REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1115/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Svjetlane Vidović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Filip–Green d.o.o. iz Zagreba, Županići 6, OIB: 21156116704, zastupanog po punomoćniku Mići Ljubenku odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bori Rajiću odvjetniku u Splitu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3540/2025-2 od 4. studenog 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-14/2022-33 od 29. svibnja 2025., u sjednici održanoj 25. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e :
Revizija se odbija.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja FILIP- GREEN d.o.o. kojim zahtjeva da mu tuženik NI plati 108.911,97 eura s zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate te naknadi trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.
II Nalaže se tužitelju FILIP –GREEN d.o.o. naknaditi tuženiku NI trošak parničnog postupka u svoti od 12.645,00 eura s zateznim kamatama od 29. svibnja 2025. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,a u roku od 15 dana."
1.1. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja te je potvrđena prvostupanjska presuda.
2. Rješenjem ovog revizijskog suda broj Revd-162/2026-2 od 17. veljače 2026. dopušteno je tužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na slijedeća pitanja:
"1. Može li punomoćnik sklopiti ugovor o zajmu temeljem usmene punomoći opunomoćenika?
2. Može li se ugovor o zajmu sklopiti konkludentno, tj. kroz uplatu zajma, a naknadno se sklopiti pisani ugovor o zajmu?"
3. Tužitelj je sukladno navedenom rješenju ovog revizijskog suda protiv drugostupanjske presude podnio reviziju.
3.1. Tuženik nije podnio odgovor na reviziju tužitelja.
4. Revizija tužitelja nije osnovana.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud u povodu revizije ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a toga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
6. U odnosu na prvo pitanje radi kojega je tužitelju dopušteno podnošenje revizije mjerodavni izvor prava su:
- odredba čl. 286. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26 - dalje: ZOO) koja glasi:
"Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drugačije određeno.", te
- odredba čl. 314. ZOO koja glasi:
"Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.".
6.1. Kako zakonom nije određena pisana forma za ugovor o zajmu (čl. 499. do 508. ZOO) to je dakle ugovor o zajmu moguće sklopiti i usmeno, a što znači da punomoćnik stranke može sklopiti ugovor o zajmu temeljem usmene punomoći opunomoćenika. To je ujedno odgovor na prvo pitanje radi kojeg je tužitelju dopušteno podnošenje revizije.
7. No odgovor na navedeno pitanje nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost nižestupanjskih presuda. Ovo stoga što su nižestupanjski sudovi utvrdili da je predmetni ugovor o zajmu za tuženika potpisao LI koji nije imao niti pisanu niti usmenu punomoć za zastupanje tuženika.
8. U odnosu na drugo pitanje radi kojeg je tužitelju dopušteno podnošenje revizije mjerodavni izvor prava su:
- odredba čl. 247. ZOO koja glasi:
"Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.",
te odredba čl. 249. st. 1. ZOO koja glasi:
"Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave.".
8.1. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se i ugovor o zajmu (za koji zakon ne propisuje obveznu pisanu formu) može sklopiti na konkludentan način i to primitkom uplate zajma, ako bi se iz te činjenice sa sigurnošću moglo zaključiti postojanje volje zajmoprimca za sklapanje ugovora o zajmu i to sa određenim sadržajem tog ugovora. Naravno, da nema zapreke da se tako sklopljeni ugovor o zajmu naknadno potvrdi sklapanjem toga ugovora u pisanoj formi. To je dakle odgovor na drugo pitanje radi kojega je tužitelju dopušteno podnošenje revizije.
9. Niti navedeni odgovor nije utjecaja na pravilnost i zakonitost nižestupanjskih presuda. Ovo iz razloga što su nižestupanjski sudovi utvrdili da sporne uplate tužitelja na račun tuženika nisu izvršene temeljem predmetnog ugovora o zajmu već temeljem prije sklopljenih ugovora, a da je svrha predmetnog ugovora o zajmu bila sređivanjem međusobnih poslovnih odnosa stranaka iz prije sklopljenih ugovora. K tome zbog nedostatka u zastupanju tuženika taj ugovor nije niti sklopljen (čl. 312. st. 1. i st. 3. ZOO).
10. Obzirom na ograničenja u ispitivanju pobijane drugostupanjske presude iz čl. 391. st. 3. ZPP, revizijski navodi tužitelja kojima pokušava dovesti u sumnju pravilnost zaključaka nižestupanjskih sudova o postojanju pravno odlučnih činjenica, nisu uzeti u razmatranje.
11. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP predmetnu reviziju odbiti.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
