REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-155/2022-46

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari prvotužitelja PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], treće tužitelja DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotužitelja ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ivani Ševo, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 6. srpnja 2026.g. u nazočnosti punomoćnika tužiteljica i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 25. kolovoza 2026. na ročištu za objavu odluke,

r i j e š i o  j e:

I. Time što je u mjesecu studenome i prosincu 2022. godine na dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju ŠK, od 30.07.2024.g.na geodetskoj skici prikazan likom E-D-C-K-J-F-E, ispunjen crvenom točkastom šrafurom, površine 89 m2a koji dio nekretnine u naravi predstavlja pristupni put na nekretninu tužitelja, odložio šljunak prikazan likom D-C-H-I-D na makadamskom putu na površini od 2 m2,izgradio kameno-betonski zid na geodetskoj skici prikazan likom A-B-C-D-E-F-G- A,površine 19 m2 , dužine 39.40 m, širine 0.50 m, prosječne visine 0.80 -1.00 m (od uređene kote terena),na način da je sužen pristupni put do nekretnine tužitelja, tuženik RK je zasmetao tužitelje IK, ZK, AK i BK u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti puta staze i kolnika preko k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do njihove nekretnine k. č. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženiku TK da u roku od 8 dana od dana donošenja ovog rješenja uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja opisanog u stavku I. ovog rješenja na način da ukloni odloženi šljunak prikazan likom D-C-H-I-D na makadamskom putu na površini od 2 m2,i kameno-betonski zid na geodetskoj skici prikazan likom A-B-C-D-E-F-G-A, površine 19 m2 , dužine 39.40 m, širine 0.50 m, prosječne visine 0.80 -1.00 m (od uređene kote terena),sve na dijelu k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na geodetskoj skici prikazanom likom E-D-C-K-J-F-E, ispunjenom crvenom točkastom šrafurom, površine 89m2 a koji dio nekretnine u naravi predstavlja pristupni put na nekretninu tužitelja k. č. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te mu se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda prava služnosti puta, staze i kolnika preko navedenog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se tuženiku u roku od 8 (osam) dana, naknaditi tužiteljima solidarno troškove ovog postupka iznosu od 2.335,99 EUR (dvije tisuće tristo trideset pet eura i devedeset devet centi) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od donošenja odluke (25. kolovoza 2026.), pa do isplate, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je podnesena dana 14. prosinca 2022. godine navodi se da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta odnosno prava stvarne služnosti kolnika preko dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarske oznake 1288 k. o. [katastarska općina]), koji dio je na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom od strane društva Geoart d.o.o. 14.12.2022.g. šrafiran i označen točkama A-J. Navedena nekretnina u naravi predstavlja pristupni put, kojim su tužitelji redovito dolazili do svoje nekretnine, koja je označena kao k. č. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. (katastarske oznake 1288 k. o. [katastarska općina]) te u naravi predstavlja maslinik.

1.1.Tužitelji da su navedenom trasom na svoju nekretninu pristupali osobnim vozilom i traktorom s prikolicom odnosno da su bili u posjedu prava kolnika. Ranije su građevinski radnici, po nalogu tuženika, na dijelu pristupnog puta nabacali na gomilu kamenja, šljunka i izgradili kameno-betonski zid visine cca 1 m, širine 54 cm te dužine cca 2 m i zabili tri željezna kolca pa je time onemogućen pristup automobilom na obiteljsku nekretninu tužitelja, te je pristupni put na spornom mjestu bio širok svega 1.70 m. Za navedeno smetanje u tijeku je pred ovim sudom postupak broj Psp- 91/2021. Nakon toga da su tužitelji automobilom pristupali do spornog zida.

1.2.Dana 15.11.2022.g. tužitelj pod 1. da je u dolasku na svoju nekretninu zatekao građevinske radnike koji su po nalogu tuženika na pristupnom putu zidali novi zid sa sjeverne strane, čime da su suzili trasu pristupnog puta. Tužitelj pod 1. da je o navedenom obavijestio ostale tužitelje te je dana 16.11.2022.g. na lice mjesta došao tužitelj pod 3. te utvrdio da građevinski radnici nastavljaju s izgradnjom zida, usprkos upozorenjima tužitelja da je time počinjeno smetanje prava služnosti puta. Stoga je 17.11.2022.g. tužitelj pod 3.pristupio na lice mjesta i pozvao policiju, koja je sastavila zapisnik o zatečenom stanju. Naknadno je tuženik pored spornog zida na put nabacao šljunak, kamenje i ostavio građevinsku miješalicu. Dana 13.12.2022.g. tužitelj pod 3. je pristupio na lice mjesta te utvrdio da je tuženik nastavio zidanje kameno-betonskog zida za koji je već u tijeku postupak pred ovim sudom te je zatvorio i postojeći prolaz kojim su tužitelji mogli pješice pristupiti na svoju nekretninu.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 3. srpnja 2023. godine, tuženik ističe da su u zakonskom roku protivi navodima iz predmetne tužbe smatrajući ih činjenično i zakonski ne utemeljene te predlaže da naslovni sud iz tog razloga uloženo tužbu odbije uz obavezu tužitelja naknadu troškova ovog postupka.

2.1. Nadalje, u narativnom dijelu tužbe tužitelji da na više mjesta naglašavaju da su oni bili u posjedu prava kolnika navedenom trasom ali da su u tome zasmetani jer da su ranije građevinski radnici po nalogu tuženika na tom mjestu nabacali gomilu kamenja, šljunka i izgradili kameno-betonski zid opisane dimenzije te zabili tri željezna kolca. Na taj način da im je onemogućen pristup automobilom na obiteljsku nekretninu tužitelja zbog čega da je pred ovim sudom u tijeku postupak koji se vodi pod poslovnom brojem Psp-91/21. Iako taj postupak da nije pravomoćno priveden kraju, te kako se stanje na terenu od tada nije promijenilo (što predmetnom tužbom ne osporavaju tužitelji), isti tvrde da su u međuvremenu do spornog zida pristupali svojim vozilom, a što da nije moguće ako je tuženi prethodno navedenim radnjama od 2021. g. onemogućio takav pristup preko utužene čest. zem.

2.2. Znači da neovisno o tome što su tužitelji u mjesecu studenom i prosincu 2022. g. zatekli na terenu proizlazi da oni zbog ranije postavljenih prepreka već duže od godine dana nisu na opisani način mogli konzumirali posjed na predmetnoj dionici pa da se stoga i ne može smatrati da su u njegovom uživanju zasmetani, a što da isključuje svaku mogućnost zatražene sudske zaštite. Osim toga, da je nejasno koje bi to uz već postojeće kamenje i šljunak tuženik dodatno nabacao na svoju parcelu krajem prošle godine i na koji način se te dvije mase međusobno mogu razlikovati, pogotovo što na licu mjesta da ne postoji nikakva građevinska miješalica o kojoj se govori u historijatu i petitu predmetne tužbe.

