REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: R1-37/2026-21

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu po sucu Ivi Peričić Pejar u izvanparničnom postupku 1. predlagateljice ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. predlagateljice ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćnicima Jeleni Matulić i Borisu Biliću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Matulić i Bilić d.o.o., Split, protiv 1. protustranke HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. protustranke GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. protustranke IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, radi uređenja međe, 25. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Na temelju pravične ocjene suda uređuje se međa između nekretnine predlagateljica oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada i dvor Klanci ukupne površine 322 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranaka označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zgrada i dvor Klanci površine 240 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da uređena međa predstavlja među označenu pravcem između točaka A, B, I C koja međa se od točke A do točke B proteže uz terasu te zid i improviziranu zelenu ogradu koja se terasa i ograda nalaze na čestici 975/3 k. o. [katastarska općina] a od točke B do C se proteže u dužini od 3,15 m, koje točke B i C su označene crvenom bojom, a kako je sve označeno na skici uređenja međe stalnog sudskog vještaka Marijana Škode od 1. srpnja 2026., koja je sastavni dio ovog rješenja.

II. Utvrđuje se da je nesporan dio između točaka A i B te da sporna dužina iznosi 3,15 m te da je označena slovima B i C te obilježena crvenom bojom.

III. Nezadovoljna stranka u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi ispravak međe, no susjed koji je sudjelovao u postupku ispravka uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku ispravka uređenja međe.

IV. Nalaže se protustrankama nadoknaditi predlagatelju trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 325,00 Eura, u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan zahtjev predlagatelja za naknadu daljnjeg potraživanog troška postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljice su ovom sudu podnijele prijedlog za uređenje međe, navodeći kako su suvlasnice nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I, u naravi zgrada i dvor površine 322 m2. Protustranke su suvlasnici susjedne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I, u naravi zgrada i dvor površine 240 m2. Uvidom u katastarski plan razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] graniče međusobno. Uvodno označene stranke su nesuglasne oko toga što točno predstavlja među između dviju parcela, iako je međa između navedenih nekretnina jasno prepoznatljiva. Predlagateljice su pokušale postići dogovor mirni putem, no sporazum nije postignut, pa je nužno sudsko uređenje međe.

2. Podneskom od 9. ožujka 2026. protustranke su se očitovale na podneseni prijedlog za uređenje međa na način da Navodi iz točke I prijedloga glede vlasništva nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I nisu sporni, kao što nije sporno da se radi o nekretninama koje međusobno graniče. U odnosu na ostale navode iz prijedloga za istaknuti je kako iz istih nije jasno u čemu bi se točno sastojalo nesuglasje stranaka glede toga što točno predstavlja među između predmetnih nekretnina, te svakako ne bi bilo točno da bi stranke u odnosu na među ikada vodili kakve razgovore s ciljem postizanja dogovora oko međe. S obzirom da međa između ovdje predmetnih nekretnina nije sporna, te kako predlagateljice ne nude detaljnije obrazloženje u čemu bi se točno sastojalo nesuglasje koje spominje pod točkom II prijedloga to je jasno kako se ovdje predmetni prijedlog treba odbaciti, podredno odbiti. Pojašnjava se pri tome kako se na nekretnini oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I nalazi obiteljska kuća protustranaka i da isti na ovom području žive sigurno od 60-ih godina prošlog stoljeća, pri čemu je svo to vrijeme međa bila ista i nikada nije bila sporna, pa je tim više prijedlog predlagateljica paušalan.

3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 3), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4), presliku katastarskog plana ( l.s. 5), te je proveden očevid na licu mjesta dana 1. lipnja 2026., uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Marijana Škode, na kojem je sud proveo dokaz saslušanjem svjedoka ZNR, BNR i ĐN, te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marija Škode sa skicom sudskog očevida i fotografijama od 1. srpnja 2026. (l.s. 54-60).

