Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr-789/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja EOS Matrix d.o.o., Horvatova 82, Zagreb, OIB: 76674680107, protiv ovršenice GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Plavetiću, odvjetniku iz Karlovca, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu ovrhe, 25. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenica GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica u svom prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj dana 26. lipnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine protiv ovršenika i to na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Željke Maroslavac iz Zagreba, posl. br. OV-2787/2009 od 29. siječnja 2009. Sukladno odredbi čl. 210. Ovršnog zakona, u svezi s čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, ovršenica podnosi prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim budući da je tražbina čija se prisilna naplata zahtijeva zastarjela. Navodi kako je predmetna zadužnica izdana 29. siječnja 2009. pri čemu je javni bilježnik ovjerio isključivo potpis ovršenika. Navedena zadužnica nije potvrđena (solemnizirana) kao javnobilježnički akt. Nadalje navodi kako je iz izvoda iz zapisnika sa sedme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (7/18) održane 19. studenoga 2018. godine, poslovni broj Su -IV- 4/2018-17, vidljivo da je zauzeto pravno shvaćanje da se na tražbinu iz zadužnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis dužnika samo ovjeren kod javnog bilježnika (zadužnice sastavljene prije 1. siječnja 2011. OZ "NN" 139/10) i koja nije potvrđena od javnog bilježnika (solemnizirana) primjenjuje se opći zastarni rok od 5 godina iz čl. 371. ZOO/91 (sada čl. 225. ZOO/25), dok se na tražbine iz zadužnice koje su potvrđene kod javnog bilježnika (solemnizirane) se primjenjuje zastarni rok od 10 godina iz čl. 379 ZOO/91 (sada čl. 233 ZOO/05). Navodi kako iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje OV-2787/09 proizlazi da je predmetna zadužnica posljednji put dostavljena na naplatu dana 22. siječnja 2011., međutim naplata nije provedena zbog postojanja okolnosti iz članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima . Nakon toga, ovršenica nadalje navodi kako ovrhovoditelj nije poduzimao nikakve radnje pokušaja naplate sve do 26. lipnja 2026. kada je Financijskoj agenciji ponovno podnio istu osnovu za plaćanje. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglasiti nedopuštenim.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju radi očitovanja te se ovrhovoditelj u dodijeljenom mu roku od 8 dana nije očitovao na isti.

3. Odredbom članka 210. Ovršnog zakona (˝Narodne novine˝, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) stavkom 1. propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 53. stavkom 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavkom 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

5. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a, odnosno da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu od 26. lipnja 2026. te dostavljenu ovršnu ispravu (list 5-9 spisa) sud je utvrdio kako je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenice na temelju Zadužnice na kojoj je ovjeren potpis dužnika po javnom bilježniku Željki Maroslavac iz Zagreba, dana 29.01.2009. pod brojem OV- 2787/09. Dakle, radi se o zadužnici koja nije solemnizirana, već je samo ovjeren potpis kod javnog bilježnika te je ista sastavljena prije 1. siječnja 2011.

7. Uvidom u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-2787/09 od 17. srpnja 2026. (list 10 spisa) utvrđeno je da je raniji vjerovnik podnio predmetnu Zadužnicu na izravnu naplatu Financijskog agenciji dana 22. siječnja 2011. te je toga dana prvi puta prekinut zastarni rok. Nadalje, utvrđeno je da je Financijska agencija isknjižila predmetnu zadužnicu, odnosno prestala je s izvršenjem predmetne osnove za plaćanje na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Od toga dana, odnosno od dana isknjiženja, počinje teći novi zastarni rok.

7.1. Ističe se kako je u pravu ovršenica kada navodi kako je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 19. studenoga 2018., broj Su-IV- 4/18-17, zauzeto pravno shvaćanje da se na tražbinu iz zadužnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis dužnika samo ovjeren kod javnog bilježnika (zadužnice sastavljene prije 1. siječnja 2011. OZ "NN" 139/10) i koja nije potvrđena od javnog bilježnika (solemnizirana) primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina iz članka 371. ZOO/91 (sada članak 225. ZOO/05), dok se na tražbine iz zadužnice koje su potvrđene kod javnog bilježnika (solemnizirane) primjenjuje zastarni rok od 10 godina iz čl. 379.

ZOO/91 (sada čl. 233. ZOO/05)."

7.2. Međutim, iz prijedloga ovršenice nije vidljivo kojeg datuma je predmetna osnova isknjižena, odnosno ista nije dokazala je li novi zahtjev za izravnu naplatu koji je Financijskoj agenciji dana 26. lipnja 2026. dostavio ovrhovoditelj podnesen unutar zastarnog rok od 5 godina ili kasnije.

7.3. Slijedom navedenog, a obzirom rješenje o žalbi ovisi o utvrđenju neke sporne činjenice, valjalo je sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 1. OZ-a zaključkom uputiti ovršenicu da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja te je odlučeno kao u zaključku.

8. Prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe nije osnovan.

9. Ovršenica u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava obzirom je postupak izravne naplate nedopušten te ovršenica provedbom ovrhe trpi štetu. Navodi kako bi prijenosom zaplijenjenih sredstava ona ostala bez sredstava nužnih za podmirenje osnovnih životnih potreba i redovitih financijskih obveza, a ne raspolaže drugom imovinom iz koje bi mogla osigurati sredstva za svoju svakodnevnu egzistenciju.

10. Odredbom članka 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

11. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

12. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućena na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko ista pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenica nije dokazala isto. Naime, iako ovršenica navodi kako bi prijenosom zaplijenjenih sredstava ona ostala bez sredstava nužnih za podmirenje osnovnih životnih potreba i redovitih financijskih obveza, a ne raspolaže drugom imovinom iz koje bi mogla osigurati sredstva za svoju svakodnevnu egzistenciju, ističe se kako u ovom postupku ovršenica ničime nije dokazala svoje navode te stoga ovaj sud takav navod ovršenice cijeni paušalno iznesenim. Također se navodi i kako je člankom 173. OZ-a određeno ograničenje ovrhe na primanjima te je time propisan tzv. egzistencijalni minimum, odnosno iznos koji se može plijeniti od ovršenika, a da se pritom zaštiti i ovršenik. Slijedom toga, ovaj sud navodi kako je zakonom propisan iznos koji se najviše može mjesečno plijeniti ovršeniku kako bi se istog zaštitilo i kako mu ne bi bila ugrožena materijalna egzistencija.

12.1. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti ovršenicu sa prijedlogom za odgodu ovrhe i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

13. Obzirom ovršenica nije uspjela u ovom postupku, jer se upućivanje ovršenika na parnicu radi iznesenih prigovora iz članka 50. stavka 1. točke 11. OZ -a ne može smatrati uspjehom u ovom postupku, već će o osnovanosti predmetnog prigovora odlučiti parnični sud povodom tužbe u parnici na koju je ovršenik upućen, a ovaj sud odbio je i prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe, valjalo je istu odbiti i sa zahtjevom za naknadom troškova ovog postupka (Županijski sud u Šibeniku, Gž Ovr-251/2022-2 od 15. srpnja 2022.) te je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

14. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Karlovcu, 25. kolovoza 2026.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

Protiv zaključka žalba nije dopuštena.

Dostavljeno:

1. EOS Matrix d.o.o., Horvatova 82, Zagreb

2. Marko Plavetić, odvjetnik iz Karlovca