili je, razbili i ostavili na nekretnini u posjedu i vlasništvu tuženika. Povodom ovog događaja, pozvana je i policija, a podnesena je i kaznena prijava protiv tužitelja i njegovog oca radi počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari. Tuženik osporava da bi tužitelj, njegov otac ili bilo tko od njihovih prednika bio posjednik predmetne nekretnine, te dodatno ističe da je tužitelj pokrenuo i parnicu radi utvrđenja prava vlasništva ove nekretnine pod brojem P- 335/2023, u kojem je tuženik ustao protutužbom radi zabrane uznemiravanja svog prava vlasništva.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom zamolbe za izdavanjem potvrde od 3. ožujka 2023., fotografija priloženih na pripremnom ročištu (list 28-31 spisa), Ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog dana 3. siječnja 2023. između prodavateljica EV, HV, DV, ZV i CV s jedne strane, te tuženika kao kupca s druge strane, pregledom povijesti promjena i dokumentacije koju je Odjel za katastar nekretnina Solin dostavio za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 43-67 spisa), uvidom u dokumentaciju, odnosno fotografije koje je Policijska postaja Solin sačinila povodom kaznene prijave zbog oštećenja tuđe stvari dana 2. ožujka 2023. (list 102-103 spisa), očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, pregledom parničnih predmeta poslovni broj Psp-40/2023 i P-335/2023, uvidom u presudu ovog suda poslovni broj K-299/2023, saslušanjem svjedoka KV, FV, VV, AV (oca tužitelja), TV, EV, DV, IV, ĆV, PV, NV i CV, te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u pogledu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to utvrđenjem da je tuženik slanjem radnika da postave žičanu armaturnu mrežu kao ogradu na toj nekretnini, zasmetao posjed tužitelja, uz zabranu tuženiku svakog daljnjeg ovakvog ili sličnog smetanja.

6. Između parničnih stranaka nije sporno da je tuženik 2. ožujka 2023. dao nalog radnicima da pristupe na nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da na međi navedene nekretnine i nekretnine u vlasništvu tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] postave žičanu ogradu, u čemu su ih spriječili tužitelj i njegov otac.

7. Međutim, sporno je da li je tužitelj zadnji mirni posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je samim time sporno da li je postupanjem tuženika na gore opisani način izvršen čin smetanja posjeda tužitelja.

8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, nadalje: ZV), propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9. Odredbom čl.22.st.2.ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjedovanja, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Prema odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/23, 146/2025, nadalje: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

11. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

12. Između tužitelja i tuženika nije sporno da je tuženik 2.ožujka 2023. poslao radnike da postave armaturnu mrežu na spornu nekretninu. Kako je tužba podnesena 14.ožujka 2023., proizlazi da je ista podnesena unutar prekluzivnog roka od 30 dana računajući od navedenog datuma, sve sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 113. st. 2. ZPP-a. Rok za podnošenje posjedovne tužbe je prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti, iako tijekom postupka između parničnih stranaka nije bila sporna pravovremenost tužbe.

13. Sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić, nakon prethodno izvršenog očevida na licu mjesta, u pisanom nalazu i mišljenju prikazao je predmet spora onako kako ga je pokazao tužitelj. Sporna nekretnina oznake č. zem [katastarska čestica], nastala je od matične nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na temelju elaborata od 27.srpnja 2022. Vještak Barbalić prikazao je č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na Skici lica mjesta likom označenim točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-A, šrafiran plavom bojom. Predmetna čestica s južne i zapadne strane omeđena je suhozidom/podzidom, sa sjeverne strane suhozidom/podzidom i betonskim zidom, dok istočna međa prema č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nije materijalizirana na terenu. Čestica u naravi predstavlja maslinik. Predmet spora je na Skici lica mjesta označen linijom C-D, položen na istočnoj međi čestice, a predstavlja liniju na kojoj je izvršen pokušaj postavljanja armaturne mreže.

