Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-13/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mišević i Jarić iz Osijeka protiv tuženika IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687, zastupanog po punomoćnici Josipi Šarlija Ćosić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštenom, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. srpnja 2026., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 25. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se nedopuštenom Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 16.12.2024. kojom je tuženik IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687, otkazao ugovor o radu tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Određuje se sudski raskid ugovora o radu od 1. ožujka 2017. i svih pripadajućih aneksa tom ugovoru kojim je tužiteljica DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bila zaposlena kod tuženika IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687, s danom 1. siječnja 2025.

III. Nalaže se tuženiku IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu plaće za vremensko razdoblje od 18. do 31. prosinca 2024. u iznosu od 1.363,64 EUR-a (tisućutristošezdesettrieura-šezdesetčetiricenta) bruto zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, tekućom od 15. siječnja 2025. do isplate, u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu plaće za dan 1. siječnja 2025. godine u iznosu od 130,43 EUR-a (stotrideseteura-četrdesettricenta) bruto, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, tekućom od 15. veljače 2025. do isplate, u roku 15 dana.

V. Nalaže se tuženiku IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu za neiskorištenih 5 dana godišnjeg odmora iz 2024. u iznosu od 681,82 EUR-a (šestoosamdesetjedaneuro-osamdesetdvacenta) bruto, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, tekućom od 2. siječnja 2025. do isplate, u roku 15 dana.

VI. Nalaže se tuženiku IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu u iznosu od 12.000,00 EUR-a (dvanaesttisućaeura) neto, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, tekućom od 25. kolovoza 2026. do isplate, u roku 15 dana.

VII. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev preko dosuđenog dijela naknade štete u iznosu od 12.000,00 EUR-a sa zateznim kamatama do iznosa od 25.669,60 EUR- a, odnosno za iznos od 13.669,60 EUR-a sa zateznim kamatama.

VIII. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev preko dosuđene naknade plaće u iznosu od 1.363,62 EUR-a do iznosa od 1.480,97 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i preko dosuđene naknade plaće u iznosu od 130,43 EUR-a do iznosa od 148,10 EUR-a sa zateznim kamatama (za dan 1. siječnja 2025.), te preko dosuđene naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u iznosu od 681,82 EUR-a do iznosa od 740,48 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu zateznih kamata na iznos poreza i prireza porezu na dohodak na navedene naknade plaće.