4. Tako, po provedenom postupku utvrđeno je da su predlagateljice suvlasnice nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I, u naravi zgrada i dvor površine 322 m2, te da su protustranke suvlasnici susjedne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – I, u naravi zgrada i dvor površine 240 m2, a koje nekretnine međusobno graniče.

5. Na održanom očevidu dana 11. kolovoza 2021. utvrđeno je da obje predmetne nekretnine stranaka u naravi predstavljaju obiteljske kuće sa pripadajućim dvorištem, te da se u dvorištu nalazi sporna međa . Punomoćnik predlagateljica predlaže prikazati među koja bi išla od sagrađenog zida na čestici 975/3 k. o. [katastarska općina] i proteže se u smjeru istok zapad po dijelu iste čestice koja predstavlja dio dvorišta, a za koji protustranke tvrde da predstavlja prilazni put. Zamjenik punomoćnika protustranke ad.2. i ad.3 i protustranka ad.1. predlažu prikazati među koja se odnosi u dužini isključivo izgrađenih stepenica vanjskih te da u nastavku priložena navodna granica odnosno međa koja slijedi u nastavku izgrađenih stepenica predstavlja posebnu česticu koja u naravi predstavlja put, a potvrda istoga je i kopija katastarskog plana koja se predočava sudu, te navode kako predmet postupka nije nastavak čestice koji nosi oznaku 2192 po novoj izmjeri za k. o. [katastarska općina], a na kojoj čestici su upisani predloženici. Na navedeno punomoćnik predlagateljica navodi kako u službenim ispravama odnosno z.k. i kat operatu isključivo postoje dvije čestice 975/4 i 975/3 . Ispravu na koju se punomoćnik protustranke poziva nije nikakva kopija kat. plana niti bilo koja druga isprava na temelju koje bi se formirala neka treća čestica. Predmetna isprava predstavlja prijedlog nove katastarske izmjere koja se izvodila za područje k. o. [katastarska općina] 2004. godine, međutim na prijedlog predmetne čestice u postupku predočavanja radi niza nezakonitih radnji kao i nestručnog iskolčavanja izjavljeni su višestruki prigovori radi čega ne postoji mogućnost provedbe i ovakvog prijedloga. Radi navedenog predlaže se sudu da u postupku utvrđivanja međe koristi isključivo zakonske isprave u vidu javnih zbirki, z.k. i katastra. Stoga predlaže da se protusrenke izjasne da li spore da međa između 975/4 i 975/3 prati u cijelosti u pravcu ogradu koju su same protustranke postavile i u dijelu čestice koju oni tumače kao put. Protustranka ad.1. te protustranke ad.2. i ad.3. su pokazale svoju varijantu međne linije koja prati zelenu ogradu do vanjskog zidića na čestici 975/3 te da međa završava na tom zidiću a da bi se u produžetku na čestici 975/3 k. o. [katastarska općina] radilo o zajedničkom dijelu čestice koja u naravi predstavlja put kojim se zajedno služe predlagateljice i protustranke odnosno da su protustranke vlasnici JZ dijela čestice 975/3 i to od ogradnog zidića do kuće dok u dijelu koji se nastavlja na ogradni zidić i stepenice do 972/7 ne mogu pokazati među iz razloga što se u nastavku nalazi put na kojem su predloženici upisani kao suvlasnici.

