REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. P Ob-139/2026-57
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. mlt. ŽAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. mlt. SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], obojice iz [adresa], zastupani po majci i zakonskoj zastupnici JAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], a ona zastupana po punomoćnici Jadranki Miladin-Slaviček, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženog ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoga po punomoćnici Silviji Gnjidić, odvjetnici u Zagrebu, radi povećanja uzdržavanja, nakon nejavne glavne rasprave, zaključene dana 16. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, te tuženika s punomoćnicom, dana 25. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], da za mlt. SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati dospjelu razliku povećanog uzdržavanja za razdoblje od 29. kolovoza 2023. do 31. srpnja 2026. u iznosu od 4.300,60 eura (četritisućetristoeurašezdesetcenti), u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], da doprinosi po osnovi uzdržavanja mlt. SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečnim iznosom od 300,00 eura (tristoeura) za razdoblje od 1. kolovoza 2026. na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, do svakog 10-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da je dužan na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja platiti zakonsku zateznu kamatu od njegova dospijeća do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st 2. ZOO-a, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke JAD, OIB [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj [broj bankovnog računa].
III. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], da za mlt. ŽAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati dospjelu razliku povećanog uzdržavanja za razdoblje od 29. kolovoza 2023. do 31. srpnja 2026. u iznosu od 3.890,60 eura (tritisućeosamstodevedeseteurašezdesestcenti), u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], da doprinosi po osnovi uzdržavanja mlt. ŽAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečnim iznosom od 270,00 eura (dvjestosedamdeseteura) za razdoblje od 1. kolovoza 2026. na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, do svakog 10-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da je dužan na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja platiti zakonsku zateznu kamatu od njegova dospijeća do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st 2. ZOO-a, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke JAD, OIB [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj [broj bankovnog računa].
V. Odbija se zahtjev za povećanje uzdržavanja mlt. tužitelja SAD i mlt. ŽAD povrh iznosa dosuđenih pod toč. I. do IV. Izreke presude, do pune visine zahtjeva od po 385,00 eura mjesečno za svakog mlt. tužitelja.
VI. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Ranijom prvostupanjskom presudom u ovoj pravnoj stvari, pod poslovnim brojem P Ob-250/2023-33 od 24. rujna 2025. presuđeno je povodom zahtjeva mlt. tužitelja za povećanje uzdržavanja i naknadu troškova uzdržavanja mlt. tužitelja:
" I. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], da, doprinosi po osnovi povećanog uzdržavanja mlt. SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to mjesečnim iznosom od 385,00 eura (tristoosamdesetpeteura), za razdoblje od 29. kolovoza 2023.,203,15 eura (dvjestotrieuraipetnaestcenti), za razdoblje od 1. ožujka 2024. pa na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti do svakog 10-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da je dužan na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja platiti zakonsku zateznu kamatu od njegova dospijeća do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st 2. ZOO-a, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke JAD, OIB [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj [broj bankovnog računa].
II. Nalaže se tuženom ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinosi po osnovi povećanog uzdržavanja mlt. ŽAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to mjesečnim iznosom od 385,00 eura (tristoosamdesetpeteura), za razdoblje od 29. kolovoza 2023., 203,15 eura (dvjestotrieuraipetnaestcenti), za razdoblje od 1. ožujka 2024. pa na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti do svakog 10-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, s time da je dužan na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja platiti zakonsku zateznu kamatu od njegova dospijeća do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st 2. ZOO-a, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke JAD, OIB [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj [broj bankovnog računa].
III. Odbija se zahtjev za povećanje uzdržavanja mlt. tužitelja ŽAD i SAD u preostalom dijelu zahtjeva povrh dosuđenih iznosa uzdržavanja u točci I. i II. izreke presude, a do pune visine zahtjeva od po 385,00 eura mjesečno za svakog mlt. tužitelja.
IV. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Nalaže se tuženiku ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da isplati III-tužiteljici JAD, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime povećanih potreba za uzdržavanje mlt. ŽAD u periodu od 27.09.2022. do 30. lipnja 2023. iznos od 2.950,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. lipnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
V. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka. "
2. Županijski sud u Splitu (dalje: drugostupanjski sud) Presudom i rješenjem poslovni broj Gž Ob-253/2025-3 od 27. ožujka 2026., povodom žalbi obiju stranaka na uvodno citiranu presudu, presudio je da se odbija se žalba JAD kao neosnovana i u točki IV. izreke potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-250/2023-33 od 24. rujna 2025. U obrazloženju Presude drugostupanjski sud ističe da iz navoda tužitelja u tužbi i tijekom postupka, kao i sadržaja konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, pa i u žalbi, proizlazi kako (z.z.) tužiteljica JAD smatra da bi joj tuženik trebao naknaditi iznose troškova za koje drži kako su bili nužni za liječenje mlt. ŽAD, pozivajući se na odredbu članka 287. stavka 1. i stavka 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje u tekstu: ObZ). Prema podnesku tužitelja od 16. siječnja 2025. kojim je konačno postavljen tužbeni zahtjev, u "povećane potrebe za uzdržavanje mlt. ŽAD u razdoblju od 27. rujna 2022. do 30. lipnja 2023." ubraja: nabavku polovnog mobitela za mlt. ŽAD (Samsung Galaxy A7), trošak bonova (za mobitel), servis mobitela i memo card, sanitetsku opremu za kućnu njegu mlt. ŽAD (jastuk i madrac, jastuk za cirkulaciju u nogama, dekubitažni jastuk, poslužavnik za krevet, lopta za bolesnike s ručkom, trljačice, set posteljine za djecu, sjedalica za kadu, dječji kućni ogrtač, kapa, kupaći kostim za hidroterapiju, torba, šlape za bazen, lijekovi i suplementi za imunitet i jačanje zacjeljivanja, medicinska guska, oblozi, podloge za kupanje u krevetu, stolić za držanje laptopa, bolnički pladanj za ručavanje, bolnički pansion za majku radi boravka s djetetom, troškove goriva zbog svakodnevnog prijevoza djeteta na rehabilitaciju u razdoblju od 5. prosinca 2022. do 3. veljače 2023., nabavku nove sigurne zimske obuće (gležnjače i protuklizne zimske cipele za hodanje po snijegu i mokrom vremenu, te sportske tenisice za rehabilitaciju), kremu za cikatrizaciju ožiljaka, steznik za koljeno, suplemente i vitamine za jačanje kostiju i zacjeljivanje loma, gaze i antiseptik nakon vađenja šavova, troškove nastave kod kuće (nabavka printera i tinte za ispis nastavnih materijala i rad od kuće), troškove pratnje iz škole do doma nakon što je mlt. ŽAD ponovno krenuo u školu, trening plivanja radi hidroterapije. Nadalje, u odnosu na taj zahtjev drugostupanjski sud ukazuje da prema stavku 1. članka 287. ObZ-a fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanja neke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od osobe koja je po ObZ-u bila dužna uzdržavati ako su učinjeni troškovi bili opravdani, dok je, prema stavku 2. istog članka, osoba koja je podredno dužna davati uzdržavanje, a snosila je troškove uzdržavanja, ovlaštena tražiti od osobe koja je prije nje bila dužna davati uzdržavanje naknadu onoga što je umjesto nje dala za uzdržavanje. Prema stajalištu drugostupanjskog suda, neosnovano se podnositeljica žalbe JAD poziva na citiranu odredbu ObZ-a, jer je kao majka zajedno sa tuženikom dužna prije svih uzdržavati zajedničku mlt. djecu (članak 288. stavak 1. ObZ), makar svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djeci (članak 310. stavak 1. ObZ), pa ne spada u krug osoba koje imaju u vidu odredbe članka 287. stavci 1. i 2. ObZ. Visina tuženikove obveze uzdržavanja određena je pravomoćnom presudom, pa u situaciji kada je tuženik, kao roditelj koji ne stanuje s djecom, tu svoju obvezu ispunjavao, materijalne potrebe mlt. ŽAD (troškovi stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i drugi slične troškove u smislu članka 311. stavka 1. povezano sa stavkom 2. ObZ) moraju se zadovoljiti tim iznosima. O eventualnim jednokratno povećanim troškovima povezanim sa liječenjem mlt. ŽAD koji prelaze okvire troškova uobičajene skrbi o djetetovu zdravlju (izvanredni medicinski postupci ili liječenje), roditelji su odluku trebali donijeti zajednički, te sporazumno odlučiti koji od tih troškova su stvarno potrebni i koliko će svaki od roditelja obzirom na svoje mogućnosti sudjelovati u podmirenju tih troškova po odredbi članka 108. stavka 1. i 3. ObZ. Kako tužiteljica i ne tvrdi da je uključila tuženika kao drugog roditelja u odlučivanje o troškovima naknadu kojih traži u ovom postupku kroz pogrešnu formulaciju "povećanih potreba za uzdržavanje mlt. ŽAD u razdoblju od 27. rujna 2022. do 30. lipnja 2023.", stajalište drugostupanjskog suda jest da je pravilno prvostupanjski sud odbio taj zahtjev.