IX. Nalaže se tuženiku IDT d.o.o. iz Osijeka, Kralja Petra Svačića 16, OIB: 62473333687 da tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati trošak postupka u iznosu od 3.300,00 EUR-a (tritisućetristoeura) sa zateznim kamatama koje teku od 25. kolovoza 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je od 1. ožujka 2017. zaposlena kod tuženika na radnom mjestu Vodećeg projektanta – diplomiranog inženjera građevine. Dana 16.12.2024. tuženik je tužiteljici otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom, koji je tužiteljica zaprimila istog dana. Pobijenim otkazom tuženik tužiteljici stavlja na teret da je počinila „osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa, a koja se sastoji u tome što je zaposlenik dana 11.12.2024. bez odobrenja i neovlašteno pristupio povjerljivim informacijama Društva, te prouzročio štetu narušavanja povjerenja. Time je zaposlenik evidentno počinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa, te ga takvo ponašanje diskvalificira za daljnji rad kod poslodavca. Svojim ponašanjem zaposlenica je poremetila poslovne procese i poslovne odnose s postojećim naručiteljima poslodavca, te je time počinila dodatnu štetu poslodavcu koji za sobom povlače troškove angažmana dodatnih stručnjaka.“, pri čemu citirani dio predstavlja cijelo obrazloženje pobijanog otkaza, a iz kojega nije moguće zaključiti zbog čega je tužiteljica uopće dobila otkaz. Prije otkazivanja, tuženik tužiteljicu nije pozvao na iznošenje obrane, već je u Odluci o otkazu naveo „Poslodavac nije u mogućnosti radniku pružiti pravo na obranu jer iz njegovih postupaka proizlazi da isti nije zainteresiran za nastavak rada kod poslodavca.“, pri čemu tuženik tužiteljicu nije pitao (niti mu je tužiteljica na ikoji način dala do znanja) da ne želi više raditi kod tuženika (niti da želi iznijeti obranu), iz čega je vidljivo da tuženik svoju obvezu omogućavanja iznošenja obrane nije poštovao samo zbog vlastitog uvjerenja da tužiteljica nije zainteresirana nastaviti radni odnos. Tužiteljica smatra kako pobijani otkaz nije dopušten iz sljedećih razloga: 1. Otkaz nije adekvatno obrazložen, pa iz obrazloženja pobijanog otkaza nije moguće shvatiti koju i kakvu povredu je tužiteljica uopće počinila, je li to obična ili teška povreda i je li toliko teška da nakon nje radni odnos više nije moguće nastaviti uvažavajući sve okolnosti, a napose okolnost da u gotovo 8 godina rada tužiteljica nikada nije bila upozoravana na obveze iz radnog odnosa. Također nije moguće protumačiti kakvu bi štetu tužiteljica prouzročila tuženiku. 2. Tužiteljici je povrijeđeno pravo na iznošenje obrane, a što je preduvjet za dopuštenost izvanrednog otkaza ugovora o radu. Pri tome nisu navedene (ni obrazložene) okolnosti zbog kojih od poslodavca ne bi bilo očekivano da radniku ne omogući iznošenje obrane. 3. Tužiteljica (kao radnica) nije tuženiku (kao poslodavcu) počinila nikakvu štetu, niti je počinila kakvu povredu obveza iz radnog odnosa koja bi se mogla kvalificirati kao teška povreda obveza iz radnog odnosa. Nakon što je tužiteljici otkazan ugovor o radu, tužiteljica je u više navrata dobila informacije kako odgovorna osoba tuženika prema poslovnim partnerima, klijentima i drugim osobama iz tužiteljičine struke, a tuženikovog područja poslovanja, širi neistinite informacije kojima narušava tužiteljičin poslovni ugled i otežava joj daljnji profesionalni razvoj, zbog čega je došlo do trajno narušenih odnosa zbog kojih tužiteljici više nije prihvatljivo nastaviti rad kod tuženika. Zbog te okolnosti, tužiteljica je u međuvremenu, dana 2. siječnja 2025. pronašla novo zaposlenje, pa ovom tužbom, osim utvrđenja nezakonitosti otkaza, tužiteljica traži i sudski raskid ugovora o radu s danom 1. siječnja 2025. Sukladno odredbi čl. 133. zakona o radu, tužiteljica je tuženiku dana 27.12.2024. uputila Zahtjev za zaštitu prava, a koji je tuženik primio dana 7. siječnja 2025. No, do dana slanja ove tužbe, tuženik nije odgovorio na Zahtjev za zaštitu prava. Prije prestanka ugovora o radu, tužiteljičine posljednje tri plaće su iznosile: za rujan 2024. – 3.300,00 eura, za listopad 2024. – 3.026,09 eura, za studeni 2024. – 3.300,00 eura pri čemu je njezina prosječna plaća prije prestanka ugovora o radu iznosila 3.208,70 eura. Zbog nezakonitog otkaza, tužiteljica od tuženika potražuje naknadu štete u visini 8 prosječnih bruto plaća, točnije, u iznosu od 25.669,60 eura (8 x 3.208,70 eura). S obzirom da tužiteljica ovom tužbom traži i sudski raskid ugovora o radu s danom 1. siječnja 2025., a kako je joj je tuženik isplatio plaću samo za dio prosinca 2024. (od 1.12. do 17.12.2024, u iznosu od 1.636,36 eura), tužiteljica potražuje i naknadu plaće za dio prosinca od 17.12. do 31.12.2024. do pune visine svoje prosječne plaće, točnije u iznosu od 1.572,34 eura te naknadu plaće za 1. siječnja 2025. u iznosu od 139,51 eura. Nadalje, tužiteljica prema Ugovoru o radu ostvaruje pravo na godišnji odmor u trajanju od 6 tjedana, čime je kod tuženika za 2024. ostvarila pravo na 30 dana godišnjeg odmora, od čega je iskoristila za vrijeme rada 12 dana. Dakle, tužiteljici je preostalo 18 dana neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2024. . Nakon što je tužiteljici prestao radni odnos, tuženik joj je isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u visini koja odgovara 13 neiskorištenih dana. Budući da je tužiteljica imala 18 dana neiskorištenog godišnjeg odmora, ovim putem potražuje i naknadu za daljnjih 5 dana za koja joj nije isplaćena naknada, u visini od 729,24 eura.