6. Na očevidu su saslušani svjedoci ZNR, BNR i ĐN. Svjedokinja ZNR iskazala je kako je ona susjeda, te da je njena kuća treća od kuće protustranaka, te druga od kuće predlagateljica. Tu živi cijeli život i poznato joj je da je postojao zidić koji i danas postoji i oni su kao djeca isti preskakali kada su dolazi na nekretninu protustranaka, a kada bi dolazili po glavnoj cesti onda su se spuštali po čestici koja je išla od glavne ceste do kuće protustranaka. Na toj čestici nikada nije bilo nikakvih oznaka niti je bilo označeno. To je oduvijek bio put i da njih nitko nije tjerao ili zabranjivao da se igramo u dvoru. Svjedok ĆNR iskazao je kako je živio odmah u kući pored kuće protustanaka i kada je dolazio do kuće protustranke odnosno kada se igrao s IN, on je uvijek dolazio uvijek s putem koji se proteže od glavne ceste do kuće protustranaka. Koliko je njemu poznato oduvijek je taj put bio kao što je i danas, bez oznaka i ograda i nitko mu nije branio prolazak po istome. Na upit punom. predlagatelja svjedok odgovara kako je do kuće protustranaka ponekada preskakao niski zidić koji se nalazio na mjestu sadašnjeg zida a koji se nalazi na granici do čestice 972/7 i čestice 975/4, ali ih je protustranka ad.1. uvijek upozoravala da ne skaču preko toga zidića nego da idu po putu koji je išao od glavne ceste do kuće protustanaka koji je isti kao i sada. Svjedokinja ĐN iskazala je da je ona tu počela dolaziti čim se kuća protustranka izgradila , to je bilo 1971. i od tada pa do danas se u kuću protustranaka ulazilo po čestici koja se proteže od glavne ceste pa do kuće protustranaka. Nije čula da je ikada bilo sporova, nju čak ovaj postupak i iznenađuje. Čak je ljeti znala boraviti u toj kući i sve je bilo uvijek normalno, odnosi su bili normalni. Predlagateljice nisu nikada osporavale prolaz ni protustrankama ni njoj ni da je ikada bilo problema.

7. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV) propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st. 3. istog članka propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

8. Dakle, sud je pri donošenju sudske odluke dužan u prvom redu respektirati volju susjeda, koja je od odlučujućeg značenja kada se radi o uređenju međe po katastarskom nacrtu i/ili po sporazumu susjeda, kako bi se već u izvanparničnom postupku konačno riješio spor među susjedima glede međe između njihovih susjednih nekretnina. To znači da je sud dužan među urediti po katastarskom nacrtu ako je to moguće i susjedi pristanu na takvo uređenje međe, a ako nije moguće, onda po sporazumu susjeda. Tek nakon toga dolaze u obzir ostali načini uređenja međa, tj. uređenje međa po posljednjem mirnom posjedu i konačno po pravičnoj ocjeni suda. Prema tome, u postizanju spomenute svrhe postupka za uređenje međa sud je dužan pri donošenju sudske odluke postupati po redoslijedu načina uređenja međa koji su propisani navedenim odredbama ZV-a.

8.1. Kada se u izvanparničnom postupku provodi uređenje međa između susjednih parcela stranaka mjerodavno je stvarno stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima, te primjerice starim skicama i dokumentaciji na koje se stranke često pozivaju i sl.

8.2. Međa je linija – crta, rastavnica, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice); međom se označava dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. U geodetskom smislu – međa predstavlja crtu na katastarskom planu (mapi) koja razdvaja dvije katastarske čestice (zemljišne čestice).

8.3. Uređenje međa u izvanparničnom postupku, bez obzira na to po kojem je načinu sud donio svoju odluku, ima značenje provizorija. Tako, Sud ne uređuje među na temelju površina susjednih–međašnih čestica, a ni podaci u dokumentaciji uopće ne moraju odgovarati stvarnom stanju na terenu, a niti podaci u uredu za katastar ne moraju biti u potpunosti točni i nepromjenjivi (stoga se i postupci nove izmjere i vode radi utvrđenja stvarnog stanja na terenu u odnosu na površinu i oblik čestica, te evidentiranja upisa posjednika i vlasnika, i sl.). U postupcima uređenja međe sud, dakle, nije ni dužan ni ovlašten preklapati katastarske planove, vršiti premjer međašnih parcela te kvadraturu uspoređivati i utvrđivati prema zemljišnoknjižnoj i posjedovnoj dokumentaciji na koju se stranke eventualno pozivaju te onda razlučivati da li kojoj od stranaka nedostaje kvadrature i gdje bi imala biti međa; prednja utvrđivanja i postupanja spadaju u eventualni parnični postupak (tako i Županijski sud u Zadru poslovni broj Gž-3425/15).