2.1. Rješenjem pak, Gž Ob-253/2025-3 od 27. ožujka 2026. drugostupanjski sud ukinuo je pobijanu presuda u točkama I., II., III. i V. izreke i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Obrazlaže drugostupanjski sud kako pravom tuženik u žalbi ukazuje kako iz izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud, umjesto tražene izmjene odluke o visini uzdržavanja, postojeću obvezu tuženika da doprinosi za uzdržavanje mlt. tužitelja iznose od po 165,90 eura mjesečno za svako dijete od 29. kolovoza 2023. pa nadalje povisio za 385,00 eura mjesečno za svako dijete, pa bi tuženik po takvoj odluci bio obvezan doprinositi od 29. kolovoza 2023. iznose od po 550,9 0 eura za svako dijete, a zatim je od 1. ožujka 2024. tu obvezu dodatno povisio na iznose od po 203,15 eura, odnosno ukupno po 754,05 eura mjesečno za svako dijete. Takva izreka u dosuđujućem i odbijajućem dijelu (točke I., II., III. izreke) da je nerazumljiva i proturječi razlozima pobijane presude, a ista ne sadrži niti paricijski rok u kojem je tuženik dužan platiti dospjele uznose uzdržavanja. Pogrešno da je stajalište tužitelja po kojem sud u postupku u kojem se traži izmjena odluke o uzdržavanja mora utvrditi materijalne potrebe djece obzirom na sve troškove koje djeca imaju, jer se po odredbi članka 311. stavka 2. ObZ ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja, pa su polazna točka za utvrđivanje ukupnih materijalnih potreba mlt. tužitelja tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj koje jednom godišnje određuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (članak 314. stavak 4. ObZ), ali sud u situaciji kada roditelj obveznik uzdržavanja ne živi u [adresa] mora uzeti u obzir i troškove života koje taj roditelj ima u državi u kojoj boravi veći dio vremena, kako bi što realnije ocijenio njegov standard o kojem ovisi i standard djeteta kojeg je obvezan uzdržavati. Prema tome standard roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja osnovni je kriterij za utvrđivanje ukupnih materijalnih potreba maloljetnog djeteta, s tim da se te potrebe mogu utvrditi u povećanom iznosu ako je djetetu potrebna stalna pojačana skrb povezana sa zdravstvenim stanjem (članak 312. ObZ), odnosno u situaciji kada standard roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja nije dostatan niti za zadovoljenje minimuma iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koji se određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu (članak 314. stavci 1. i 2. ObZ, uz iznimku predviđenu člankom 314. stavkom 3. ObZ), jer je radno sposoban roditelj dužan zadovoljiti minimalne potrebe djeteta čak i na uštrb vlastitog uzdržavanja. Tumačenje tužitelja po kojem bi roditelj koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja po odredbi članka 313. stavka 4. ObZ bio dužan iskoristiti sve eventualne mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti u situaciji kada taj roditelj svojim prihodima može zadovoljiti minimume iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta, odnosno veće iznose od minimuma, ne može se prihvatiti, ali je prema stajalištu drugostupanjskog suda, u smislu navedene zakonske odredbe osim prihoda potrebno uzeti u obzir i imovinske prilike roditelja kao i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti pri ocjeni standarda kojim roditelj živi u situaciji kada okolnosti upućuju da standard roditelja premašuje njegove prihode, pri čemu je na tužiteljima teret dokazivanja takvih okolnosti. Postojanje ušteđevine, samo za sebe, nije okolnost koja bi upućivala na postojanje tih okolnosti, jer bi suprotno tumačenje faktički značilo kako roditelj koji ispunjava obvezu uzdržavanja nema pravo na štednju sve dok traje njegova obveza uzdržavanja. S druge strane, s pravom tuženik u žalbi ističe kako je prvostupanjski sud kada odlučuje o dospjelim iznosima (povišenog) uzdržavanja dužan od istih oduzeti iznose koje je tuženik platio na ime uzdržavanja do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom. Međutim, da nije u pravu tuženik kada smatra da bi za razdoblja u kojima su djeca boravila kod njega, radi održavanja osobnih odnosa s tuženikom kao roditeljem s kojim ne stanuju, trebalo umanjiti njegovu obvezu uzdržavanja, jer se ta obveza utvrđuje u prosječnom mjesečnom iznosu, makar potrebe djece mogu varirati iz mjeseca u mjesec, i pada na teret roditelja koji po sudskoj odluci ne stanuje s djetetom bez obzira na vrijeme koje taj roditelj provodi s djecom (osim u situaciji iz članka 310. stavka 3. ObZ – podjednaka roditeljska skrb i provedeno vrijeme s djecom po Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi – o kojoj nije riječ u konkretnom predmetu). Zaključno, da sud u ovom postupku nije dužan utvrđivati na što su utrošena sredstva koja tuženik plaća na ime uzdržavanja.
3. Mlt. tužitelji (budući da je jedini zahtjev njihove majke i z.z. JAD pravomoćno odbijen) u ponovnom suđenju, podneskom od 20. svibnju 2026., sukladno iskazanom stajalištu drugostupanjskog suda da su polazna točka za utvrđenje ukupnih materijalnih potreba mlt. tužitelja tablice o prosječnim potrebama mlt. djeteta, ukazuju da prvostupanjski sud materijalne potrebe mlt. tužitelja treba utvrditi prema Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta koja je bila na snazi u razdoblju za koje se traži povećanje uzdržavanja u ovom postupku i to:
- za razdoblje od 08/2023 – 12/2023 kada je tuženik radio u Irskoj i ostvarivao plaću u iznosu iznad 2.500,00 eura mjesečno prema Odluci objavljenoj u Narodnim Novinama 48/23 prosječne potrebe mlt. tužitelja iznose 478 eura po djetetu mjesečno, a od 01/2024 – 02/2024 kad je ostvarivao plaću od oko 2.150,00 eura mjesečno prosječne potrebe mlt. tužitelja iznose 425 eura po djetetu mjesečno,
- za razdoblje od 01. ožujka do 30. travnja 2024. prema istoj Odluci (N.N 48/23) koja je bila na snazi do 26. travnja 2024. za djecu dobi od 7 do 12 godine propisan je minimalni novčani iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta od 203,15 eura,
- za razdoblje od 1. svibnja 2024. godine prema Odluci objavljenoj u Narodnim Novinama 49/24 minimalni iznos uzdržavanja za dijete u dobi od 7 – 12 godina iznosi 229,60 eura, a od 4. veljače 2025. godine kada je VAD navršio 13 godina prema istoj odluci (NN 49/24) minimalni iznos uzdržavanja iznosi 252,56 eura mjesečno.