1.1. Tijekom postupka tužiteljica je navodila da je tuženik tek u odgovoru na tužbu potpuno promijenio razloge zašto tužiteljici nije omogućio iznošenje obrane. U pobijanoj odluci navodi se samo kako je „neovlašteno pristupio povjerljivim informacijama Društva, te prouzročio štetu narušavanja povjerenja“, a nakon što je tužiteljica koristila pravni lijek (zahtjev za zaštitu prava), tuženik na njega nije ni odgovorio. Tek sada, u odgovoru na tužbu, tuženik daje obrazloženje koje je trebalo biti sadržano u otkazu. Nadalje, tužiteljica osporava da je neovlašteno pristupila podacima na koje nije imala pravo i da ih je učinila vidljivim trećim osobama. U odnosu na citirane odredbe Pravilnika, nesporno je da je Pravilnikom dopušteno propisati što se ima smatrati teškim povredama obveza iz radnog odnosa, no u konkretnoj situaciji potrebno je činjenično stanje podvesti pod bar jednu od navedenih povreda, a posebno u kontekstu onoga što je u otkazu navedeno. Naime, u otkazu je navedeno kako je tužiteljica „bez odobrenja i neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama Društva“, pa je na tuženiku teret dokazivanja toga koji su to podaci Društva (odnosno podaci poslodavca) kojima je tužiteljica (navodno) neovlašteno pristupila i kakvu je to štetu poslodavcu time pričinila. Nadalje, tužiteljica je navela da budući da se nekorektan odnos prema poslu navodi kao razlog za otkaz, da je na njezinim platnim listama vidljivo da joj je tuženik cijelo vrijeme isplaćivao stimulaciju, a koja je u Aneksu od 17.04.2023. definirana kao „stimulacija za rezultate rada“ pa je evidentno da je tuženik (kao poslodavac) smatrao tužiteljičin rad boljim od očekivanog, a nije očekivao da bi joj isplaćivao stimulaciju uslijed nezadovoljstva njezinim radom i odnosom prema poslu. Nadalje, nakon provedenog vještačenja, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno Nalazu i mišljenju vještaka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, predlaže odbiti tužiteljicu u cijelosti sa tužbenim zahtjevom te je obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku. Tuženik je naveo da nedovoljna obrazloženost odluke otkaza ne čini otkaz nedopuštenim ako poslodavac može dokazati postojanje okolnosti koje su dovele do zaključka da radnik ne može više obavljati poslove za koje je sklopio ugovor o radu. Iz odluke o otkazu proizlazi da je radnica počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa na način da je neovlašteno pristupila podatcima na koje nije imala pravo te ih učinila vidljivim trećim osobama. U konkretnom slučaju radilo se o tome da je tužiteljica provalila u mail kolege, a to je učinila dok je taj kolega držao prezentaciju na poslovnom sastanku na kojem je bilo prisutno više ljudi, uključujući i poslovne suradnike te se tom prigodom na prezentaciji prikazao mail koji je Zaposlenica otvorila kao i svi podatci i privitci iz tog maila, a koji su svima prisutnima prikazali podatke oštećenog kolege. Kako je riječ o osobi zbog koje je poslodavac već imao situaciju da je radi mobinga koji je ovdje tužiteljica nad njom provodila već jedna zaposlenica napustila Poslodavca, isti nije mogao dopustiti da se to opet dogodi jer je Poslodavac prije svega dužan zaštititi svoje radnike. Člankom 44. Pravilnika tuženika propisano je što se smatra teškom povredom obveze iz radnog odnosa pa se tako između ostalog navodi „Teškim povredama ugovora o radu smatraju se: zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlaštenja zbog kojih je nastupila šteta Poslodavcu izvršenje povrede radne obaveze koja u sebi sadrži obilježje djela opisanog Kaznenim zakonom RH (u ovom slučaju nedozvoljena uporaba osobnih podataka) grubo, nedolično, nepristojno i nekorektno ponašanje prema zaposlenicima, kolegama, podređenima, nadređenima, strankama, poslovnim partnerima ili njihovo šikaniranje i zlouporaba bolovanja“ Zakon o radu ne definira što se smatra osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa, zbog čega je to isključivo ovlašten utvrditi poslodavac internim aktom. Iz Pravilnika tuženika dakle proizlazi da je upravo postupanje tužiteljice propisano kao teška povreda obveze iz radnog odnosa. Nadalje, tuženik je naveo da je neposredno nakon što je tuženica postupila na naprijed navedeni način ispred kolege MĆ pitao što se dogodilo i zašto je to učinila, međutim nije se niti pokušala opravdati već je odgovorila „ne znam što mi je bilo, kao da je nešto ušlo u mene, znam da mi ovaj put nećeš oprostiti“. Dakle, tužiteljica nikad nije niti pokušala osporiti da je postupila na naprijed navedeni način, a nije niti ponudila objašnjenje za svoje postupke. Nakon što je sagledao situaciju kroz nekoliko dana, tuženik je donio odluku o otkazu jer je uistinu bilo jasno da postupanja tužiteljice do sada, a i ovo posljednje predstavljaju osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć. Posebno jer je tužiteljica imala problema i sa drugim zaposlenicima tuženika pa je tako odbijala komunicirati sa tehničkom direktoricom ĆĆ i primati naputke od nje. Tehnička direktorica nije htjela dodatno otežavati poslodavcu pa se držala po strani, ali je to prijavila na znanje poslodavcu. Iz navedenog proizlazi kako ni tvrdnja tužiteljice da nikad tijekom 8 godina rada kod tuženika nije bilo nikakvih primjedbi nije istinita. Okolnost što tuženik u ovom slučaju prije otkazivanja ugovora o radu tužiteljice tužiteljicu nije pozvao na iznošenje svoje obrane u pisanom obliku ne čini otkaz ugovora o radu nedopuštenim, jer je tuženik nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica učinila osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa (ista je to i sama potvrdila), pa nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da tužiteljici omogući dodatno iznošenje obrane. U ovom slučaju, poslodavac (tuženik) je izvanredno otkazao ugovor o radu tužiteljici zbog teške povrede radne obveze, koja se očitovala u poremećenim međuljudskim odnosima i negativnom utjecaju na rad i proces rada kod tuženika. Nastavak radnog odnosa nije bio moguć zbog izgubljenog povjerenja u tužiteljicu. Naime, poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. U konkretnom slučaju ispunjene su pretpostavke za primjenu navedene zakonske odredbe, jer je utvrđenim postupanjem tužiteljica izvršila osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa zbog čega nastavak radnog odnosa između stranaka nije moguć. Slijedom svega naprijed navedenog tuženik je predložio u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužiteljicu na naknadu parničnog troška tuženiku.