2.3. Tužitelji da u ovom postupku govore o prolazu svojim vozilima, a što da predstavlja i razlog utuženja jer da je riječ o povredi posjeda prava služnosti kolnika iako o uspostavi i postojanju tog prava nisu dostavili nikakvu pisanu ispravu iz koje da bi se dalo zaključiti da se tuženik ili njegov pravni prednik složio sa zasnivanjem tog prava. Čak štoviše, tužitelji u naznačenom profilu nisu mogli konzumirati kolnik u cilju pristupa svojoj obližnjoj nekretnini jer kolna trasa na tom mjestu nikada nije postojala, a njenu realizaciju onemogućava i konfiguracije terena. Tu činjenicu da je potvrdio sudski očevida koji je proveden na licu mjesta u predmetu ovog suda Psp- 91/21. Naime, navedene prigode imenovani sudski vještak ŠK je naglasio i u sudski zapisnik izdiktirao, kako se odmah može uočiti kako je dio iza otvora u nižem nivou od suhozida i novosagrađenog betonskog zida za oko 40 cm. Pored toga, u zaključnom dijelu svog pisanog nalaza i mišljenju od 25.10.2021. g. isti taj vještak da je pojasnio kako nadmorska visina na ulazu u nekretninu tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica], ko. [katastarska općina], iznosi 72,73 m, dok nadmorska visina gdje je tužitelj po njegovim tvrdnja parkirao automobil iznosi 71,04 m, a što da je sve ilustrirano fotografijom 4 (poglavlje 4. Prilozi).

2.4. Uzevši u obzir navedeno, da je sasvim jasno da tolika visinska razlika od cijelih 1,69 m ne pruža mogućnost da se s osobnim vozilom, te traktorom zajedno sa prikolicom može ulaziti s jedne na drugu nekretninu kako to ističu tužitelji jer da je prvo na ulaznom dijelu u nekretninu tužitelja, a na koju se pristupa sa nekretnine tuženika, potrebno prijeći visinsku razliku od 40 cm, a potom savladati i nagib koji ima razliku u padu od punih 1,69 m2. Nadalje, da nije potrebno neko veliko tehničko znanje da se kod takve stepeničaste strukture terena koja ima vlake i podzide s lijama, zaključi kako vozilo tužitelja ili neko drugo vozilo koje nije terenac, nije u stanju savladati takve prepreke, a kamo li se još okretati u nekretnini tužitelja i vraćati se sa pretrpanim vozilom ili traktorom nakon branja maslina preko nekretnine tuženika do obližnjeg puta oznake čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

2.5. Nadalje, da iz zračne snimku u boji sa podlogom iz 2011. g. koja da se nalazi na Geoportalu se vidi da na spornoj lokaciji nije postojao put o kojem govore tužitelji tako da tvrdnje inicijatora ovog postupka o postojanju kolnog puta na tom mjestu da ne odgovaraju istini.

2.6. Nadalje da je potrebno naglasiti da tužitelji raspolažu sa adekvatnim pristupnim putem sa južne strane svoje parcele, a što da isključuje svaku potrebu korištenja predmetne dionice za potrebe pristupa istoj.

3. Sud je u tijeku postupka pročitao i izveo sljedeće dokaze: fotografije priležeće na str 5 do 18 spisa, geodetski situacijski nacrt Geoart d.o.o., od 14.12.2022., potvrda policijske postaje broj 511-12-33-28-523/2022, 19. prosinca 2022.izvršen je uvid u spis Psp- 91/2021 (Psp- 52/2024), čiji preslik prileži na str. 86-200 spisa, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka ŠK, dipl., ing. geodez., pregledan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ŠK, dipl. ing. geodez., od dana 30. srpnja 2024. godine, izveden je dokaz usmenim obrazlaganjem vještva od strane sudskog vještaka ŠK na ročištu od dana 13. prosinca 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje VK, JK, SK, CK, ŽK, pregledana je drugostupanjska odluka Gž- 1682/2025 od 8. prosinca 2025. kojim je potvrđeno rješenje Psp- 52/2024 od 5. lipnja 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem tužitelja pod 3 DK, svjedoka NK. Tužitelj je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem KK, te svjedoka FK zbog teškog zdravstvenog stanja (u prilogu zdravstvena dokumentacija).

4. Tužitelji su nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka uredili tužbeni zahtjev podneskom od dana 29. lipnja 2026. godine, kojemu se tuženik također protivio iz svih razloga dosada istaknutih.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP-a).

7. Pregledom tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, odnosno je su li se tužitelji u vrijeme počinjenog smetanja nalazili u zadnjem i mirnom posjedu prava služnosti puta staze i kolnika spornog dijela nekretnine, kao i je li postupanje tuženika protupravno i samovlasno.

8. Odredbom čl. 21. st.1 ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

9. Odredbom čl. 22. st.2. ZVDSP-a propisano je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

11. Odredbom čl. 20. st.1. ZVDSP-a, propisano je da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

12. Čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktična (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu.

13. Za radnju kojom će se smetanje posjeda izvršiti dovoljna je svijest počinitelja, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a nije odlučno pitanje namjera da se smeta posjed.

14. Pravo na zaštitu od smetanja posjeda ima svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

15. Prema odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a zaštita posjeda prestaje protekom roka od 30 (trideset) dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

16. Prvotno je valjalo utvrditi u pravnoj stvari identitet predmeta spora, a što je utvrđeno uviđajem na licu mjesta dana 08. ožujka 2024. godine, uz stručnu pomoć vještaka ŠK, sudskog vještaka za geodeziju.

17. Sudski vještak ŠK u svom nalazu i mišljenju o dana 30. srpnja 2024. i sukladno geodetskoj skici prikazao je predmet spora na sljedeći način:

- likom A-B-C-D-E-F-G-A prikazan je betonsko – kameni zid površine 19 m2, dužine 39,40 m, širine 0,50 m i prosječne visine 0,80-1,00m (od uređene kote terena), čijom je gradnjom po kazivanju tužitelja učinjen čin smetanja posjeda, na način da je sužen pristupni put do nekretnine tužitelja. Isti se po zk stanju nalazi na zk. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina])

- na geodetskoj skici lica mjesta likom D-C-H-I-D prikazan je odloženi šljunak na makadamskom putu u površini od 2 m2, čijim odlaganjem po kazivanju tužitelja učinjen je čin smetanja posjeda. Isti je odložen na zk. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

- na geodetskoj skici lica mjesta likom E-D-C-K-J-F-E, ispunjen crvenom točkastom šrafurom, površine 89 m2, prikazan je dio puta na kojem je po kazivanju tužitelja učinjen čin smetanja posjeda, a kojim su tužitelji pristupali na svoju nekretninu (zk. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Isti se po zk stanju nalazi na zk. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]).

- nadmorska visina na ulazu u nekretninu tužitelja sa istočne strane predmetnog zida iznosi 72,80 m, a nadmorska visina sa zapadne strane predmetnog zida iznosi 72,05 m, i to na mjestu gdje tužitelj tvrdi da je pristupao na svoju nekretninu (zk. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

18. Na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ŠK tuženik je imao primjedbe istaknute u podnesku od dana 6. rujna 2024. godine, pa je valjalo sudskog vještaka pozvati na usmeno obrazlaganje vještva i raspraviti sve činjenice istaknute u primjedbama.