- za razdoblje od 3. svibnja 2025. godine stupanjem na snagu nove Odluke prema kojoj minimalni iznosi uzdržavanja za dijete dobi od 13 do 18 godina iznose 290,00 eura mjesečno, te 264,00 eura za dijete u dobi od 7 do 12 godina. Sud da je nadalje dužan uzeti u obzir i izričitu izjavu tuženika s ročišta održanog 13. siječnja 2025. - da je spreman pristati na isplatu uvećanog iznosa uzdržavanja u visini propisanog zakonskog minimuma, a što je tuženik ponovio na ročištu održanom 10. srpnja 2025., stoga iznosi uzdržavanja za mlt. tužitelje da ne smiju biti dosuđeni ispod minimalnih iznosa koji su naprijed navedeni za pojedina razdoblja od dana podnošenja tužbe u ovom postupku. Nadalje, drugostupanjski sud navodi da je standard roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja osnovi kriterij za utvrđivanje ukupnih materijalnih potreba maloljetnog djeteta, s tim da se potrebe mogu utvrditi u povećanom iznosu ako je djetetu potrebna stalna pojačana skrb povezana sa zdravstvenim stanjem (članak 312. ObZ). Stoga, prvostupanjski sud da u ovom ponovljenom postupku pri utvrđivanju visine uzdržavanja za mlt. ŽAD treba uzeti u obzir i povećane potrebe mlt. ŽAD te uz isti podnesak tužitelji dostavljaju u spis novi specijalistički ortopedski nalaz KBC Zagreb, Klinike za ortopediju, od 22. listopada 2025., iz kojeg proizlazi da dijete ima posttraumatsku razliku u duljini donjih ekstremiteta (LLD 1,5 cm), kao posljedicu prijeloma bedrene kosti iz 2022. Nalazom da je propisana trajna ortopedska korekcija u vidu anatomskih uložaka s povišenjem, uz redovite kontrole svakih 8–10 mjeseci. Tužitelji nadalje prilažu nalaz Poliklinike Suvag od 1. srpnja 2025., kojim je utvrđeno oštećenje sluha srednje do teže razine na desnom uhu, te račun za izradu slušnog aparata, koji se mora mijenjati svakih 2-3 godine zbog rasta unutarnjeg uha, što je potvrdio akustičar, te ističu da mlt. ŽAD također nastavlja i logopedsku terapiju. Radi se o trajnim i ponavljajućim medicinskim troškovima koji predstavljaju povećane potrebe mlt. ŽAD te je sud u smislu čl. 312. Obiteljskog zakona dužan uzeti ih u obzir pri određivanju visine uzdržavanja. Nadalje drugostupanjski sud da je pod toč. 18. drugostupanjske presude i rješenja izrazio stajalište da je osim prihoda tuženika potrebno uzeti u obzir i imovinske prilike roditelja kao i sve druge mogućnosti stjecanja dodatne zarade u skladu s dobi obrazovanjem i radnom sposobnosti pri ocjeni standarda kojim roditelj živi u situaciji kada okolnosti upućuju da standard roditelja premašuje njegove prihode. Stoga da je sud u ovom ponovljenom postupku dužan uzeti u obzir i da je tuženik primio nakon prestanka rada u Irskoj otpremninu od 12.000,00 eura, da je kupio osobni automobil za 8.400,00 eura, da posjeduje više vrlo vrijednih nekretnine na [adresa] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], od kojih može ostvariti dodatni prihod (prodaja, iznajmljivanje, zamjena i sl.), te mogućnosti stjecanja dodatne zarade budući je tuženik potpuno radno sposoban prema vlastitom iskazu i može dodatno zarađivati u djelatnosti taxi prijevoza. Pored navedenog u idućih pet godina tuženik da je oslobođen plaćanja poreza na dohodak kroz mjeru Vlade za povratnike u RH koja mu omogućuje oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak iz plaće u trajanju od pet godina, s ciljem poticanja povratka iseljenika. Olakšica da se odnosi na povrat poreza na dohodak iz plaće, što značajno povećava neto prihode povratnika. Zaključno, tužitelji ističu da je majka u mjesecu svibnju 2026. godine sama u cijelosti podmirila sljedeće dodatne i izvanredne troškove vezane uz potrebe maloljetnih tužitelja, iako je tuženik o istima bio pravodobno informiran i upitan za sudjelovanje, ali se nije odazvao niti sudjelovao u podmirenju troškova:
izlet mlt. VAD u [adresa] i [adresa] organiziran od strane škole – 64,00 EUR,
izlet mlt. ŽAD u [adresa] – 92,00 EUR,
fotografije za školski godišnjak (za oba djeteta) – 16,00 EUR,
članarina za nogomet (NK Trnje) – 60,00 EUR,
članarina za tenis – 35,00 EUR,
članarina za badminton – 25,00 EUR,
troškovi opreme i crkvenih taksi za krizmu mlt. VAD – 450,00 EUR (crkvene takse i svečana odjeća), bez troškova organizacije proslave. Ukupni dodatni i izvanredni troškovi za svibanj 2026. godine iznose 742,00 EUR, a platila ih je u cijelosti majka mlt. tužitelja. Sukladno odluci drugostupanjskog suda tužitelji ovom podneskom specificiraju tužbeni zahtjev na način da predlažu naslovnom sudu da donese presudu kojom se mijenja iznos uzdržavanja određen presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. P Ob-198/18-4 od 30. listopada 2018. na način da se tuženiku nalaže plaćati za razdoblja od podnošenja tužbe do zaključenja glavne rasprave pored postojećeg presuđenog iznosa po mlt. tužitelju od po 165,00 eura plaća i daljnji iznos od 220,00 eura po djetetu, a za razdoblje od zaključenja glavne rasprave na dalje iznos uzdržavanja od po 385,00 eura po mlt. tužitelju, do svakog 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke JAD, OIB [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Zagrebačke banke d.d. broj [broj bankovnog računa].