2.1. Tijekom postupka tuženik je naveo da nije točno da se nikad nije očitovao na zahtjev tužiteljice i da nije obrazložio otkaz. Naime, odmah nakon zaprimanja Zahtjeva za zaštitu prava tuženik je putem punomoćnika stupio u kontakt sa punomoćnikom tužiteljice te je postojala mogućnost mirnog rješenja spora pa tuženik nije slao dodatni dopis, ali putem maila od 15. siječnja se očitovao o tome da nema namjeru tužiteljicu vratiti na posao te vrlo detaljno obrazložio svoje razloge. Izvanredni otkaz ugovora o radu predstavlja jednostrano raskidanje radnog odnosa od strane poslodavca ili radnika bez prethodnog otkaznog roka, temeljem osobito teške povrede iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice. U ovom slučaju, poslodavac (tuženik) je izvanredno otkazao ugovor o radu tužiteljici zbog teške povrede radne obveze, koja se očitovala u poremećenim međuljudskim odnosima i negativnom utjecaju na rad i proces rada kod tuženika. Nastavak radnog odnosa nije bio moguć zbog izgubljenog povjerenja u tužiteljicu. Slijedom navedenog ostvarila se i pretpostavka teške povrede radne obveze, a posljedično je došlo i do gubitka povjerenja u tužiteljicu što definitivno predstavlja osobito bitnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o radu (list spisa 6-7), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme – prvi dodatak (list spisa 8), Dodatak Ugovora o radu na neodređeno vrijeme (list spisa 9), Dodatak Ugovora o radu na neodređeno vrijeme (list spisa 10), Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu (list spisa 11), Zahtjev za zaštitom prava iz radnog odnosa s povratnicom (list spisa 12- 14), Platne liste (list spisa 15-19), Pravilnik o radu (list spisa 29-39), Sporazum (list spisa 51-52), e-mail od 15. siječnja 2025. - odgovor na Zahtjev za zaštitu prava tužiteljice (list spisa 58-59), Evidencije o radnom vremenu (list spisa 81, 86-96), Obračuni plaće (list spisa 82-85), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 97-103) te je saslušao svjedoke, vještakinju, tužiteljicu i z.z. tuženika.