18.1. U odnosu na prigovor iz podneska tuženika sudski vještak je u potpunosti ostao pri svom nalazu i mišljenju. Objasnio je da uočena razlika u nadmorskoj visini proizlazi iz činjenice da je u prethodnom postupku Psp-91/2021 bio zadatak vještaka da prikaže visinu na mjestu gdje su tada tužitelji pokazali da bi oni tada parkirali automobil, dok je u ovom sudskom postupku bio zadatak vještaka prikazati visinu na ulazu u nekretninu tužitelju, te da je naprosto riječ o različitim pozicijama koji imaju različitu nadmorsku visinu, jer teren od ulaza u nekretninu pa prema zapadu pada. Što se tiče visine na nekretnini tuženika gdje je vidljiva razlika od 7 cm u odnosu na snimak iz prethodnog postupka, sudski vještak je objasnio da u prethodnom postupku na tom mjestu nije bio izgrađen zid koji da je kasnije izgrađen. Oko izgrađenog zida da je vidljivo da je nasut materijal, pa da pretpostavlja da je ta mala razlika uzrokovana upravo tim radovima. Navodi da ima saznanja u odnosu na spis Psp -91/2021 obzirom da je on bio vještak i u navedenom predmetu pa da su mu te činjenice poznate. Na upit pun. tuženika da vještak iskaže koju mjernu jedinicu bi predstavljala ova razlika od 0,75, sudski vještak je istaknuo da bi to bilo u metrima 0,75 odnosno ako se pretvori u centimetre 75 centimetara. Nadalje, vještak iskazuje kako je bio na terenu i prije i poslije izgradnje zida, da prije nego je zid izgrađen nije bilo nikakve stepenice, nego da je riječ o terenu koji je u velikom padu sa nekretnine tužitelja, odnosno sa nekretnine tuženika prema nekretnini tužitelja. Sada kada je napravljen zid i uređen teren s obzirom na ove izmjene navodi da bi micanjem zida postojala stepenica obzirom na sadašnju utvrđenu visinsku razliku.

18.2. Kako stranke nisu imale daljnjih primjedbi na vještvo, sud vještvo sa njegovim usmenim obrazloženjem ocjenjuje i prihvaća kao stručno, argumentirano i vjerodostojno, kojim je u potpunosti utvrđen identitet predmeta spora.

19. U ovom postupku da bi tužitelji dokazali svoj posljednji mirni posjed prava stvarne služnosti staze i kolnika moraju dokazati da su predmetnim dijelom nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno putem koji se proteže do nekretnine u posjedu tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], mogli neometano prolaziti prije nego je tuženik nabacao na gomilu, kamenje, šljunak, odložio građevinsku mješalicu, izgradio kameno-betonski zid, sve to na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je prikazano na skici vještaka ŠK iz predmetnog vještva.

20. Svjedokinja VK, u daljnjem srodstvu sa tužiteljima navodi da je vlasnica Doma za starije i nemoćne osobe, a koji se nalazi odmah u neposrednoj blizini, a ona da inače živi u [adresa], a inače da je tamo živjela 16 godina, a posljednjih pet godina u [adresa], da dolazi brati masline, jer osim doma da ima i nekretnine, da je je bio dogovor između vlasnika ovih dviju parcela, a s jedne strane to da je bila parcela njenog pok. strica gdje su njegova djeca prodala tu parcelu, a poznato joj je da su kupci te nekretnine dogovorili sa vlasnikom EK (zvani P), da svatko od svoje nekretnine da 2 metra kako bi se formirao put kojim bi se moglo doći do Brajine parcele, odnosno njegove sestre parcele ( ne zna za njihove međusobne dogovore). Zna da je tom dogovoru bio prisutan i ĆK jer da i on ima parcelu, a koju sada pokazuje sudu i imala bi oznaku kat. čest. [katastarska čestica]. Taj dogovor da je bio negdje 2000.g., a to da joj je poznato jer da je sve ovo prije bila građevna zona, a onda da se 2004.g. promijenio prostorni plan i to se promijenilo u zeleni pojas, tako da se na ovim nekretninama nije moglo ništa graditi, i to je sve ostalo tako kako je bilo. Inače da se ovaj dogovor napravio upravo da bi se moglo doći na ove parcele pa pokazuje sudu parcelu kat. čest. [katastarska čestica] i ove linije točke A-G. Inače zadnji put da je bila u 11.mj. 2024.g., da je brala masline i čistila svoju parcelu koja se nalazi u neposrednoj blizini. Inače, kada je sud pita u odnosu na ovu liniju između točaka A-G što da je tu bilo, prije izgradnje ovog betonskog zida na terenu, navodi da se tu prije prolazilo pješke, traktorom, autom da se dolazilo, s tim da se autom moglo proći, ali se nije moglo ići dalje, jer su bile gromade kamenja i slično tome, a inače upravo preko ovog dijela da su se nosile masline, a to da zna jer je upravo i njen otac tu dolazio brati masline, pa kada je sud pita kakav je bio tu teren, da li se tu moglo nesmetano doći, svjedokinja iskazuje da se moglo doći kao što je već rekla, pješke, autom, traktorom. Što se tiče inače ovoga puta, na upit suda kakav je bio taj put, svjedokinja navodi da je bio makadamski, da je bilo zemlje, malo manjih stijena. Nadalje, da na ovom potezu između točaka A-G da je bila drača, odnosno na tom dijelu da je bio tzv. ˝prteći put˝, koji je inače bio nešto manje širine nego što je danas postojeći put, a koji se naknadno proširio kako je već o tome iskazivala. Preko ovog prtećeg puta da je prolazio P, prolazio je vlasnik parcele OK, a misli da je bila još jedna obitelj H, jer oni da imaju isto jednu parcelu odmah iza ove parcele od D. P da je radio odmah zid kada su se oni dogovorili oko ovog puta i kada su dali svoje suglasnosti da se taj put formira, a kada je sud pita kada je prvi put vidjela da se nešto radi, navodi da je to vidjela prije par godina, a da se to može vidjeti i iz svoje kuće, odnosno Doma za starije, i ponavlja da na ovom donjem dijelu između točaka A-G tu nikada da nije postojao nikakav zid, već da je bio jedan normalan prolaz. P da je od nekretnine koja je položena uz ulicu, odnosno javni put odvojio dio svoje nekretnine za put, odnosno 2 m on, a 2m oni,a sve to da bi P, imao put do ove svoje dvije parcele. Nadalje navodi da joj nije poznat RK. Nadalje, navodi da Đ i P da bi oni mogli pristupiti do svojih parcela idu preko okolnih nekretnina, a to da zna jer nju ljudi zovu, pošto da joj je Dom zatvoren sa kapijom i pitaju da li mogu proći preko njene nekretnine, a počeli su zvati zvati ima negdje 3-4 godine, a H u zadnjih 2-3 godine nije dolazio, otkad mu je baba umrla. Dogovor u vezi puta da nije nikad stavljen na nekakav papir, ali to da mogu potvrditi i gdin. KK i gdin. L, jer da je ona tu samo posrednik. Na upit pun. tuženika jesu li ulazili na tužiteljevu parcelu traktorom i autima i tamo se istima okrećali, svjedokinja navodi da se autom nije imalo gdje okretati, tako da su tužitelji ulazili uvijek u rikverc, a sa traktorom da se moglo okretati, kao što da bi se moglo i sa džipom koji ima velike gume, ali sa manjim autom da se nije moglo okretati, a da su tom tehnikom, vožnje unatrag ulazili preko točke A-G, na tužiteljevu nekretninu, jer da se radilo o velikom urodu maslina te da je to trebalo sve staviti na traktor. Na upit pun. tuženika kada je zadnji put vidjeli da to rade, da ulaze, beru masline, navodi da ih nije vidjela sigurno 3-4 godine, odnosno otkada je ovaj spor. Navodi da ne zna za drugi spor, zna da postoji spor oko ovoga što su se oni dogovarali da se može ući u tužiteljevu parcelu. Na upit pun. tuženika jeste li vidjeli da bi netko na ovoj trasi postavio šljunak, odložio građevinsku miješalicu, nabacao kamenje, svjedokinja navodi da je vidjela da tu netko nešto radi, ali da nije vidjela što točno.