4. Podneskom od 10. lipnja 2026. punomoćnica tuženika potvrđuje primitak Presude i rješenja Županijskog suda u Splitu br. GŽ Ob-253/2025 od 27. ožujka 2026. godine, te podnesak tužitelja od 20. svibnja 2026. U odnosu na podnesak tužitelja isti u cijelosti osporava uključujući i visinu potraživanja. Naime, drugostupanjski sud u svom obrazloženju između ostalog ističe kako se tužiteljica neosnovano poziva na odredbu čl.287 st. 1. ObZ-a, a o eventualnim jednokratno povećanim troškovima povezanim sa liječenjem mlt. ŽAD koji prelaze okvire troškova uobičajene skrbi o djetetovu zdravlju (izvanredni medicinski postupci ili liječenje), roditelji da su odluku trebali donijeti zajednički, te sporazumno odlučiti koji od tih troškova su stvarno potrebni i koliko će svaki od roditelja obzirom na svoje mogućnosti sudjelovati u podmirenju tih troškova po odredbi čl.108 st.1 i 3. ObZ. Unatoč navedenom stajalištu drugostupanjskog suda, tužiteljica ponovno navodi nove troškove koje je imala nazivajući iste dodatnim i izvanrednim troškovima. Na navedene okolnosti tuženik ističe kako uredno ispunjava svoju obvezu uzdržavanja prema presudi Općinskog suda u Novom Zagrebu br. P Ob-198/2018 od 30. listopada 2018., te su potrebe djece podmirene novčanim doprinosima tuženika kroz redovno plaćanje uzdržavanja. Stoga da z.z. tužitelja nema osnova isticati predmetne troškove, a niti isti predstavljaju dodatne ili izvanredne troškove. U odnosu na navode tužitelja kojim se poziva na toč.18 obrazloženja drugostupanjskog suda, ističe se kako je drugostupanjski sud u toč.18 također naveo kako tumačenje tužitelja po kojem bi roditelj imao obvezu uzdržavanja po odredbi čl. 313 st.4 ObZ-a bio dužan iskoristiti sve eventualne mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti u situaciji kada taj roditelj svojim prihodima može zadovoljiti minimume iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta, odnosno veće iznose od minimuma, ne može prihvatiti, jer bi se u toj situaciji uloga tog roditelja svela samo na „proizvodnju novca“ za uzdržavanje. Što se tiče uzimanja u obzir imovinskih prilika tuženika kao i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti, ističe se kako standard tuženika ne premašuje njegove prihode, upravo suprotno, isti je ispod prosjeka. Drugostupanjski sud da utvrđuje kako postojanje ušteđevine samo za sebe nije okolnost koja bi upućivala na postojanje tih okolnosti o povećanom standardu, jer bi suprotno tumačenje faktički značilo kako roditelj koji ispunjava obvezu uzdržavanja nema pravo na štednju dok traje njegova obveza uzdržavanja. Također, drugostupanjski sud utvrđuje da u situaciji kada roditelj obveznik uzdržavanja ne živi u [adresa] sud mora uzeti u obzir i troškove života koje taj roditelj ima u državi u kojoj boravi veći dio vremena, kako bi što realnije ocijenio njegov standard o kojem ovisi i standard djeteta kojeg je obvezan uzdržavati. U tom pravcu tuženik ističe kako je vrlo kratko vrijeme ostvarivao u Irskoj primanja neto 2.547,60 eura odnosno 2.180,20 eura, jer je već u veljači 2024. dobio otkaz, do travnja 2024. nije imao primanja, a od svibnja 2024. pa do prosinca 2024. primao naknadu tjedno od 232,00 eura, iz čega proizlazi da sud u ranijem postupku nije realno ocijenio standard tuženika u tom razdoblju. Iz navedenog da nedvojbeno proizlazi da standard tuženika u Irskoj nije bio iznad prosjeka, a kada se uzmu u obzir troškovi života te da nakon otkaza ugovora o radu imamo razdoblje bez ikakvih primanja te razdoblje primanja socijalne naknade, jasno je da nema osnova za povećanjem iznosa uzdržavanja. Navodi tužitelja da bi tuženik primio otpremninu u iznosu od 12.000 eura nakon prestanka rada u Irskoj, kupio automobil za 8.400 eura, da posjeduje vrijedne nekretnine na [adresa] te da može ostvariti dodatni prihod (prodaja, iznajmljivanje, zamjena i sl.) te omogućiti stjecanje dodatne zarade, ističu se kao potpuno promašeni. Naslijeđena nekretnina na [adresa] na adresi [adresa], (zk. ul. br. [broj ZK uloška]) koje je suvlasnik u 1/3 dijela, predstavlja dom tuženiku te u toj kući zajednička djeca stranaka dolaze kada borave kod tuženika. Uvidom u zk.izvatke (zk. ul. br. [broj ZK uloška] dvorište 23 čhv, 10765 dvorište površine 342 m2, 6697 oranica površine 128 čhv, 34 put površine 142 čhv) vidljivo je da je zemljišnoknjižno stanje nesređeno, da uz tuženika postoji veliki broj suvlasnika te da se radi o malim suvlasničkim udjelima. Od dobivene otpremnine tuženik je kupio automobil te zatvorio dio duga po kreditu. Automobil daje tuženiku sredstvo rada za obavljanje djelatnosti taxi prijevoza. Z.z. tužitelja da uporno pokušava stvoriti dojam visokog standarda života tuženika, temeljem kojeg će se utvrditi ukupne materijalne potrebe djece u povećanom iznosu što u konkretnom slučaju ne egzistira. Predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka
5. Na ročištu glavne rasprave od 11. lipnja 2026. tuženik je potvrdio da i dalje obavlja djelatnost taksi službe preko Ž, te da vjeruje da oni imaju podatke o isplaćenim mu sredstvima, koja sjedaju na njegov račun kod Zagrebačke banke od strane agregatora; neke iznose da dobiva u gotovu novcu od osoba koje prevozi, da je agregator svjestan tih podataka i da mu se to u konačnici odbija, odnosno uračunava, a na račun se isplaćuje razlika. Naveo je da je agregator sa kojim ima sklopljen ugovor NERGAL TRANSPORTI j.d.o.o., Savska 41, Zagreb, a ranije da je bio niz drugih agregatora. Te firme dase stalno mijenjaju, ne zna iz kojeg razloga, da je to "siva zona". Punomoćnica tuženika nadovezala se tvrdnjom da bi sadašnji agregator trebao imati podatke i o ranijem poslovanju tuženika.
6. Na ročištu glavne rasprave od 16. srpnja 2026. (nakon pribavljenih podataka Zagrebačke banke d.d. o prometu po tekućem računu tuženika, te Porezne uprave o ostvarenim primanjima tuženika), a neuspješne dostave (u dva navrata) "agregatoru" tužitelji su po punomoćnici istaknuli da iz dostavljenih prometa Zagrebačke banke po tekućem računu tuženika za razdoblje od 23. lipnja 2025. do 23. lipnja 2026. razvidno da je ukupni priljev bio 12.779,52 eura što podijeljeno sa 14 mjeseci iznosi 912,82 eura mjesečno. Stoga, a s obzirom na iskaz tuženika na prošlom ročištu da dio uplata od taksi prijevoza dobiva u gotovini predlaže saslušanje tuženika na tu okolnost kako bi se utvrdili ukupni prihodi tuženika s osnova taksi prijevoza. U odnosu na podatke koje je u spis dostavila porezna uprava razvidno je da je tuženik za cijelu 2025. godinu prijavio dohodak 1.722,94 eura a za razdoblje siječanj - svibanj prijavio dohodak 1.217,13 eura iz čega proizlazi s obzirom na podatke Zagrebačke banke da je prijavljeni prihod značajno manji od prijavljenih priljeva evidentiranih na tekućem računu tuženika a koji prihodi su manji od stvarno ostvarenih.
7. Tuženik je u odnosu na navode iznesene od strane tužiteljice istaknuo je kako iz pregleda prometa po tekućem računu nisu vidljive samo uplate koje bi se odnosile na eventualne prihode koje je ostvario, već treba uzeti u obzir da u više navrata uplate je vršila sestra tuženika SA koje uplate se ne mogu računati kao prihod tuženika, budući da se radi o financijskoj pomoći tuženiku.