3.1. Ovaj sud je izvršio uvid u nacrt Sporazuma od 22. siječnja 2025., međutim navedeni sporazum nije realiziran, a i ne odnosi se na odlučne i sporne činjenice u ovoj pravnoj stvari, te ovaj sud svoju odluku nije temeljio na navedenom Sporazumu.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštenom, te zahtjev tužiteljice da sud odredi sudski raskid ugovora o radu i svih aneksa, kao i zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi naknade štete zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu, te naknadu plaće za razdoblje od 18. do 31. prosinca 2024., naknadu plaće za dan 1. siječnja 2025., naknadu plaće zbog pet dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena od 1. ožujka 2017. kod tuženika, kao i da je tuženik tužiteljici otkazao 16. prosinca 2024. Ugovor o radu izvanrednim otkazom koji je tužiteljica zaprimila istog dana.

7. Među strankama je sporno je li tuženikova Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu dopuštena, te pripada li tužiteljici pravo na naknadu štete zbog otkaza ugovora o radu i pravo na naknadu plaće za razdoblje od otkaza do sudskog raskida i pravo na naknadu plaće zbog neiskorištenog godišnjeg odmora u trajanju od 5 dana.

8. Iz Ugovora o radu sklopljenim na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom od 1. ožujka 2017. (list spisa 6-7) proizlazi da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu Projektant - diplomirani inženjer građevine. Zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od šest tjedana, te da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini mjesečne plaće.

8.1. Iz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme – prvi dodatak (list spisa 8) od 1. siječnja 2019. proizlazi da se poslodavac obvezao zaposleniku platiti bruto plaću u iznosu od 15.450,00 kn. Iz Dodataka Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 17. travnja 2023. (list spisa 9) proizlazi da je tužiteljica zaposlena na radnom mjestu Vodeći projektant (KE) u Organizacijskoj jedinci projektiranje, te da će poslodavac isplatiti zaposleniku osnovnu plaću u iznosu od 2.750,00 EUR-a bruto. Ovisno o ostvarenim rezultatima poslodavac će isplatiti zaposleniku i stimulativni dio plaće i/ili druge dodatke na plaću. Podaci o isplaćenoj plaći, stimulaciji ili bilo kojim drugim povlasticama predstavljaju Poslovnu tajnu, te se zaposlenik obvezuje iste čuvati u tajnosti te podatke neće priopćiti drugim zaposlenicima poslodavca. Iz Dodatka Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 18. ožujka 2024. (list spisa 10) proizlazi da za će za obavljeni rad poslodavac isplatiti zaposleniku plaću u iznosu od 3.000,00 eura bruto. Ovisno o ostvarenim rezultatima rada poslodavac može zaposleniku isplatiti i stimulativni dio plaće i/ili druge dodatke na plaću. Podaci o isplaćenoj plaći, stimulaciji ili bilo kojim drugim povlasticama predstavljaju Poslovnu tajnu, te se Zaposlenik obvezuje iste čuvati u tajnosti i te podatke neće priopćiti drugim zaposlenicima poslodavca.

9. Iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 16. prosinca 2024. (list spisa 11) proizlazi da je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa uslijed koje nastavak radnog odnosa nije moguć te da tužiteljica nema pravo na otkazni rok, a radni odnos prestaje sa 17. prosincem 2024. Nadalje, iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu proizlazi da je tužiteljica počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa a koja se sastoji u tome što je 11. prosinca 2024. bez odobrenja i neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama društva, te prouzročila štetu narušavanja povjerenja, te da je time počinila tešku povredu obveze iz radnog odnosa, te da ju takvo ponašanje diskvalificira za daljnji rad kod poslodavca. Svojim ponašanjem da je poremetila poslovne procese i poslovne odnose s postojećim naručiteljima poslodavca, te je time počinila dodatnu štetu poslodavca koji za sobom povlače troškove angažmana dodatnih stručnjaka. Poslodavac nije u mogućnosti radniku pružiti pravo na obranu jer iz njegovih postupka proizlazi da isti nije zainteresiran za nastavak rada kod poslodavca.

10. Iz Zahtjeva za zaštitom prava iz radnog odnosa s povratnicom (list spisa 12-14) proizlazi da je tužiteljica navedeni zahtjev poslala poštom tuženiku 27. prosinca 2024., a koji zahtjev je tuženik primio 7. siječnja 2025. Iz Zahtjeva za zaštitu prava proizlazi da je predmetnu odluku o Izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljica primila 16. prosinca 2024., te da istu osporava u cijelosti jer je nezakonita. U Zahtjevu za zaštitu prava tužiteljica je navela da joj je povrijeđeno pravo na iznošenje obrane, te da nije obrazloženo o kojim se to točno postupcima tužiteljice radi a iz kojih bi proizlazilo da nije zainteresirana za nastavak radnog odnosa. Nadalje, u vezi narušavanja povjerenja, tužiteljica je navela da u osam godina rada nikad nije počinila bilokakvu povredu obveze iz radnog odnosa niti je pisano upozoravana na obveze iz radnog odnosa, te da je pobijana odluka neadekvatno obrazložena jer iz iste ne proizlazi koju povredu je to tužiteljica počinila, kao i da nije jasno kako je to tužiteljicno ponašanje prouzročilo poremećaje u odnosima s naručiteljima, te da odluka nema dostatno obrazloženje.

11. Iz Platnih lista za rujan i studeni 2024. (list spisa 15-19) proizlazi da je tužiteljici isplaćena plaća u iznosu od 2.224,00 eura neto (a u koju je uračunata i stimulacija), da je u listopadu 2024. tužiteljica bila 56 radnih sati na bolovanju, kao i da je za mjesec prosinac tužiteljici isplaćena plaća za razdoblje od 1. do 17. prosinca 2024. u to neto plaća u iznosu od 1.167,27 EUR-a (bez stimulacije), te naknada za neiskorišteni godišnji odmor u trajanju od 104 sata, u neto iznosu od 1.213,46 EUR- a.

12. Iz čl. 44. Pravilnika o radu (list spisa 29-39) proizlazi što se smatra teškim povredama ugovora o radu, te da se teškim povredama ugovora o radu smatra i kršenje obaveze iz ugovora o radu, izvršenje povrede radne obveze koja u sebi sadrži obilježje djela opisanog u Kaznenim zakonom RH, zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlaštenja zbog kojih je nastupila šteta poslodavcu, te grubo, nedolično, nepristojno i nekorektno ponašanje prema zaposlenicima, kolegama, podređenima, nadređenima, strankama, poslovnim partnerima.

13. Iz e-maila od 15. siječnja 2025. - odgovor na Zahtjev za zaštitu prava tužiteljice (list spisa 58-59) proizlazi da je ga je poslala odvjetnica tuženika DĆM punomoćniku tužiteljice, odvjetniku Jariću, u kojem je navela da je primila prijedlog sporazuma ali da ga ne prihvaćaju jer da je isti previsok, ali da nude naknadu u visini tri prosječne mjesečne osnovne plaće.