14. Radi utvrđenja da li je tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka.

15. Tužitelj u svom iskazu u bitnom navodi da je dana navedenog u tužbi pristupio na svoju nekretninu na kojoj gradi obiteljsku kuću, da bi u nekom trenutku vidio radnike koji su pokušavali postaviti ogradu od "mate" (armaturne mreže) na parceli tužitelja cijelom njenom dužinom. Upitani po čijem nalogu su došli raditi, radnici su izjavili da su tu po nalogu tuženika, a na zahtjev tužitelja su prestali s radovima i udaljili se. Tužitelj je odmah uklonio materijal jer je bio onemogućen da pristupi maslinama i alatnici, dio je stavio sa strane na svoju parcelu, a dio na parcelu tuženika (uglavnom se radilo o željeznim šipkama i "mati"). Pozvao je policiju koja je uzela izjave tužitelja i tuženika. Navodi da tuženik smatra da dio nekretnine na koju je pokušao staviti ogradu pripada njemu, prethodno je prije 3-4 godine kupio svoju parcelu (ne spornu), nije bilo nikakvih problema i bili su u dobrosusjedskim odnosima. Tužitelj ističe da je njegova parcela pravokutnog oblika i ograđena sa sve četiri strane, s tim da je s tri strane ograđena suhozidom, dok je sa sjeverne strane suhozid srušen zbog potreba građevinskog projekta, tako da je dio betonskog zida napravljen, dok dio nije. Tuženik je ogradu namjeravao postaviti dijagonalno preko sporne nekretnine i podijeliti je na dva dijela, te se tom prilikom nije dirao u suhozide. Na spornu nekretninu može se pristupiti jedino preko općinskog puta koji je tužitelj dobio na korištenje, kao i preko nekretnine u vlasništvu tužitelja. Visinska razlika između sporne nekretnine i nekretnine na kojoj se nalazi kuća i bazen tuženika iznosi neka 1,2 metra i to na način da je sporna nekretnina u posjedu tužitelja na nižem nivou. Navedene nekretnine su suhozidom po cijeloj dužini odvojene, čija visina iznosi negdje 1,2 - 1,5 m.

16. Tuženik u svom iskazu u bitnom navodi da je spornu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekao početkom 2023. na temelju ugovora o kupoprodaji koji je priložen u spis, a u naravi predstavlja zemljište na kojem se nalazi zapušteni maslinik. Prodavateljice su spornu nekretninu stekle nasljeđivanjem, te su upisane u katastru kao posjednice nekretnine. Tužitelj je vlasnik susjedne nekretnine površine oko 950 m2, na kojoj se nalazi mala kućica, a sada obiteljska kuća, te je na spornu nekretninu odlagao otpad. Stoga je tuženik angažirao geodeta da odredi granice kupljene nekretnine kako bi istu ogradio, a tuženik i njegov otac su geodetske oznake granica nekretnine otklonili i oštetili. Dana 2. ožujka 2023. nije bio prisutan na licu mjesta, tužitelj i njegov otac su potjerali radnike koje je angažirao tuženik i koji su se preplašili prijetnji i napada od strane tužitelja i njegovog oca. Tuženik je pozvao policiju koja je došla na lice mjesta, te su ga tužitelj i njegov otac verbalno napadali i pred policijskim službenicima, da bi nakon odlaska policije uklonili metalne šipke, pobacali ih po nekretnini tuženika na kojoj se nalazi bazen, dio su pobacali po spornoj nekretnini, a pri tom su oštećene i pločice u bazenu tuženika. Naime, tuženik na susjednoj parceli ima kuću za odmor, prilikom gradnje bazena ishodio je suglasnost tužitelja kao susjeda, ali mu je ista odbijena iz razloga što tužitelj uopće nije bio vlasnikom sporne nekretnine. Ne može se očitovati zbog čega u ugovoru o kupoprodaji nije stavljena odredba o predaji u posjed jer nije pravne struke, te upitan izjavljuje da sporna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije ograđena suhozidima, već se radi o nabacanoj šuti i kamenjima na vrhu kojih se nalazi bodljikava žica. Sporna nekretnina nastavlja se na nekretninu tuženika koja se nalazi na višem nivou, te zbog oštećenja suhozida dolazi do proklizavanja zemlje s tuženikove nekretnine na spornu nekretninu. Tuženik je postavljao žičanu ogradu kako bi zaštitio svoj posjed, osporava da bi postojao maslinik na spornoj nekretnini jer je 2004. na tom dijelu bio veliki požar i sve je spaljeno, ima nekih zapuštenih maslina, a na spornoj nekretnini tužitelj je počeo nešto pilati.