8. Nakon dopunskog saslušanja tuženika punomoćnica tužitelja izjavila je da odustaje od dokaznog prijedloga pribavljanja podataka o primanjima tuženika imajući u vidu da nije izvjesno da će se pribaviti odgovor društva Nergal transporti ili novog poslodavca, a imajući u vidu i današnji iskaz tuženika. Smatra da je predmet dovoljno raspravljen te predlaže zaključenje glavne rasprave. Ostaje u cijelosti kod navoda iznesenih tijekom postupka posebno kod podneska od 25. svibnja 2026. i tužbenog zahtjeva specificiranog tim podneskom, te ističe da je nakon tog podneska donesena nova odluka o minimalnim iznosima za uzdržavanje djeteta kojom su isti povećani za dijete od 7 do 12 godina 290 eura, a za dijete od 13 do 18 godina 319 eura te da isti iznose sud treba imati u vidu kod donošenja odluke o budućem uzdržavanju. Nadalje, ističe da je mlt. VAD za školsku godinu 2026./2027. upisan u 1 razred II. gimnazije, 1 na listi kao učenik sa odličnim uspjehom i da su s prelaskom u srednju školu povećavaju njegovi troškovi prijevoza, školskih potreba, aktivnosti, džeparca i drugih troškova. Mlt. ŽAD prelazi u 7 razred te nastavlja s logopedskom terapijom, ima zakazanu kontrolu u SUVAGU 6. listopada 2026. kod audiologa i otorinolaringologa te prema posljednjem nalazu preporučen MR mozga za koji još nije dobio termin a postoji mogućnost privatnog obavljanju tog pregleda.
9. Tuženik je na istom ročištu izjavio da bi ga bilo kakvo povećanje uzdržavanja s postojećih iznosa dovelo u situaciju nemogućnosti plaćanja. Naime, kad se uračuna visina uzdržavanja koju plaća, trošak benzina koji je narastao, a to stavi u omjer sa zaradom koju je na prošlom ročištu vođen malim uzorkom označio iznosom od 1.000 – 1.200,0 eura, a u praksi se pokazalo da je to niže, da se ne dogodi situacija da djeca budu kod njega a da im nema što staviti u tanjur. Njegov odlazak u Irsku da je i bio motiviran time jer je bio odmjeren previsoki iznos uzdržavanja koji nije mogao plaćati, a što je prikazano kao da je "pobjegao" u Irsku. Nije navodio troškove vozila koji su veći nego uobičajeno zbog veće kilometraže. Servis da odrađuje dva puta godišnje, nedavno je mijenjao disk pločice. Po prilici godišnje napravi 30.000 kilometara otkako je kupio vozilo i vozi preko Bolta, te djecu na utakmice i treninge.
10. U ranijem suđenju u ovoj pravnoj stvari izvedeni su dokazi uvidom u materijalne dokaze u prilog učinjenih (povećanih) troškova uzdržavanja mlt. tužitelja, troškova liječenja i rehabilitacije mlt. ŽAD, podatke o primanjima tuženika, te saslušanjem stranaka. Ujedno, sud je priklopio i izvršio uvid u ovosudni predmet P Ob-198/18, a putem e-spis aplikacije se upoznao sa sadržajem prethodnog predmeta istih stranaka pod poslovnim brojem P Ob- 115/2020.
10.1. U ponovnom suđenju izvedeni su dokazi pribavljanjem prometa po računima tuženika za razdoblje od 11. ožujka 2025. na dalje, podaci Porezne uprave o ostvarenom dohotku za razdoblje 2023. do 2026. uz očitovanje o (ne)ostvarivanju poticaja povratnika u RH. Na zaključnom ročištu glavne rasprave od 16. srpnja 2026. dopunski je saslušan tuženi, dok se z.z. tužitelja nije odazvala pozivu suda.
11. Tužbeni zahtjev za povećanje uzdržavanja (za razdoblje od podnošenja tužbe 29. kolovoza 2023.) djelomično je osnovan.
12. Odredbom čl. 285. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da osoba koja prima uzdržavanje može tražiti da sud povisi iznos uzdržavanja određen prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile. Odredbom čl. 432. ObZ-a propisano je da u presudi kojom se povećava iznos uzdržavanja sud će utvrditi povećani iznos uzdržavanja i odrediti dan od kojega ga treba plaćati (st. 1), a pravo na plaćanje pojedinih obroka uzdržavanja stečeno prije vremena na koje se odnosi odluka o povećanju uzdržavanja ostvarivat će se na temelju ovršne isprave kojom je utvrđeno (st. 2).
13. Nije sporno između stranaka da je postojeća obveza tuženog na uzdržavanje mlt. tužitelja određena ovosudnom presudom poslovni broj: P Ob-198/18-4 od 30. listopada 2018., u mjesečnim iznosima od po 1.250,00 kuna/165,90 eura[1] za svakog mlt. tužitelja.
14. Nije sporno između stranaka da tako određenu obvezu uzdržavanja tuženi kontinuirano i redovito ispunjava.
15. Valja naglasiti da postojećoj odluci o uzdržavanju nije prethodilo utvrđivanje Zakonom propisanih pretpostavki za utvrđivanje obveze uzdržavanja (nisu utvrđene potrebe djece, nisu pribavljeni podaci o primanjima kao ni ukupnim imovnim mogućnostima i životnom standardu tuženika) sukladno čl. 311., 313. i 317. ObZ-a, budući da je na prvom ročištu koje je održano u citiranom predmetu dana 30. listopada 2018. došlo do postizanja sporazuma stranaka o visini uzdržavanja u iznosima od po 1.250,00 kuna po svakom mlt. djetetu.
16. Sud stoga u ovom postupku nije u mogućnosti doslovno postupiti sukladno čl. 285. ObZ-a, i usporediti tadašnje okolnosti sa okolnostima u vrijeme podnošenja tužbe u ovom predmetu – osim porasta kronološke dobi djece.
17. Tako je na dan 30. listopada 2018. mlt. tužitelj VAD (rođen **.**.2012.) imao je 6 godina i 8 mjeseci, dok je mlt. tužitelj ŽAD (rođen **.**.2014.) nešto više od 4 i pol godine, dakle, obojica u uzrastu od 0-6 godina za koje je Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koja je bila na snazi u vrijeme donošenja postojeće presude (Narodne novine 30/2018) propisan minimalni novčani iznos od 1.017,00 kn; Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 30/2018) iznos najbliži onom koji je dogovoren odnosio se na prosječne potrebe djeteta u dobi od 0-6 godina i platnom razredu prihoda obveznika uzdržavanja od 5.501-6.500 kuna (1.190 kn) odnosno 6.501-7.500 kuna (1.310 kn).
18. Na dan podnošenja tužbe u ovom predmetu (29. kolovoza 2023.) mlt. tužitelj VAD imao je 11 i pol godina, dok je mlt. tužitelj ŽAD bio u dobi od gotovo 9 i pol godina - dakle, obojica u uzrastu od 7 do 12 godina. Tijekom ovoga postupka, dana 4. veljače 2025. mlt. VAD navršio je 13 godina i time prešao u viši uzrast od 13 do 18 godina, dok je mlt. tužitelj ŽAD dana 3. ožujka 2026. navršio 12 godina čime i u vrijeme zaključenja glavne rasprave 16. srpnja 2026. ostaje u uzrastu od 7 do 12 godina.
19. Okolnost porasta kronološke dobi djece sama po sebi, u razdoblju od podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari, u kontekstu Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta, kao i Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne Novine 48/2023, 49/2024, 75/2025 i 66/2026) neizostavno rezultira povećanjem nominalnih obveza tuženika kao roditelja obveznika uzdržavanja.
20. Kako se sud prilikom ocjene osnovanosti zahtjeva za povećanje uzdržavanja nije mogao referirati na okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja odluke u predmetu P Ob-198/18, ocijenjeno je svrsishodnim na odgovarajući način primijeniti odredbe ObZ-a koje se odnose na utvrđivanje nominalne obveze uzdržavanja sukladno ukupnim materijalnim potrebama djeteta prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (čl. 311) imajući u vidu prihode i imovno stanje, druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (čl. 313. ObZ-a), što se sve na kraju objedinjuje u odredbi čl. 317. ObZ-a.