14. Iz Nalaza i mišljenja vještakinje Tonke Vulić (list spisa 97-103) proizlazi da prosječna plaća tužiteljice ako se u obzir uzme i stimulacija (prosjek zadnje tri plaće sa stimulacijom) iznosi bruto 3.208,70 EUR-a, te bi u tom slučaju razlika plaće za prosinac 2024. – 80 sati iznosila 1.480,97 EUR-a, za 5 dana godišnjeg odmora iz 2024. - 40 sati iznosila 740,48 EUR-a , te za 1 radni dan u siječnju 2025. - 8 sati iznosila 148,10 EUR-a. Međutim, bruto cijena sata prema osnovnoj plaći bez stimulacije iznosi za prosinac 2024. iznosi 17,04545 EUR-a, a za siječanj 2025. 16,30435 EUR-a, odnosno prosječna plaća tužiteljice bez stimulacije (prosjek zadnje tri plaće bez stimulacije) iznosi bruto 3.000,00 eura, te bi u tom slučaju razlika plaće za prosinac 2024. - 80 sati iznosila 1.363,64 EUR-a, za 5 dana godišnjeg odmora iz 2024.- 40 sati iznosila bi 681,82 EUR-a i za 1 radni dan u siječnju 2025. - 8 sati iznosila bi 130,43 EUR-a.

14.1. Na ročištu održanom 13.srpnja 2026., vještakinja je navela da ostaje kod svog Nalaza i mišljenja, kojega je izradila na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu i sukladno zadatku suda.

14.2. Nalaz i mišljenje vještakinje Tonke Vulić sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen sukladno pravilima struke, bez proturječnosti i nejasnoća, a i tužiteljica i tuženik nisu imali primjedbi na matematički izračun.

15. Iz iskaza svjedoka MĆ proizlazi da je zaposlen kod tuženika. Sjeća se da je taj dan bila srijeda, ali se ne sjeća datuma, imao je službeni put u Zagreb, sa tehničkom direktoricom ĆĆ, išli su na dva sastanka. Prvi sastanak je bio pomaknut. Za vrijeme trajanja drugog sastanka koji se održavao u prostoru partnera PRONGRAD BIRO d.o.o. bili su predstavnici iz [adresa] i [adresa], imao je dio svoje prezentacije i inače se prezentacija vodila na dva načina preko platna na video- zidu i sa kartama. Ima običaj da se izravno spaja na kompjuter u uredu u Osijeku, tom prilikom se spojio na svoj kompjuter u uredu u Osijeku. Dok su za vrijeme prezentacije gledali karte, u jednom trenutku mu je kolegica ĆĆ rekla: " MĆ, svi ti vide plaću", a on se okrenuo i vidio da se na zidu vidi njegova plaća – platna lista, mišem je to zatvorio, a vidio je i da mu je i otvoren mail. U tom trenutku je vidio da su svi sudionici bili u čudu i međusobno se pogledavali. Ne zna koliko je to dugo bilo otvoreno, ali čim mu je kolegica ĆĆ rekla on je zatvorio. U tom trenutku nije znao što se dogodilo jer inače sve svoje platne liste u mail-u briše. Dogodio se splet okolnosti jer je baš taj dan na mail svim zaposlenima stigle njihove platne liste. Tek je sutradan saznao što se dogodilo i to kada je došao u firmu, do njega je došla tužiteljica i rekla mu: "Oporosti, mislim da ti je nastao problem." Ne zna je li ona znala da u to vrijeme ima prezentaciju, ali je znala da je spojen na kompjuter jer je vidjela da je mišem zatvorio platnu listu i mail. Prezentacija je bila upaljena i stajala je statično, misli da je mislila da je zaboravio ugasiti kompjuter. Vjeruje da je znala da je on s druge strane i da gleda u kompjuter da to ne bi radila. Sa kolegicom ĆĆ je pričao da im nije jasno kako je njegova platna lista iskočila na prezentaciji. Ujutro kada je došao bila je ludnica na poslu te mu je došla tužiteljica i priznala što se dogodilo. Rekla mu je da je smatrala da treba dobiti veću stimulaciju jer je jedan kolega dobio 200,00 EUR-a, a ona 100,00 EUR-a. Ističe da svaki njegov ugovor o radu od 2015. je imao klauzulu da su podaci o plaći povjerljivi i tajni i nije ih smio prezentirati drugima, toga se držao i nije htio praviti probleme drugima. To jutro kada su pričali DĆ je bila emotivna, u smislu da zna da je pogriješila te da je dovedena do točke ludila, te je pitala što da rade i rekao joj je da ga pusti da prespava jedan