9. Kako je na održanom očevidu na licu mjesta utvrđeno da se ispravak međe ne može urediti na osnovi katastarskog nacrta, da sporazuma između stranaka nema, kao i da se sporna međa ne može urediti na temelju posljednjeg mirnog stanja posjeda, odnosno da provedeni dokazi tijekom postupka, u vidu iskaza saslušanih svjedoka i navoda stranaka ne daju dovoljnu osnovu u odnosu na nedvojbeni zaključak glede posljednjeg stanja posjeda sporne površine, čime se ima smatrati da su ispunjene pretpostavke za uređenje međe temeljem pravične ocjene suda (tako i Županijski sud u Varaždinu poslovni broj Gž-1744/05).

10. Obzirom da su otpale varijante uređenja međe prema katastarskom nacrtu, prema sporazumu susjeda, te prema posljednjem mirnom posjedu, to je sud morao jer mu nikakva druga solucija niti ne preostaje i jer je dužan poštivati zakonom utvrđeni redoslijed modusa uređenja međe, među urediti prema pravičnoj ocjeni s obzirom da nije uspio utvrditi posljednji mirni posjed bilo koje stranke; utvrđenje međe po pravičnoj ocjeni suda, zapravo predstavlja načelo arbitrarnog sudovanja i nije taksativno određeno kojih načela se sud pritom ima pridržavati, ali načelno se u teoriji i praksi smatra pravičnim spornu površinu podijeliti na polovicu.

11. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZV-a, na temelju pravične ocjene suda uređena je međa između nekretnine predlagatelja označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada i dvor Klanci ukupne površine 322 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranaka označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zgrada i dvor Klanci površine 240 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da uređena međa predstavlja među označenu pravcem između točaka A, B, I C koja međa se od točke A do točke B proteže uz terasu te zid i improviziranu zelenu ogradu koja se terasa i ograda nalaze na čestici 975/3 k. o. [katastarska općina] a od točke B do C se proteže u dužini od 3,15 m, koje točke B i C su označene crvenom bojom, a kako je sve označeno na skici uređenja međe stalnog sudskog vještaka Marijana Škode od 1. srpnja 2026.

12. Obzirom da sud rješenje o uređenju međa donosi na licu mjesta, jednakovremeno s donošenjem rješenja o ispravku međe je označena i međa prema pravičnoj ocjeni suda u izreci navedenim međašnim znacima, na točkama prikazanima na vještvu skice očevida stalnog sudskog vještaka i to crvenim sprejem, te su stranke upozorene da ne smiju dirati međašne znakove jer time čine kazneno djelo.

13. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima – smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati u parničnom postupku, sve sukladno čl. 103. st. 5. ZV-a.

13.1. Zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, pa tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici.

13.2. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, sukladno čl. 103. st. 6. ZV-a.

14. O trošku je sud odlučio na temelju Par. 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 175–XLV od 01. kolovoza 1934. godine, u daljnjem tekstu Zakon) u kojem je navedeno da će troškove postupka snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija te da troškovi oko zastupanja spadaju na zastupanoga. Kod odlučivanja o troškovima postupka valjalo je primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja. S obzirom da je predujam za troškove očevida i vještačenja predujmio predlagatelj (ukupni trošak vještačenja i očevida prema računima u spisu je 650,00 Eura), trošak očevida podijeljen je između predlagatelja te predloženika, pa predloženici trebaju naknaditi predlagateljima iznos od 325,00 Eura, dok je sud prijedlog za naknadom troška predloženika, kao i zahtjev za naknadom troška predlagatelja preko dosuđenoga odbio kao neosnovan.

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog Rješenja.

U Pagu, 25. kolovoza 2026.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, putem ovog suda na Županijski sud pisanim podneskom.

DNA:

1. predlagateljicama po punomoćniku,

2. protustrankama po punomoćniku