17. Svjedokinja KV u svom iskazu navodi da je sporna nekretnina u posjedu obitelji tužitelja preko 40 godina, da im posjed nitko nije osporavao, te da je taj dio nekretnine ograđen suhozidom. Unutar suhozida se obrađivalo zemljište, sadile masline i druge kulture. Na predmetu spora, masline su posadili otac i majka tužitelja prije 40-ak godina, dok tuženik nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine, niti su to bile prodavateljice, koje nisu niti znale da navedena nekretnina postoji. Svjedokinji nije poznato ništa oko smetanja navedenog posjeda, a smatra da su prodavateljice otele spornu nekretninu od obitelji tužitelja, koju je tada kupio tuženik.

18. Svjedok FV u svom iskazu navodi da se sporna nekretnina nalazi u posjedu oca tužitelja, da je on tu nešto građevinski radio i obrađivao, dok nema nikakvih saznanja o smetanju posjeda koje se navodno dogodilo 2. ožujka 2023.

19. Svjedok BV u svom iskazu navodi da se kao dijete igrao na predmetu spora, da je sporna nekretnina ušla u posjed obitelji tužitelja na način da je svećenik RV prodao taj dio JV, sada AV, baki tužitelja. Posjed sporne nekretnine bio je u posjedu bake tužitelja, zatim tužiteljevih roditelja te naposljetku tužitelja. Na spornoj nekretnini se nalazi maslinik koji obrađuju tužitelj i njegov otac, barem je tako bilo do 2023., a spor je nastao jer su DV i EV zemlju prodale tuženiku, iako ona pripada obitelji JV.

20. Svjedok AV, otac tužitelja, u svom iskazu navodi da je 2. ožujka 2023. došao na lice mjesta i zatekao kako netko pokušava po dijagonali ograditi spornu nekretninu pomoću građevinskih "mata". Iste su on i tužitelj uklonili te odložili uz suhozid, a potom pozvali policiju. Prilikom dolaska policije tuženik je rekao da je angažirao radnike radi pregrađivanja i da je sporni dio nekretnine kupio, iako je riječ o zemlji koja je preko 170 godina u obitelji tužitelja i koju zadnje 44 godine obrađuje upravo svjedok, otac tužitelja. Navodi da se na spornoj nekretnini nalazi kućica za alat i maslinik koji su posadili on i njegov pok. otac prije 30ak godina, te ih nitko nikada nije uznemiravao u posjedu sporne nekretnine.

21. Svjedok TV u svom iskazu navodi da sporno zemljište odavno obrađuje otac tužitelja, da je svjedok osobno nakon "Oluje" sadio masline i druge poljoprivredne kulture na tom dijelu jer je radio kod tužiteljeva oca. Sporno zemljište tužitelj je stekao nasljedstvom, a njegov otac je stekao to zemljište od svoje supruge. Na zemljištu se nalazi nekih 25 maslina koje tužitelj pobere i pokosi travu. Svjedoku nije poznato ništa u vezi navodno počinjenog smetanja posjeda.

22. Svjedokinja ŠV u svom iskazu navodi da je sporno zemljište generacijama u obitelji tužitelja, da je isto koristio još njegov djed koji se isto zvao AV, a svjedokinja je dolazila pomagati u branju maslina, a njen suprug je pomogao u sadnji tih maslina. Nije vidjela da itko osim obitelji AV dolazi na spornu nekretninu, niti da bi im netko smetao ili branio korištenje navedene nekretnine. Sporna nekretnina na kojoj se nalazi maslinik je ograđena suhozidima, ista se nalazi bočno do nekretnine na kojoj je tužitelj izgradio kuću. Sporna nekretnina pripala je baki tužitelja LV od strane njenog strica svećenika don RV, dok o počinjenom smetanju posjeda nema nikakvih neposrednih saznanja.

23. Svjedokinja ĆV u svom iskazu navodi da je spornu nekretninu još davno obrađivao djed i baka tužitelja, da je na njoj bio vrt, a tijekom 1990. -ih su se posadile masline. Nema nikakvih neposrednih saznanja oko smetanja posjeda navedenog u tužbi. Nije joj poznato da bi na predmetu spora bilo tko nešto radio osim obitelji LV, dok RV i ŽV, kao ni njihove kćeri nikada nije vidjela na spornoj nekretnini, koja je ograđena žičanom ogradom koju prate suhozidi.