21. U svom iskazu svjedokinja JK, u daljnjem srodstvu sa tužiteljima, navodi da je dolazila pomagati tužiteljima obitelji EK brati masline, zna da je netko prodao parcelu i kada se ta parcela prodala da im se zatvorio put do njihove parcele. Koliko da je njoj poznato to da je prodala njihova sestra, a kada je sud pita kome je prodala da ne zna. Inače da se do njihove parcele osim pješice moglo proći i sa traktorom, da prije dok se ovaj put nije proširio da se tu moglo doći pješice i traktorom, a da nakon što se ovaj put proširio da se do parcele tužitelja moglo čak doći i sa autom. Kada da su brali masline, traktor da je dolazio i oni su masline stavljali na traktor, a na upit suda je li tu bila neka visina i je li tu traktor mogao normalno proći, navodi da je bila jedna gomila, ali da je traktor mogao proći, odnosno oni da su otvorili tu jedan otvor, a pritom da misli na vlasnike ove parcele obitelj EK. Nakon što se proširio ovaj put da bi sa svojim auto marke "yugo" došla do nekretnine tužitelja, s tim da nije ušla s tim autom dolje u nekretninu tužitelja gdje da su masline, već da bi stala s autom odmah do nekretnine tužitelja. Inače da se tu moglo proći, ali pošto da se ne bi imao gdje okretati i da se ne bi naguravali ona da bi auto ostavila odmah do te parcele. Na upit suda je li može precizirati vremensko razdoblje kojim bi se prolazilo ovim putem, svjedokinja navodi da se tu sigurno prolazilo još 90-ih godina, inače da su njene parcele položene na Vrsinama, a ona da je dolazila inače njima pomagati, a na upit suda koliki bi bio urod maslina, da bi to bila sigurna jedna tona maslina. Navodi da je zadnji put bila ima desetak godina. Navodi da bi znala vidjeti EK da ulazi sa svojim autom na nekretninu.

22. U svom iskazu svjedokinja SK, nesrodna sa strankama navodi da živi u neposrednoj blizini, da se ovom području rodila, odgojila, tako da su joj poznate činjenice u vezi ovog postupka. Navodi da je inače obitelji tužitelja EK pomagala, brati masline, okopavati biže, bob, vinograd i slično tome, i zna da na ovom dijelu su oni slobodno mogli proći do svoje nekretnine. Navodi da je zadnji put bila ima mjesec dana, da je bila posjetiti rodicu, te da otkad je ovaj zid izgrađen da se sad više nikako ne može proći do nekretnine tužitelja. Na poseban upit suda na koji način je ista dolazila do nekretnine tužitelja u ovim prigodama kada bi im pomagala, navodi da tada nije bio ovako široki put već ˝prteći˝ put i da bi oni tim putem dolazili do nekretnine, a do nekretnine da se moglo slobodno pristupiti. Navodi da su oni poslije dali 2 metra svoje zemlje, misleći na tužitelje, kako bi se mogao proširiti put i kako bi oni mogli osim pješice pristupiti i automobilom, tako da su nakon što se ovaj put proširio oni tu pristupali. Oni da su tu pristupali automobilom i traktorom. Na poseban upit suda da li je taj traktor mogao proći i pristupiti do nekretnine tužitelja, ista navodi da je mogao proći, nakon što se ovaj put proširio i nakon što je izgrađen zid. Na poseban upit suda je li sta bila prisutna prilikom prolaska traktora, svjedokinja navodi da je, kad im je pomagala brati i onda da bi se to sve tovarilo na taj traktor. Navodi da ima sigurno jedno 30 godina da tužitelji prolaze na ovaj način i pristupaju do svoje nekretnine. Na poseban upit suda da li se itko bunio ili osporavao tužiteljima ovaj prolazak pješice ili traktorom do nekretnine tužitelja, ista navodi da nije nitko nikada, da je bila sigurno ima i 2-3 mjeseca, prije i 4-5 mjeseci i prije godinu dana i sl. tome, a prođe uvijek kad ide stramputicom do svoje rodice, da je uočila da se izgradio ovaj zid, da nije vidjela djela tko ga gradi, ali da je uočila da je izgrađen i da je on spriječio prolazak tužiteljima do svoje nekretnine. Prvo put da je vidjela da je da je taj zid izgrađen, da ima 2, možda i 3 godine, da je osim zida vidjela i ovu miješalicu, beton, i sve ovo što je potrebno za izgradnju, nadalje da su na tom putu bile i masline i stabla borike kod susjeda, da su tužitelji vozilom dolazili sa tog puta direktno na svoju zemlju, da ona ima već 70 godina na ovom području i da zna da su oni dolazili i vozilom do svoje nekretnine.

23. U svom iskazu svjedok CK nesrodan sa strankama navodi da je uvijek pomagao brati masline obitelji EK, i da je uočio 2021.g., da je ovaj što je kupio susjednu nekretninu izgradio betonski zid i tužiteljima pripriječio dolazak do njihove nekretnine. Navodi zadnje što je vidio da je tužiteljima ovim zidom koji se izgradio pripriječen put do nekretnine, a nakon toga da nije više ni dolazio. Način na koji se dolazilo do ove nekretnine, osim pješice, traktorom, tamićem i vozilom i da se moglo skroz pristupiti ovim vozilima do nekretnine tužitelja, a da je tu bila jedna manja makadamska rampa preko koje bi se ušlo skroz u nekretninu tužitelja. Nadalje navodi ima dosta širine puta tako da se tu moglo normalno nesmetano proći. Kada je prvi put došao da je to bilo 2000.g., tada da je već bio ovaj makadamski put i moglo se normalno pristupiti do nekretnine tužitelja. Na poseban upit suda da li bi tužiteljima u ovim prigodama dolaska na nekretninu bi se itko bunio radi njihovog prolaska do nekretnine, svjedok navodi da nije nitko nikada. Kada je bio zadnji put 2021.g. da je uočio da je napravljen zid i da se više ne može pristupiti na nekretninu, a da se moglo normalno doći putem do tog zida. Na upit pun. tuženika jeste li vi te prigode kada ste vidjeli zid, vidjeli i nekakav materijal, miješalicu, šljunak ili bilo što drugo što se nalazi na toj trasi, odnosno putu, svjedok navodi da nije ništa od toga vidio, već samo da je pregrađen ovaj zid kao što da je i ranije kazao. Na upit pun. tuženika na toj trasi je li se nalazila kakva maslina, svjedok navodi da je bilo sve čisto na tom putu do nekretnine. Na upit pun. tuženika je li vam poznato od koga je ova osoba koja je kupila ovu nekretninu, od koga je to kupila, svjedok navodi kupila je to od Brajine sestre, a P da je nadimak za IK.