21. Tijekom dokaznog postupka, saslušanjem stranaka i uvidom u dostupne materijalne dokaze, utvrđeno je da se sa stajališta mjesta stanovanja i radno-pravnog statusa tuženika razabiru slijedeća razdoblja/imovne prilike:
22. Razdoblje stanovanja i ostvarivanja prihoda radom u Republici Irskoj (29. kolovoza 2023. do 26. veljače 2024.).
22.1. Uvidom u pisanu ispravu poslodavca (str. 256-266) utvrđeno je da je u razdoblju nakon podnošenja tužbe, dakle od 1. kolovoza 2023. pa do 31. prosinca 2023. ostvario mjesečna neto primanja u Republici Irskoj od 2.547,60 eura; iz iste potvrde za mjesec siječanj 2024. tuženi je ostvario neto prihod od 2.180,20 eura. Iz iskaza tuženog s ročišta glavne rasprave od 20. siječnja 2025. proizlazi da tuženi nije ostvarivao druge prihode, a da je za veljaču 2024. ostvario primanja na razini prosjeka od cca. 2.500,00 eura. Smještaj da je plaćao 500 eura mjesečno, a režije (kuće u kojoj je živio sa još dvoje ljudi) da je podmirivao razmjerno u iznosu od 70-80 eura mjesečno, ovisno o potrošnji struje. Na grijanje na lož ulje da se godišnje trošilo oko 650 eura (2.000 litara lož ulja).
22.2. Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 48/23.) koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, za razred primitaka roditelja obveznika uzdržavanja od 2.389 do 2.554 eura (neto primanja tuženog s bonusom 2.547,60 eura) propisan je prosječni mjesečni iznos uzdržavanja djece u dobi od 7 do 12 godina od 478,00 eura.
22.3. Primanjima ostvarenima u mjesecu siječnju 2024. u visini neto plaće bez bonusa (2.180,20 eura), odgovara razred primitaka roditelja obveznika uzdržavanja od 2.124-2.389 eura i iznos uzdržavanja za djecu u dobi od 7 do 12 godina od 425,00 eura; po istoj Odluci, za razdoblje mjeseca veljače za koje je tuženi i po vlastitom priznanju ostvario puni iznos plaće s bonusom valja se ponovno referirati na mjesečni iznos uzdržavanja kao pod točkom 22.2. obrazloženja presude.
23. Razdoblje stanovanja u [adresa] bez ikakvih prihoda (de facto 1. ožujka 2024. do 30. travnja 2024.). Iz iskaza tuženog s ročišta glavne rasprave od 20. siječnja 2025. nadalje proizlazi da je 26. veljače 2024. dobio otkaz, te da do 30. travnja 2024. nije imao primanja. U navedenom razdoblju valja primijeniti Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne Novine 48/2023) kojom je za djecu u dobi od 7 do 12 godina propisan minimalni novčani iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta od 203,15 eura po djetetu.
24. Razdoblje stanovanja u [adresa] i ostvarivanja naknade za nezaposlene (1. svibnja 2024. do 20. prosinca 2024.). U prvotnom iskazu s ročišta glavne rasprave od 20. siječnja 2025. izjavio je da je od 1. svibnja 2024. pa do 20. prosinca 2024. primao naknadu (za nezaposlene) od 232,00 eura tjedno dok je u Irskoj, na način da se naknada podiže svake srijede u poštanskom uredu i ako ne dođe po to, za taj tjedan neće primiti naknadu. Po otkazu da je dobio i otpremninu u iznosu od 12.000 eura, od čega si je kupio automobil za 8.400 eura, na računu u Zagrebačkoj banci da ima 100,00 eura na računu, a na računu u Irskoj nekih 1.400 eura. Izjavio je da je njegova radna sposobnost neupitna. Po otkazu da je tražio posao, pa kako nije pronašao posao u Irskoj da si je kupio osobno vozilo jer se namjeravao baviti vožnjom taksija. Uzevši u obzir tjednu naknadu za nezaposlene od 232,00 eura, odnosno mjesečnu naknadu od 928,00 eura, dolazi se do zaključka da navedeni iznos ne premašuje najniži rang primitaka po Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne Novine 49/2024) od 1.148,00 eura. Stoga i za ovo razdoblje valja primijeniti propisani minimalni novčani iznos, i to iz Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne Novine 49/2024) od po 229,60 eura po djetetu.
25. Razdoblje povratka u Republiku Hrvatsku bez primanja (21. prosinca 2024. do konca veljače 2025.). U navedenom razdoblju tuženik nije ostvarivao primanja (dakle, ni naknadu za nezaposlene u Republici Irskoj), pa valja i dalje primijeniti Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne Novine 49/2024) kojom je za djecu u dobi od 7 do 12 godina propisan minimalni novčani iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta od 229,60 eura po djetetu; s danom 4. veljače 2025. i navršenih 13 godina života mlt. SAD na istog se primjenjuje propisani minimalni novčani iznos uzdržavanja za dijete u dobi od 13 do 18 godina od 252,56 eura.
26. Razdoblje stanovanja u [adresa] i ostvarivanja prihoda uslugom taxi prijevoza preko platforme "Bolt" (1. ožujka 2025. do zaključenja glavne rasprave 16. srpnja 2026.).
26.1. Na zaključnom ročištu glavne rasprave u prvotnom suđenju dana 10. srpnja 2025. izjavio je da se od ožujka 2025. započeo baviti sa obavljanjem djelatnosti taksi prijevoza, da je prosječna neto zarada mjesečno između 1.000,00 i 1.200,00 eura, od čega mu " S" uzme 10 %, što znači da se prosječno tuženom na ruke isplaćuje cca 1.000,00 eura mjesečno. Od toga po iskazu sam podmiruje trošak goriva od 60 eura tjedno, odnosno 240 eura mjesečno, što kad se oduzme od prosječne neto zarade od 1.000,00 eura, tuženom preostaje 760,00 eura. Vožnju preko Bolta da obavlja u doba dana kada je najisplativije, tj. od 7:00 pa do 10:00 te od 13:00 do 17:00 sati, ovisno i o tome jesu li djeca s njim. Vikendom da u pravilu ne vozi, iako se može zaraditi više, jer da je iz razgovora s kolegama došao do saznanja da se taksi prijevozom tada služe mladi koji su pod utjecajem alkohola, da mu "jednostavno ne treba" to da mu povraćaju po automobilu, jer bi on snosio trošak čišćenja. Uskoro da će navršiti 58 godina, a da ima između 35 i 40 godina staža, jer da je počeo raditi sa 18 godina. Vožnja taksija da je psihofizički zahtjevan posao, da vodi računa o tome da je odmoran, da je automobil sve što ima i da ga ne želi oštetiti; čim osjeti da je umoran da prestaje s vožnjom. U pogledu vrijednije imovine da je naslijedio trećinu kuće u ostavinskom postupku iza majčine smrti, a u kući (koja nije etažirana) da žive još i nećakinja i njena kćer. Neke prostorije da koriste zajednički, poput kuhinje, ostave i kupaone, a sobe i kupaonice da koriste zasebno.