24. Svjedok PV u svom iskazu navodi da predmet spora ima tri nivoa, na dva nivoa je posađeno 30ak maslina, dosta su stare i misli da ih je posadio djed tužitelja. Svjedok je svake godine 2-3 puta odlazio do obitelji tužitelja, pogotovo brati masline koje se nalaze na spornoj nekretnini, prema kojoj se tužitelj i njegov otac odnose kao da je njihovo vlasništvo, jer se radi o djedovini tužitelja, uz mogućnost da je stečena i sa bakine strane. Djed tužitelja je na spornoj nekretnini sadio i povrće, te imao malu kućicu u kojoj se nalazio alat, dok saznanja o počinjenom smetanju svjedok ima jedino po priči oca tužitelja.

25. Svjedok NV, punac tužitelja, u svom iskazu navodi da od davno poznaje djeda i baku tužitelja, da je baka tužitelja 1990. -ih prodavala povrće, dok je svjedok njoj prodavao grožđe, tako da je bio na spornoj nekretnini prema kojoj se obitelj tužitelja odnosila kao prema vlastitoj nekretnini. Ista je u cijelosti ograđena suhozidom, na njoj se nalazi kapija s ključem kroz koju se ulazi na tu nekretninu, na kojoj se nalazi maslinik. Sve to održavali su djed i baka tužitelja, a kasnije tužitelj i njegov otac, te mu nije poznato da bi im bilo tko osporavao pravo vlasništva i posjeda ove nekretnine. Nije bio prisutan prilikom smetanja posjeda, već je o tome saznao po priči tužitelja.

26. Svjedokinja EV u svom iskazu navodi da je tužitelja upoznala 2019., kada je zaprimila geodetski elaborat koji je naručio tužitelj, a koji nije odgovarao stvarnom stanju. Tim elaboratom tužitelj je ušao u nekretninu svjedokinje sigurno za nekih 400 m2, pa su se upoznali u uredu geodeta, izašli su na lice mjesta, te je tužitelj 2020. izradio novi elaborat. Sporna nekretnina nastala je cijepanjem od matične čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Navedenu nekretninu posjedovao je njen šukundjed UV, potom pradjed OV, pa djed SV i naposljetku njen otac RV i stric ŽV. Nakon smrti ČV, njegovu polovicu nekretninu naslijedile su HV, DV i svjedokinja, dok su drugu polovicu naslijedile kćeri pok. ŽV i to CV i ZV. Stric ŽV preminuo je negdje 1993., dok je otac svjedokinje preminuo 2004. Razlog cijepanja matične nekretnine leži u tome što je tužitelj htio kupiti 400 m2 njihove nekretnine, na što su one kao suvlasnice pristale. Sporni dio nekretnine obrađivao je njen stric ŽV, na tom zemljištu se nalazilo nekoliko starih maslina, ali nakon njegove smrti svjedokinja, ni njen otac nisu dolazili na spornu nekretninu. Na istu su pristupili 2019., na kojoj su zatekli nekoliko mladih maslina koje je tužitelj posadio, smatrajući da je to njegovo zemljište. Tužitelj je naveo da bi kupio taj dio zemljišta koji nosi oznaku 3378/13 i to po nekih 75,00 EUR/m2, tako da su one kao suvlasnice 2022. izvršile navedeno cijepanje, s tim da su nekretninu oznake čest zem. 3378/3 K. O. [katastarska općina] u međuvremenu prodale. Iako je tužitelj rekao da će kupiti spornu nekretninu, prestao se javljati, dok je s druge strane svjedokinja tuženika upoznala u svom kvartu, saznala je da je isti kupio nekretninu na predjelu zvanom "Greben", te da su susjedi-međašnici. Kako se tužitelj nije javljao vezano za kupnju sporne nekretnine, tuženik se ponudio da istu kupi, a svjedokinja i ostale suvlasnice su svejedno uputile tužitelju pismo u kojem ga obavještavaju o tome da imaju kupca za nekretninu, te da se izjasni da li želi istu kupiti. Nema saznanja zbog čega u ugovoru o kupoprodaji sklopljenim s tuženikom nema odredbi o predaji nekretnine u posjed.