24. U svom iskazu svjedok UK nesrodan sa strankama navodi da mu je poznato o kojoj se nekretnini radi jer da je bio angažiran bio od strane tuženika TK radi vršenja određenih geodetskih mjerenja, pa tako pokazuje sudu česticu 1364/5, a koja je položena sjeverno od ovog dijela koji je predmet postupka i navodi da je tu radio određena mjerenja i da je to bilo 2018.g., a potom da je došao i 2019.g., te da je ponovno po nalogu tuženika vršio mjerenje dijela nekretnina 1364/2, a ona da je položena južno od dijela koji je predmet ovog postupka. Na upit suda da li je prilikom tih mjerenja 2018.g., kao i 2019., primijetio da netko prolazi ovim dijelom koji je označen na skici kao predmet postupka, navodi da nije nikoga primijetio. Na upit suda da li je tada postojao zid, a koji je sada izgrađen, navodi da tada nije postojao zid, a da su na ovom dijelu postojale određene kamene gomile. Navodi da je on parkirao auto prije ovog dijela i da je i dalje bilo neprohodno za vožnju automobilom. Na poseban upit suda koliko se isti vremenski zadržao prilikom ovih mjerenja, svjedok navodi da bi se zadržao oko sat i pol vremena. Navodi da ga je angažirao tuženik da se ta površina izmjeri, ali da se ne može točno sjetiti zašto bi mu to bilo bitno, možda da je htio nešto kupiti. Na upit pun. tužitelja je li se može sjetiti kakva je bila nekretnina tuženika, kakva je bila konfiguracija terena, je li bilo kakvih kultura, svjedok navodi bila je konfiguracija terena uobičajena za ovo područje, kameni suhozidi, ne može se sjetiti nekih posebnih kultura.

25. U svom iskazu svjedok NK navodi da ga je angažirao tuženik RK i da je tamo izvodio određene radove odnosno sa kamionom je prenosio žalo na ovaj teren. Navodi kad je ravnao ovaj dio s bagerom da je tada već postojao jedan manji zid, kao suhozid, ali da on nije mogao ući sa kamionom na ovaj dio, ovaj dio da je bio neprohodan, ostavio bi kamion na ovoj donjoj parceli od susjeda, dok da nije sa bagerom napravio put na sjevernoj strani i nasuo ga tamponom odnosno sitnim kamenjem. Nadalje, da je cijeli ovaj dio počevši od javnog puta koji je asfaltiran pa sve do ovog predmetnog dijela bio neprohodan, jer da je na njemu bilo položeno kamenja, škalje i žbunja, a da nije bio ni prohodan ovaj predmetni dio označen na skici lica mjesta vještaka, da je također na njemu bilo kamenja, žbunja. Što se tiče ovog suhozida kojeg da je spominjao on da je bio položen na sjevernoj strani, pokazuje sudu fotografiju broj 1. na kojoj da je položen kameno betonski zid i na tom dijelu da je bio suhozid. Ima sigurno jedno 3,4 godine, da ne može točno precizirati, kada je to točno ravnao, možda ima i 5 godina, ali da ne zna točno. Njegov posao da je bio da radi sa bagerom i kamionom, iskopi i poravnavanje, osim ovog što da je pokazao da je ravnao tuženikovu nekretninu i ovaj zapadni zid. Navodi da je bio sa kamionom sigurno 5 do 6 puta, a možda i 10 puta, da ne može sad točno precizirati, a sa bagerom da je bio sigurno jedno 4 do 5 dana. Nadalje, da ga nitko nije ometao u obavljanju tih radova, govorio da ne smije raditi i slično tome, svjedok navodi, ne, nitko me nije ometao. Inače kada je tu bio i radio da nije vidio nikoga da tu prolazi, ovim predmetnim dijelom. Navodi da je započeo ravnanje puta od krivine pa sve do kraja Stipine parcele, a nalog za takvu radnju, da mu je dao RK, a na daljnji upit jeste li tražili dopuštenje od vlasnika čestica koje graniče s predmetnim putem. Nadalje, da na mjesto ovog sadašnjeg kameno betonskog zida je postojao suhozid kojeg da je uočio, a prilikom izvođenja radova suhozid nije uklonjen. Na ovom predmetnom dijelu označenom točkama A i G da je i na tom dijelu zid bio također narušen. Nadalje, navodi da je na ovom dijelu gdje je ravnao bila jedna maslina, koja da mu je zasmetala kada je radio sa bagerom. Nadalje, navodi da se nije moglo sa ovog dijela šrafriranog u skici vještaka preći na susjednu nekretninu preko ovih točaka A i G. Na tom dijelu da je bila jedna maslina ili bor, ne može se sad točno sjetiti. Na upit pun. tuženika da li ovo prethodno znači da li se nije moglo uopće proći ili da se nije moglo proći vozilom, svjedok navodi da se nije moglo proći vozilom, jer kao što da je kazao da je jedva prošao sa bagerom, naime, dok nije nasuo, da se tu nije moglo uopće voziti sa nikakvim vozilom. Što se tiče uklanjanja zida počevši od točke A, G pa južno na ovom zapadnom dijelu, navodi, da je zid micao, ali da je ostavio temeljna kamenja koja da su nosiva za ovaj zid, negdje da je bila visina 30 cm, a negdje 50 cm, kako na kojem dijelu, tamo gdje je bio dobar zid da ga nije uopće dirao.