26.2. U ponovnom suđenju dana 16. srpnja 2026. iskazao je da što se tiče drugih nekretnina, radi se o okućnici uz kuću u kojoj živim, na kojoj se nalaze dvije trošne šupe koje nisu pogodne za stanovanje. Nema drugih nekretnina. Na upit o razlogu nekorištenja pogodnosti poticaja povratnika u RH (okolnost utvrđena očitovanjem Porezne uprave), izjavio je da bi za to morao prikupiti dokumentaciju poslodavca, što do sada nije uspio ("pa vidite koliko ih ima"), trebali bi mu ugovori o radu, porezna dokumentacija, ispisi plaće, a on da „tamo“ (kod poslodavca/agregatora) nema koga bi to tražio. Usluga taxi prijevoza da se pruža samo na platformi, ne zna niti s kim bi trebao kontaktirati. Na pitanje je li se u proteklih godinu dana kreditno zaduživao, odgovorio je da nije kreditno sposoban; ne može dobiti kreditnu karticu, niti plaćati račune na rate sa karticom tekućeg računa. Na pitanje koliku je zaradu u gotovini ostvario u prethodnih godinu dana, tjedno ili mjesečno, izjavio je da nije računao, ali klijenti u pravilu da plaćaju karticama, gotovinom u prosjeku nekih 20 %, tako da se odgovor na to pitanje može dobiti na način da se izračuna 20% od iznosa koje je primao na račun. Napojnice da je dobivao, bilo u gotovom novcu na ruke bilo putem aplikacije, a da se radi o iznosima koji se mjere u centima, eventualno euro. U jednom tjednu možda dobije nekih 3 eura napojnice. Na pitanje ima li dodatne vožnje izvan aplikacije, privatno dogovoreno, izjavio je da nema. Na pitanje koliko sati vožnje tjedno odradi, odgovorio je da je to onih 25 sati kako je i navedeno, a više od toga da ne može, jer ga aplikacija isključi. U to se računa kako sama vožnja, tako i vožnja do klijenta.
26.3. Valja naglasiti da u razdoblju stanovanja u [adresa] i ostvarivanja prihoda uslugom taxi prijevoza preko platforme "Bolt" (1. ožujka 2025. do zaključenja glavne rasprave 16. srpnja 2026.) po Odlukama o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 49/24 i 75/25 – potonja stupila na snagu 3. svibnja 2025.) utvrđeni prosječni iznos mjesečnih primitaka tuženika ne prelazi iznos minimalnog razreda primitaka roditelja obveznika uzdržavanja do 1.148 eura/ do 1.318 eura, a za koji se mjesečni iznosi uzdržavanja po prosječnim potrebama djeteta podudaraju sa propisanim minimalnim novčanim iznosima prema Odlukama o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koje su na snazi u tom razdoblju. To je uostalom vidljivo i iz rezimea punomoćnice tužitelja sa zaključnog ročišta, kada ista na temelju pribavljenih podataka Porezne uprave zaključuje o prosjeku primitka na mjesečnoj razini od cca. 912,00 eura - bez gotovinskih primitaka (cca. 20% od bezgotovinskih primitaka od cca. 900-1.000 eura) - sa kojima također ukupni primici ne prelaze iznose od 1.148 eura/ do 1.318 eura.
26.4. Stoga i za razdoblje od 1. ožujka 2025. do 30. travnja 2025. valja primijeniti iste iznose kao pod toč. 25. obrazloženja; u razdoblju od (1.) svibnja 2025. na dalje stupanjem na snagu Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne novine 75/2025), do primjene dolaze minimalni novčani iznosi od 290,00 eura za dijete u dobi od 13 do 18 godina te iznos od 264,00 eura za dijete u dobi od 7 do 12 godina.
26.5. Imajući sve navedeno u vidu, okolnost da Sud nije uspio pribaviti službene podatke od strane poslodavca tuženika ("agregatora"), da je punomoćnica tužitelja na koncu i odustala od tog dokaznog prijedloga, da u tom razdoblju tuženik nije ostvarivao prosječna mjesečna primanja veća od najnižeg ranga primitaka po Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta ocijenjeno opravdanim primijeniti propisane minimalne novčane iznose i za razdoblje primjene Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne Novine 75/2025).
26.6. Zaključno, prema podacima o neizmijenjenim prilikama/životnom standardu tuženika prema stanju spisa na dan zaključenja glavne rasprave 16. srpnja 2026. te stupanjem na snagu (25. lipnja 2026.) nove Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne Novine 66/2026) po kojoj je propisan najniži rang primitaka od 1.449,00 eura i Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta (Narodne Novine 66/2026), ocijenjeno opravdanim i za razdoblje koje slijedi nakon zaključenja glavne rasprave (od 1. kolovoza 2026. na dalje) primijeniti propisane minimalne novčane iznose za dijete u dobi od 13 do 18 godina (mlt. VAD) od 319,00 eura, a za dijete u dobi od 7 do 12 godina (mlt. ŽAD) od 290,00 eura.
27. Sud ne nalazi mjesta primjeni odrede čl. 312. ObZ-a, jer pretpostavka za takav vid povećanja materijalnog potreba djeteta implicira izričitu stalnu pojačanu skrb, koja se u pravilu asocira sa djetetom sa poteškoćama u razvoju, odnosno trajnim zdravstvenim teškoćama/trajnim invaliditetom, što u konkretnom predmetu i temeljem stanja spisa nije moguće zaključiti.
28. S druge strane, kako je riječ o uzdržavanju dvoje djece, to je u razdobljima u kojima se potrebe djece i utvrđuju sukladno propisanim mjesečnim iznosima (od ožujka 2024. do zaključenja glavne rasprave) po naravi stvari u primjeni odredba čl. 314. st. 3. ObZ-a i umanjenje iznosa uzdržavanja ispod propisanih minimalnih novčanih iznosa.
29. Kako između stranaka nije sporno da tuženi redovito plaća uzdržavanje po postojećoj ovršnoj ispravi, u iznosima po 165,90 eura po mlt. tužitelju, to je valjalo utvrditi sveukupne dospjele iznose razlike povećanog uzdržavanja za razdoblje od podnošenja tužbe do zaključenja glavne rasprave (odnosno do konca mjeseca srpnja 2026.) i iste umanjiti za nesporna plaćanja, a potom za razdoblje od 1. kolovoza 2026. na dalje tuženika obvezati na nominalni povećani iznos uzdržavanja za svakog mlt. tužitelja.
30. Stoga je za dijete mlt. SAD za razdoblje stanovanja u [adresa] bez ikakvih prihoda (de facto 1. ožujka 2024. do 30. travnja 2024.) propisane minimalne novčane iznose od po 203,15 eura valjalo umanjiti na iznose od 190,00 eura.
30.1. Za razdoblje stanovanja u [adresa] i ostvarivanja naknade za nezaposlene (1. svibnja 2024. do de facto konca prosinca 2024.) propisane minimalne novčane iznose od po 229,60 eura valjalo umanjiti na iznose od 200,00 eura.
30.2. Za razdoblje povratka u Republiku Hrvatsku bez primanja (siječanj i veljača 2025.) propisani minimalni novčani iznos od 229,60 eura (siječanj 2025.) valja umanjiti na iznos od 200,00 eura, a iznos minimalnog novčanog iznosa od 252,56 eura (veljače 2025.) umanjiti na iznos od 230,00 eura.
30.3. U razdoblju stanovanja u [adresa] i ostvarivanja prihoda uslugom taxi prijevoza preko platforme "Bolt" (1. ožujka 2025. do 30. travnja 2025.) propisani minimalni novčani iznos od 252,56 eura valja umanjiti na iznos od 230,00 eura mjesečno; u razdoblju od 1. svibnja 2025. do konca mjeseca svibnja 2026. propisani minimalni novčani iznos od 290,00 eura valja umanjiti na iznos od 270,00 eura.
30.4. Zaključno, u razdoblju od mjeseca lipnja mjeseca (stupanja na snagu Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta - Narodne Novine 66/2026) pa na dalje propisani minimalni novčani iznos od 319,00 eura valja umanjiti na iznos od 300,00 eura.