27. Svjedokinja DV u svom iskazu potvrđuje navode svjedokinje EV o načinu na koji su upoznali tužitelja vezano za ispravak geodetskog elaborata, cijepanju matične nekretnine i nastanka sada sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], stjecanja navedene nekretnine od njihovih pravnih prednika, obrađivanja nekretnine od strane strica ŽV, namjeravane prodaje sporne nekretnine tužitelju, kao i konačne prodaje iste nekretnine tuženiku. Svjedokinja navodi da je nakon smrti pok. strica ŽV znala otići s ocem do sporne nekretnine, ali nakon njegove smrti da nije dolazila na predmet spora. Kada je 2019. bila na spornoj nekretnini nije uočila nikakvu šupu, već nekoliko stabala maslina.

28. Svjedokinja CV u svom iskazu potvrđuje navode svjedokinje EV i DV o načinu na koji su upoznali tužitelja vezano za ispravak geodetskog elaborata, cijepanju matične nekretnine i nastanka sada sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], stjecanja navedene nekretnine od njihovih pravnih prednika, obrađivanja nekretnine od strane strica ŽV, namjeravane prodaje sporne nekretnine tužitelju, kao i konačne prodaje iste nekretnine tuženiku. Navodi da je na spornu nekretninu češće odlazio njen pok. otac koji je preminuo 1993., dok se ona ne može sjetiti kada je bila zadnji put na spornoj nekretnini. Nije joj poznato da li se na spornoj nekretnini nalazi kućica za alat, jer na istoj nije bila od 1993., kada joj je preminuo otac. Tuženika nije bilo potrebno posebno uvoditi u posjed sporne nekretnine, već je ušao sam na temelju kupoprodajnog ugovora.

29. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je na temelju iskaza saslušanih svjedoka KV, FV, VV, TV, IV, ĆV, PV i NV nedvojbeno utvrdio da je tužitelj posljednji mirni posjednik sporne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

30. Iskaze navedenih svjedoka sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne, a koji iskazi nisu međusobno proturječni niti imenovani svjedoci imaju ikakvog osobnog ili pravnog interesa da u ovom postupku uspije neka od parničnih stranaka. Iako je svjedok NV punac tužitelju, njegov iskaz sud prihvaća kao istinit i vjerodostojan, jer nije u suprotnosti s iskazima ostalih saslušanih svjedoka. Iskaz svjedoka AV, oca tužitelja, sud prihvaća kao vjerodostojan, iako je ovaj svjedok zainteresiran da tužitelj kao njegov sin uspije u ovom sporu. Međutim, samo srodstvo svjedoka sa parničnom strankom ne znači da njegov iskaz zbog toga treba zanemariti, već isti treba ocjenjivati u okviru svih ostalih izvedenih dokaza.

31. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka proizlazi da je sporna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u posjedu obitelji tužitelja najmanje 40 godina. Svjedoci u svojim iskazima navode da su spornu nekretninu obrađivali djed i baka tužitelja, potom otac tužitelja koji je posjed prenio svom sinu, ovdje tužitelju. Svjedoci potvrđuju i da je otac tužitelja zasadio masline na dijelu sporne nekretnine, a u sadnji, obrađivanju i branju maslina pomagali su mu svjedoci TV, ŠV i PV. Navedeni svjedoci u svojim iskazima navode i da nitko tužiteljima i njihovim prednicima nije osporavao posjed nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], osim tuženika tijekom 2023.

32. Tuženik je tijekom postupka isticao prigovor da je on vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koju je kupio od suvlasnica EV, HV, DV, ZV i CV, o čemu je kao dokaz priložio ugovor o kupoprodaji nekretnine. Međutim, u parnici radi smetanja posjeda izričitom zakonskim odredbom isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

33. Na prijedlog tuženika sud je izveo dokaz saslušanjem svjedokinja EV, DV i CV, koje su tuženiku prodale svoje suvlasničke dijelove nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Svjedokinja EV i DV navode da na spornoj nekretnini nisu bile nakon što im je preminuo otac 2004., dok svjedokinja CV na toj nekretnini nije bila od smrti svog oca ŽV odnosno od 1993. Upravo iz iskaza navedenih svjedokinja proizlazi da iste nisu bile u posjedu sporne nekretnine niti su u odnosu na tu nekretninu izvršavale svoju faktičnu vlast, odnosno nisu bile u posljednjem mirnom posjedu navedene nekretnine, pa nisu tuženiku mogle ni prenijeti posjed sporne nekretnine. Zbog toga u samom ugovoru nema nikakve ugovorne odredbe o uvođenju tuženika kao kupca u posjed prodane nekretnine.