26. U svom iskazu trećetužitelj navodi da je već bilo jedno smetanje posjeda, to da je jedan drugi postupak i da nekih godinu dana i 4 mjeseca nakon ovog prvog smetanja, da se dogodilo drugo smetanje, a to da je bilo 15. studenog 2022., kada je njegov otac otišao šetati do svoje nekretnine i onda je uočio da su radnici počeli raditi zid, a to da je ovaj zid od istoka prema zapadu po cijeloj dužini i sudu pokazuje na skici lica mjesta ŠK da bi se to radilo o ovoj dužini između točaka B-A od istoka prema zapadu, i na taj zid da se nadovezao i drugi zid. Bilo je iskrenuto žalo na putu, bili su radnici, miješalica, cement, a isto tako da da na ovoj liniji A-G na skici lica mjesta, da je već ranije učinjeno smetanje 2 metra i da je bio zatvoren ulaz u svibnju 2021.g., a onda da se taj zid izgradio, odnosno nadovezao još 1,70 m u prosincu 2022. godine. Što se tiče puta, to da je u početku bio kozji put kojim da bi se dolazilo do nekretnine, a kasnije da se taj put proširio negdje 1999. -2000.g. i to na način da je svatko dao 2 metra od svoje nekretnine, s time da je njegov otac dao prvi 160 m2 svoje zemlje, a to da je sad položeno prema ovoj skici istočno od ovih nekretnina, zatim da je njegova teta MK od koje je tuženik kupio nekretninu 2007.g., dala 2 metra svoje parcele za taj put, a isto tako i vlasnici nekretnine položene na sjevernoj strani. Taj put da se tada poravnao bagerom i taj put da su financirali njegov otac, OK i KK. Kada da se taj put formirao tada da se moglo proći i vozilom i traktorom, to da je put od 4 metra širine, da se može s njim proći i kamionom. Inače, on i njegova obitelj da su se koristili ovim putem na način da su tu prolazili autom i traktorom s prikolicom i pristupali na taj način na nekretninu na kojoj da se nalazi maslinik. Nadalje, da između ovih točaka A-G, da se tu moglo proći, da je tu bila jedna rampa nasuta kamenjem, a kasnije da se tu prosuo tampon pa se taj dio poravnao, i oni da su na taj način tim dijelom prošli i slobodno bi ušli na svoju nekretninu, a upravo iz tog razloga da su i formirali ovaj put, da mogu autom ući na svoju nekretninu. Nadalje, navodi da bi prolazili ovim putem, više puta godišnje, kada da su se brale masline, a i kada da su se rezale i uređivale masline, a prije da je tu njegov brati imao i vinograd, pa da je i on dolazio obrađivati vinograd isto ovim putem. Nadalje, da nitko nikada njima nije branio prolazak tim putem, niti da ih je na bilo koji način ometao da prolaze tim putem. Inače, CK i ZK da su mu majka i otac, a BK da mu je brat. Nakon što da je izvršeno prvo smetanje da su mogli doći do svoje nekretnine samo do zida i da više nisu mogli proći do svoje nekretnine vozilom, ali da su mogli pješke proći jer da je ostao još otprilike 1,5 metar prohodno za pješke ući na nekretninu, nakon drugog smetanja da nisu više mogli doći do svoje nekretnine ni 40 metara udaljenosti od svoje nekretnine niti autom, a da nisu više mogli niti pješke, jer da je taj zid u potpunosti izgrađen, a na ovom putu zapravo po sredini puta da je sada izgrađen ovaj zid tako da oni više putem kojim da su prolazili ne mogu više prolazit. Nadalje, ovim putem da se koriste još neki drugi vlasnici okolnih nekretnina poput KK i OK, s tim da su njihove nekretnine bliže, tako da isključivo oni idu do kraja puta jer da je njihova parcela zadnja. Nadalje na svojoj nekretnini da je zasađen maslinik, to da je inače stari maslinik, zasađen prije 100 godina, te da oni više ne mogu ući u maslinik, a na daljnji upit koliko da je bilo uroda, navodi otprilike od 1000-1500 kg ovisi o rodnosti godine. Ubrane masline da bi prevozili s autom i traktorom s prikolicom jer da toliku kilažu ne može se prenijeti na neki drugi način. Njegova kuća da je udaljena nekih 400 metara. Nadalje, da nema nikakav pisani trag sklopljen između njega i tuženika, ili pak prednice tuženika u vezi ovog puta. Nadalje navodi da je očito da se to žalo potrošilo kad se izgradio zid, a na dan kad se izvršio očevid da nije zatečena građevinska miješalicu, jer da je ona očito maknuta. Na upit pun. tuženika pokazujući fotografije sa lice mjesta može li se proći ovim putem do vaše nekretnine, tužitelj navodi sada se više ne može proći tuda do naše nekretnine. Između točaka A-B je postojala ta visinska razlika, ali da su zato oni i napravili ovu rampu od kamenja i napravili su jedan tampon da se može ući autom na njihovu nekretninu. Na ovoj trasi i koju da je vještak obilježio slovima A-B-K-J-G-A ima jedna maslina koja da je bila položena na južnoj strani ali ona da nije ometala njihov prolazak do nekretnine, a na daljnji upit da li ona i danas postoji, potvrđuje da se radi o maslini koja se nalazi na fotografiji br. 2 iz vještva, dakle na južnoj strani puta. Upis puta u katastar da se nije još realizirao. Nadalje, prodavateljica MK da je kazala tuženiku da kupuje nekretninu koja je opterećena putem, a o tome da ima saznanja preko oca i majke. Nadalje, da između njegove nekretnine i nekretnine tuženika da je postojao suhozid i na tom suhozidu da je sada izgrađen zid od juga prema sjeveru. U suhozidu koji je dijelio njegovu nekretninu od tuženikove nekretnine da je postojala laza, odnosno ulaz u nekretninu. Š, navodi da je u trenutku kada je podnesena ova tužbu, odnosno u prosincu 2022. na terenu bila položena građevinska miješalica, šljunak, kamenje, na ovom putu. Nadalje, kada se formirao ovaj put da je bio dogovor između njegove tete MK i njegovog oca da on da dio svoje građevinske parcele koja da je položena na početku ovog puta, i da ona da svoj dio na svojoj parceli kako bi se moglo pristupiti do njihove nekretnine gdje su položene masline. Inače da je sve bila jedna parcela od njegova dida, otprilike površine cca 9000 m2 od kojih da je teta MK dobila ovaj središnji dio, istočni dio da je dobio njegov otac kao i ovu nekretninu zapadno gdje su sada masline. Inače gradnja ovog zida prvo da je započela sa južne strane, a onda da je tuženik zatvorio i ovaj dio na sjeveru na kojem je bio prolaz na njihovu nekretninu. Nakon počinjenog prvog smetanja da su dolazili sa Opet kadetom, i renaultom twingo, odnosno to da su bila manja vozila.

27. U svom iskazu tuženik RK navodi da je angažirao radnike i napravio taj zid. Tuženici da imaju prolaz sa južne strane do svoje nekretnine. Nadalje da postoji skica sa google mape iz 2011.g. na kojoj da se vidi da tu nema nikakvog puta i na tom putu da je bilo više drveća. Između njegove parcele i nekretnine tužitelja po cijeloj dužini da je bio suhozid, i tu nikad da nije bilo puta i razlika u visini između jedne i druge visine da je od 0,5 metra do 2 metra, i svjedokinja nije mogla pristupiti do ovog dijela preko maslina, a ni tužitelj. U ugovoru kojeg da je sklopio sa prodavateljicom ne piše da je ista opterećena putom, a da ni u zemljišniku ne postoji nikakvo optrerećenje, da nije viđao tužitelje da prolaze ovim putem, da nije postojao put od 4 metra širine ni put od 1 m, da mu tužitelji nisu pristupili i rekli da oni imaju pravo prolaska preko ove nekretnine, da nikad nije vidio tužitelje da obrađuju masline, da je kupio nekretninu koja da je imala neki mali put od metra.