31. Sukladno izloženom pod toč. 22. do 29. obrazloženja, za mlt. tužitelja SAD u razdoblju od podnošenja tužbe do zaključenja glavne rasprave, razdoblja su primjene slijedećih dospjelih povećanja uzdržavanja:
a) Ukupno sedam kalendarskih mjeseci razdoblja stanovanja i ostvarivanja prihoda radom u Republici Irskoj (29. kolovoza 2023. do 26. veljače 2024. obrazloženo pod toč. 22.), odnosno, od čega šest mjeseci prosječnog mjesečnog iznosa uzdržavanja djece u dobi od 7 do 12 godina od 478,00 eura, a jedan mjesec 425,00 eura - sveukupno 3.293,00 eura (2.868,00 + 425,00 eura), od čega valja oduzeti plaćanja po postojećoj obvezi od 1.161,30 eura (7 x 165,90 eura) i dosuditi razliku od 2.131,70 eura;
b) Ukupno dvadeset i devet (29) kalendarskih mjeseci od gubitka prihoda iz rada u Republici Irskoj do zaključenja glavne rasprave (1. ožujka 2024. do 31. srpnja 2026.) ukupno 6.980,00 eura od čega valja oduzeti plaćanja po postojećoj obvezi od 4.811,10 eura (29 x 165,90 eura) i dosuditi razliku od 2.168,90 eura.
32. Ukupni dospjeli iznos povećanog uzdržavanja za tužitelja mlt. SAD do zaključenja glavne rasprave iznosi 4.300,60 eura (2.131,70 eura +2.168,90 eura). Slijedom navedenoga, valjalo je presuditi kao u toč. I. izreke presude. Za razdoblje nakon zaključenja glavne rasprave tuženika valja obvezati na nominalni povećani iznos uzdržavanja od 300,00 eura mjesečno.
33. Za dijete mlt. ŽAD za razdoblje stanovanja u [adresa] bez ikakvih prihoda (de facto 1. ožujka 2024. do 30. travnja 2024.) propisane minimalne novčane iznose od po 203,15 eura valjalo umanjiti na iznose od 190,00 eura.
33.1. Za razdoblje stanovanja u [adresa] i ostvarivanja naknade za nezaposlene (1. svibnja 2024. do de facto konca prosinca 2024.) propisane minimalne novčane iznose od po 229,60 eura valjalo umanjiti na iznose od 200,00 eura.
33. 2. Za razdoblje povratka u Republiku Hrvatsku bez primanja (siječanj i veljača 2025.) propisani minimalni novčani iznos od 229,60 eura valja umanjiti na iznos od 200,00 eura.
34.3. U razdoblju stanovanja u [adresa] i ostvarivanja prihoda uslugom taxi prijevoza preko platforme "Bolt" (1. ožujka 2025. do 30. travnja 2025.) propisani minimalni novčani iznos od 229,60 eura valja umanjiti na iznos od 200,00 eura mjesečno; u razdoblju od 1. svibnja 2025. do konca mjeseca svibnja 2026. propisani minimalni novčani iznos od 264,00 eura valja umanjiti na iznos od 250,00 eura.
34.4. Zaključno, u razdoblju od mjeseca lipnja mjeseca (stupanja na snagu Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta - Narodne Novine 66/2026) pa na dalje propisani minimalni novčani iznos od 290,00 eura valja umanjiti na iznos od 270,00 eura.
35. Sukladno izloženom pod toč. 22. do 29. obrazloženja, za mlt. tužitelja ŽAD u razdoblju od podnošenja tužbe do zaključenja glavne rasprave, razdoblja su primjene slijedećih dospjelih povećanja uzdržavanja:
a) Ukupno sedam kalendarskih mjeseci razdoblja stanovanja i ostvarivanja prihoda radom u Republici Irskoj (29. kolovoza 2023. do 26. veljače 2024. obrazloženo pod toč. 22.), odnosno, od čega šest mjeseci prosječnog mjesečnog iznosa uzdržavanja djece u dobi od 7 do 12 godina od 478,00 eura, a jedan mjesec 425,00 eura - sveukupno 3.293,00 eura (2.868,00 + 425,00 eura), od čega valja oduzeti plaćanja po postojećoj obvezi od 1.161,30 eura (7 x 165,90 eura) i dosuditi razliku od 2.131,70 eura;
b) Ukupno dvadeset i devet (29) kalendarskih mjeseci od gubitka prihoda iz rada u Republici Irskoj do zaključenja glavne rasprave (1. ožujka 2024. do 31. srpnja 2026.) ukupno 6.570,00 eura od čega valja oduzeti plaćanja po postojećoj obvezi od 4.811,10 eura (29 x 165,90 eura) i dosuditi razliku od 1.758,90 eura.
36. Ukupni dospjeli iznos povećanog uzdržavanja za tužitelja mlt. ŽAD do zaključenja glavne rasprave iznosi 3.890,60 eura (2.131,70 eura +1.758,90 eura). Slijedom navedenoga, valjalo je presuditi kao u toč. III. izreke presude. Za razdoblje nakon zaključenja glavne rasprave tuženika valja obvezati na nominalni povećani iznos uzdržavanja od 270,00 eura mjesečno.
36.1. Trošak nabave odjevnih predmeta za mlt. tužitelja koji se nalaze kod tuženika ne mogu se smatrati uzdržavanjem u smislu čl. 310. ObZ-a, jer se isto vrši plaćanjem novčanih iznosa roditelju s kojim dijete stanuje. Nadalje, sud nije tuženiku uračunavao plaćanja po osnovi kotizacija za turnire, jer se radi o troškovima koji izlaze izvan okvira redovitih i uobičajenih troškova i koje su roditelji sporazumno snosili na jednake dijelove.
37. U preostalom iznosu do pune visine zahtjeva za povećano uzdržavanje isti je valjalo odbiti.
38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a, imajući u vidu da sud o troškovima postupka u stvarima uzdržavanja odlučuje slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.
39. Sud je pri donošenju odluke imao u vidu da nije ostvaren uspjeh po zahtjevu naknade stvarnih troškova liječenja i rehabilitacije mlt. tužitelja ŽAD.
40. Nadalje, po zahtjevu za povećanje uzdržavanja obojice mlt. tužitelja ostvaren je djelomični uspjeh, time da se tužitelji i u zadnjem podnesku iz svibnja 2026. pozivaju na brojne pojedinačne troškove (sada u kontekstu da se iste cijeni, a ne više nominalno uračunava u apsolutnom iznosu), a s druge strane na zaključnom ročištu od 16. srpnja 2026. ističu po punomoćnici da je nakon tog podneska donesena nova Odluka o minimalnim iznosima za uzdržavanje djeteta kojom su isti povećani za dijete od 7 do 12 godina na iznos od 290,00 eura, a za dijete od 13 do 18 godina na iznos od 319,00 eura te da isti iznose sud treba imati u vidu kod donošenja odluke o budućem uzdržavanju. Pa ipak, unatoč tim navodima, ustrajali su kod zahtjeva postavljenog u visini iznosa od 385,00 eura po svakom mlt tužitelju, što značajno prelazi istom Odlukom propisane minimalne novčane iznose.
41. Tuženik se pak i pred zaključenje glavne rasprave u ponovnom suđenju usprotivio bilo kakvom povećanju obveze uzdržavanja, a na ročištima13. siječnja 2025. i 10. srpnja 2025. po punomoćnici tuženik je iskazao spremnost plaćanja propisanog zakonskog minimuma uzdržavanja, što se opet kosi sa formalnim pobijanjem tužbenog zahtjeva.
42. Uzevši stoga u obzir raskorak obiju strana u iskazivanju spremnosti prihvaćanja propisanih minimalnih novčanih iznosa a držanja u parnici koja nisu tome podudarna a što je pak, uzrokovalo značajno produljenje postupka, ocijenjeno je po čl. 366. ObZ-a odlučiti da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
U Zagrebu, 25. kolovoza 2026.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismenim putem u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
Pun. tužitelja, odvj. Jadranka Miladin-Slaviček
Pun. tuženoga, odvj. Silvija Gnjidić