34. Kako pravo vlasništva nije od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva u parnici zbog smetanja posjeda, u kojoj se samo utvrđuje čin smetanja i posljednji mirni posjed, tužitelj i tuženik će u parničnom postupku koji se vodi pred ovim sudom pod posl.br. P-335/2023 imati mogućnost dokazivanja svog prava vlasništva sporne nekretnine.

35. Budući da iz svih naprijed izvedenih i obrazloženih dokaza proizlazi da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji posjed mu je tuženik zasmetao na način da je poslao radnike da pokušaju postaviti žičanu armaturnu mrežu kao ogradu na toj nekretnini, sud je prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

36. Dokaze koji nisu posebno obrazloženi, sud smatra irelevantnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Tako nije posebno obrazložena dokumentacija koju je Odjel za katastar nekretnina Solin dostavio u spis za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], iz razloga što navedena nekretnina nije predmet ovog spora, već nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

36.1. Fotografije koje je sačinila nadležna Policijska postaja Solin povodom prijave počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari nije od značaja za ovaj postupak, jer je tužitelj priznao da je uklonio armaturnu mrežu i drugi materijal koji su radnici po nalogu tužitelja donijeli na predmet spora, kao i da je dio tog materijala vratio na nekretninu tuženika, a dio ostavio na spornoj nekretnini. Nije od utjecaja ni nepravomoćna presuda ovog suda posl.br.K-299/2023, kojom su tužitelj i njegov otac oslobođeni optužbe radi počinjenja kaznenog djela- oštećenja tuđe stvari odnosno oštećenja tuženikovih stvari dana 2.ožujka 2023.

36.2. Da parnične stranke nepotrebno opterećuju predmet dokazima koji nisu od utjecaja na odluku suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za koje sud mora svejedno navesti zbog čega iste nije posebno ocjenjivao, vidi se i iz pregleda parničnih predmeta Psp-40/2023 i P-335/2023, koji se vode između tužitelja i tuženika, i koji se nalaze u rješavanju, a pregledom kojih tužitelj i tuženik nisu apsolutno ništa dokazali u ovom postupku, niti se iz tih predmeta koristila ikakva tamo priložena dokumentacija.

37. Parnični troškovi dosuđeni su tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrsta spora (smetanje posjeda) i važeća Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23, 107/25) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a tužitelju je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife za prve četiri zadnje u postupku (sastav tužbe, zastupanje na ročištima održanim 27.veljače 2024., 4.prosinca 2023. i 6.lipnja 2024.), zatim za daljnje radnje i to za zastupanje na ročištima održanim 3.rujna 2024., 29.studenoga 2024., 16.rujna 2025., 10.ožujka 2026., 26.studenoga 2025., 20.svibnja 2026. i 14.srpnja 2026. po 50 bodova za svaku radnju (50x7), odnosno ukupno zbrojeno 600 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.200,00 EUR, s tim da punomoćnik tužitelja nije zatražio uvećanje tog iznosa za 25% PDV-a.

37.1. Tužitelju nije priznat trošak za radnju zastupanja na ročištu održanom 30.listopada 2023., koji je tužitelj popisao kao jednu od 4 radnje za koju mu pripada jednokratna naknada, iz razloga što tužitelj nije pristupio na ročište održano 30.listopada 2023. Tužitelju nije priznat ni trošak zastupanja na ročištu od 5.ožujka 2024. jer u ovom postupku tog dana nije održano nikakvo ročište.

37.2. Na dosuđeni trošak tužitelju je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku da naknadi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 1.200,00 EUR, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom II.

Split, 25.kolovoza 2026.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava odluke obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje smatra se da je dostava odluke obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnika,

- tuženiku putem punomoćnika,

-u spis.