28. Na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, sud cijeneći navedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, ocjenjuje kako valja prihvatiti kao utemeljene navode svjedoka VK, JK, SK, CK i tužitelja pod 3 DK da bi upravo tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaska preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a u korist 1367/1 k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, sve kako je to prikazano na skici lica mjesta ŠK od dana 30.srpnja 2024. likom E- D-C-K-J-F-E, a da je upravo tuženik angažiranjem trećih osoba (radnika), izvršio radnju odlaganja šljunka, kako je prikazano likom D-C-H-I-D na makadamskom putu u površini od 2 m2, te izgradio kameno- betonski zid koji je prikazan likom A-B-C-D- E-F-G-A, površine 19 m2, dužine 39,40, širine 0,50 m, prosječene visine 0,80 -1,00 m, kojim radnjama je suzio pristupni put do nekretnine tužitelja, te onemogućio u potpunosti tužiteljima prolazak pješice i vozilima, čime su u potpunosti tužitelji onemogućeni u izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti puta (staze i kolnika), kojim radnjama je tuženik počinio smetanje posjeda prava stvarne služnosti prolaska (staze i kolnika). Sud iskaz trećetužitelja i navedenih svjedoka ocjenjuje objektivnim, logičnim i uvjerljivim i poklanja im u cijelosti svoje povjerenje.

29. Povezujući iskaze trećetužitelja i svjedoka predloženih od strane tužitelja sa ostalim provedenim dokazima, posebice neposrednim opažanjem suda na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, pravomoćnoj odluci i svim činjeničnim utvrđenjima u spisu Psp-52/2024 (ranije Psp-91/2021) sud zaključuje nedvojbeno da su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu stvarne služnosti puta preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na označenom dijelu čime je opravdana njihova aktivna legitimacija za podnošenje tužbe.

30. Analizirajući utvrđenja u spisu Psp- 52/2024, koji se vodio između istih parničnih stranaka u kojem postupku je donesena pravomoćna odluka Županijskog suda u Splitu, dana 8. prosinca 2025. godine broj Gž- 1682/2025 kojom je potvrđeno rješenje o smetanju posjeda od 5.lipnja 2025. godine, a kojom odlukom je temeljem rezultata dokaznog postupka utvrđeno da su tužitelji za pristup svojoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazili spornim putem na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od cca 4 m, a koji put je formiran unatrag 20 godina, a osim utvrđenja relevantnih činjenica putem svjedoka, sud je činjenice utvrđivao i putem priloženih orto-foto snimaka iz travnja 2006., kolovoza 2012., kolovoza 2014., svibnja 2015., rujna 2017., i kolovoza 2019.g. na kojima se vidi sporni put u svojoj dužini i širini, kao i ulaz na nekretninu tužitelja, pa je slijedom svih utvrđenih činjenica u tom postupku sud nedvojbeno zaključio da su tužitelji upravo posljednji mirni posjednici označenog dijela. U ranije pokrenutom postupku za smetanje posjeda Psp- 52/2024 sud je pravomoćno utvrdio da je tuženik svojim radnjama- gradnjom zida na ulazu u nekretninu tužitelja, nabacivanjem kamena i šljunka, te postavljanjem tri željezna kolca na spornom putu onemogućio tužitelje u dotadašnjem uobičajenom pravu stvarne služnosti prolaza i prilaza spornim putem. Valja kazati da tuženik tezu o nepostojanju puta preko čes. zem. 1364/2 k. o. [katastarska općina] nije dokazao kako u ranije pokrenutom postupku tako ni u ovom postupku.

31. U kontekstu citiranog pravomoćno okončanog postupka, kao i saslušanja svjedoka i trećetužitelja u ovom postupku je dokazano da se navedenim dijelom preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prolazilo kako pješice tako i vozilima, i to jedno dugotrajno kontinuirano vrijeme, da je ranije postojao "prteći put" (kozji put), a koji se suglasnošću tete tužitelja MK (prednice tuženika) i oca tužitelja koji su dali zajednički 2 metra od svojih parcela za put, formirao put širine cca 4 m, i da je to proširenje bilo negdje 1999-2000.g. Sud u tom dijelu ne poklanja povjerenje iskazima tuženika, kao ni svjedoka NK, da bi taj dio nekretnine bio očišćen tek njihovim građevinskim radnjama i da od ranije nije bio prohodan, jer takvi iskazi su u suprotnosti sa svim ostalim izvedenim dokazima, nisu logični, uvjerljivi, nedovoljno su argumentirani, te su isključivo usmjereni na poboljšanje parnične pozicije tuženika. Ovo posebno se cijeni kao neuvjerljivo imajući u vidu i sva činjenična utvrđenja i zaključke suda u pravomoćno okončanom postupku broj Psp- 52/2024 u kojem je već odlučeno o postojanju prava stvarne služnosti puta staze i kolnika na dijelu nekretnine koja je i predmet ovog konkretnog tužbenog zahtjeva.

32. Što se tiče utvrđenja činjenica koje sve radnje je tuženik izvršio naknadno nakon ranije pokrenutog postupka smetanja posjeda, valja kazati da je temeljem rezultata dokaznog postupka, posebice uviđajem na licu mjesta i neposrednim opažanjem, kao i iskazima svjedoka i trećetužitelja je utvrđeno da je tuženik nastavio sa već započetom izgradnjom kameno-betonskog zida, da je takvom izgradnjom u cijelosti zatvorio prolazak na nekretninu koja je u posjedu (i vlasništvu) tužitelja koji dio je označen na skici vještaka linijom A-G, a na koji dio su tužitelji pristupali pješice i vozilima, uglavnom radi ubiranja maslina, čiji urod je cca 1000-1500 kg, a sud u tom dijelu posebice iskazuje povjerenje trećetužitelju i svjedocima VK, JK, SK, CK koji su svi suglasno potvrdili da se preko navedenog dijela prelazilo, da je bila rampa nasuta kamenjem, a kasnije da se prosuo tampon i da se taj dio poravnao na koji način da su tužitelji mogli nesmetano i bez većih prepreka prijeći sa nekretnine tuženika na svoju nekretninu, tako da u tom dijelu sud ne vidi visinsku razliku (koja nesporno postoji zbog nagiba i konfiguracije terena) između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika kao prepreku za prolazak tužitelja kako pješice tako i vozilima (vozila su služila uglavnom za utovar i transport maslina), upravo jer su tužitelji taj prolazak i visinsku razliku nasipanjem smanjili i na taj način omogućili ulazak i prolazak motornih vozila. Tako svjedokinja VK navodi da se "prolazilo pješke, autom, traktorom", JK navodi da "osim pješice moglo se proći i traktorom", da je "ona svoj Jugo ostavljala do nekretnine tužitelja", ali da su tužitelji prolazili traktorom", svjedokinja GK navodi "da je traktor mogao nesmetano proći", svjedok CK navodi " da je bila jedna manja makadamska rampa preko koje bi ušla vozila na nekretninu tužitelja". Dakle svi svjedoci su usuglašeni u svojim navodima u pogledu načina korištenja puta i prelaska na nekretninu tužitelja. Osim toga već je prvostupanjski sud u ranijem postupku smetanja posjeda, utvrđivao činjenice je li se zbog nadmorske visine moglo govoriti o prolazi i ulazu u nekretninu tužitelja, te je već u tom postupku izveden zaključak da se radi o terenu koji se strmo spušta od sjevera prema jugu, ali da su tužitelji za ulazak u nekretninu koristili rampu o čemu da je prihvaćen iskaz trećetužitelja, a navedena utvrđenja je prihvatio i drugostupanjski sud u svojoj odluci Gž- 1682/2025- 2.

33. Odredbom članka 10. stavak 1. ZVDSP-a, određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Odredbom stavka 5. istog članka određeno je kako je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

34. Odredbom članka 16. stavak 1. ZVDSP-a je propisano da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

35. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada). S druge pak strane posjed prava, a to je u našem pravnom poretku samo posjed stvarne služnosti, jest stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira je li ona ovlaštenik tog prava ili nije).

36. Stoga primjenjujući navedene odredbe ZVDSP-a, a ocjenjujući sve provedene dokaze kako posebno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, sud je stava da su tužitelji zasigurno stekli posjed prava stvarne služnosti prolaza (staze i kolnika) preko čest. zem. [katastarska čestica] (poslužna nekretnina), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] (povlasne nekretnine) sve k. o. [katastarska općina] na način da su kontinuirano izvršavali sadržaj prava stvarne služnosti puta, a obzirom da prema uvjerenju suda sukladno izvedenim i ocijenjenim dokazima nitko ih u tome nije sprječavao ili ih na bilo koji način ometao u faktičnom izvršavanju, sve do izvršenih radnji po nalogu tuženika u prvom postupku smetanja posjeda koje se dogodilo u svibnju 2021.godine, sve kako je to utvrđeno pravomoćnom presudom, a koje radnje je tuženik nastavio izvršavati u drugom počinjenom smetanju posjeda za koje tužitelji imaju saznanje od dana 15.studenog 2022. godine, i da su tužitelji svakako posljednji mirni posjednici prava stvarne služnosti puta (staze i kolnika) preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

37. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, te ocjene njegove protupravnosti i samovlasti, a kako je nesporno da je tuženik izvršio radnju nalogom trećim osobama odlaganja šljunka na makadamskom putu u površini od 2 m prikazan likom na slici vještaka D-C-H-D-I, te izgradio kameno-betonski zid ne geodetskoj skici prikazan likom A-B-C-D-E-F-G-A, površine 19, m2, dužine 39,40 m, širine 0,50 m, prosječne visine 0,80 -1,00 m, sud ocjenjuje da ovaj čin tuženika koji je izvršen bez znanja i volje tužitelja po svom karakteru protupravan i predstavlja samovlasno postupanje i zadiranje u zadnji mirni posjed tužitelja, jer su takvom radnjom tužitelji u cijelosti spriječeni pristupati na svoju nekretninu na način na koji su to nesmetano obavljali kontinuirano od 1999/2000.g. (pješice i vozilima), a ujedno im je sužen pristupni put prikazan na skici vještaka likom E-D-C-K-J-F-E, površine 89 m2.

38. Tuženik je dakle tužiteljima kao posljednjima mirnim posjednicima bez njihove volje oduzeo posjed prava stvarne služnosti puta, te ih takvim činom uznemirava čime je sukladno prethodno navedenim odredbama samovlasno zasmetao njihov posjed. Kao što je već ranije rečeno čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktičnu (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a upravo to je učinjeno od strane tuženika u konkretnom slučaju. Pasivno legitimiran u smetanju posjeda je ona osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, uznemirivši ga ili oduzevši ga, ali i osoba koja je dala nalog za smetanje posjeda, te osoba u čiju korist je smetanje posjeda učinjeno.

39. Tuženikova samovlast u postupanju posebice se očituje u činjenici da je isti neovisno o pokretanju ranijeg postupka za smetanje posjeda, nastavio u tijeku tog postupka izvršavati daljnje radnje izgradnje kameno-betonskog zida, ne čekajući sudski pravorijek po pokrenutom postupku.

40. Također predmetna tužba radi smetanja posjeda podnesena je blagovremeno, odnosno unutar zakonskog roka od 30 (trideset) dana od dana saznanja za čin i počinitelja odnosno u roku od godine dana od dana smetanja. Tužitelji imaju saznanje za predmetno smetanje dana 15. studenog 2022. godine, a tužbu podnose 14. prosinca 2022. godine, dakle unutar propisanih rokova.

41. Sukladno svemu navedenom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja imajući u vidu da je iz izvedenih dokaza u postupku nedvojbeno kako je tuženik navedenim postupanjem oduzeo dio posjeda tužiteljima i uznemirio ih u njihovom dotadašnjem korištenju i posjedu prava stvarne služnosti puta, zbog čega je odlučeno prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

42. Isto tako, sud je prihvatio zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je tražena uspostava u prijašnje posjedovno stanje kako je to i zatraženo i uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 29. lipnja 20264. godine, sukladno preciziranom zahtjevu nakon vještva, zbog čega je prihvaćen i taj dio tužbenog zahtjeva kao i dio kojim se tuženiku zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda.

43. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci rješenja.

44. Odluka o trošku pod točkom II. izreke rješenja, temelji se na odredbi članka 154. stav 2. ZPP-a, a sukladno Tarifi br. 7/2 o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u postupcima radi smetanja posjeda u iznosu od 250 bodova, (koja obuhvaća najviše do četiri radnje), a kako je u postupku osim sastava tužbe i radnje zastupanja na tri ročišta, punomoćnik pristupio na još ročišta od13.12.2024.,26.02.2025.,15.05.2025.,16.09.2025.,12.11.2025.,3.02.2026.,26.03.2 026.,4.05. 2026. valjalo je za preostalih 8 (osam) ročišta obistiniti nagradu u visini od 50 bodova (8x50 bodova), zatim za sastav obrazloženog podneska od dana 29.06.2026. u visini 50 bodova, što sveukupno čini 700 bodova, a vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos od iznos od 1.400,00 EUR, kojem iznosu treba pridodati uvećanje za zastupanje više tužitelja od 30 % (420,00 EUR) što iznosi 1.820.00 EUR, kojem iznosu treba pridodati troškove vještačenja u ukupnom iznosu od 449,35 EUR, što daje ukupan iznos od 2.269,35 EUR, te trošak plaćene pristojbe na tužbu u visini od 6,64 EUR (50,00 kuna, prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450) i rješenje u visini od 60,00 EUR, daje iznos od 2.335,99 EUR koliko je dosuđeno tužiteljima koji su u cijelosti uspjeli u postupku, sve kako je to odlučeno u izreci pod točkom III. ovog rješenja. Sud nije priznao trošak tužiteljima za sastav podneska za koji nije naznačen datum sastavljanja, jer osim što isti nije preciziran, ostali podnesci (izuzev priznatog kojim se uređuje tužbeni zahtjev) nisu bili potrebni za vođenje postupka zbog čega je za više traženo parnični trošak odbijen.

45. Na iznos troška teku zatezne kamate od donošenja odluke do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,/41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 25. kolovoza 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a.st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

-pun. tužitelja Ivani Ševo, odvjetnici u Splitu

-pun. tuženika Toni Vukičeviću, odvjetniku u Splitu

-spis, ovdje