1 0

dan i da će pričati sljedeći dan. Nazvao je kolegicu ĆĆ da ju pita za mišljenje, ukratko joj je rekao da zna kako je došlo do toga da mu je iskočila platna lista, a ona mu je rekla da napravi po svojoj savjesti, ali da misli da bi rekla D. U petak je došao do DĆ i rekao joj da odu do direktora i nađu rješenje. Direktora nije bio u uredu pa je ona nazvala direktora i u šiframa mu rekla što se dogodilo i da su uključeni u događaj koji nije ugodan. Nakon jedno sat vremena nazvao ga je OĆ i pitao što se dogodilo i rekao mu je u tri rečenice: "da je DĆ vidjela moju platnu listu". Nakon toga, otišli su DĆ, OĆ i on na kavu. Kava je bila nakon posla, malo je kasnio na kavu. Atmosfera je na kavi bila napeta i neugodna, u kratkim crtama dogodilo se to da je DĆ priznala i rekla OĆ što se dogodilo, a on je bio ljut i razočaran. Ona je tijekom kave govorila o razlozima koji su je doveli do toga. DĆ je u jednom trenutku ponudila da će dati otkaz i otprilike je tako ta kava završila. Na toj kavi nije donesen nikakav zaključak od strane DĆ i OĆ. U ponedjeljak je došao na posao i tužiteljica mu je rekla da je dobila otkaz, što ga je u tom trenutku iznenadilo. U utorak ju je nazvao, htio joj je reći da mu je žao što je njihova suradnja prestala na taj način, tada su zadnji put komunicirali. Znači, tijekom tog sastanka o kojem je pričao na zidu se pojavila njegova platna lista sa svim osobnim podacima, kao i mail da je poslan iz računovodstva. To što je bilo otvoreno na zidu vidjeli su sudionici i bila je malo čudna atmosfera. Misli da je kolegica ĆĆ malo krivo odreagirala jer kada je rekla da mu se vidi plaća, oni koji nisu gledali na zid su pogledali. Ne zna je li DĆ imala raspored sastanaka, ali zbog toga što je sastanak duže trajao imala je priliku doći za kompjuter jer u pola 17 u uredu nije bilo njegovog kolege, s kojim dijeli radnu sobu. Drugi sastanak je bio van radnog vremena. Ima saznanja da je tužiteljica nekad znala ostajati raditi izvan radnog vremena. Na sastanku na kojem je prikazana njegova platna lista bili su naručitelj iz [adresa], predstavnici iz [adresa], gosp. ĆĆ i on, odnosno za stolom je u trenutku kada se njegova platna lista pojavila na platnu nalazilo četvero. Inicijalno je na sastanku bilo pet do šest ljudi, ali su morali otići. Video zid na kojem su prezentacija prikazivala bio je dovoljno velik, ne može procijeniti dimenzije, ali je bio dovoljno velik da se može vidjet s jednog kraja prostorije sve i da se može čitati. Trebalo mu je između tri do pet sekundi da ugasi navedeno, odnosno da mu se ne vidi plaća. Ne zna koliko je ranije bilo otvoreno. S obzirom na izgled platne liste i font, moglo se čitati na video zidu. Nema saznanja je li zbog prikazivanja platne liste došlo do poremećaja odnosa s poslovnim partnerima s kojima je bio na sastanku, niti jesu li bili kritični prema tom incidentu. U njihovoj firmi nije došlo do nikakvih poremećaja zbog tog događaja, do podnošenja tužbe nije nikome rekao osim ĆĆ i OĆ, ali nakon što je podnesena tužba, OĆ je rekao na sastanku što se dogodilo i da je podignuta tužba od strane tužiteljice i tada je nastupila jedna nelagodna situacija koja je trajala, a možda još i traje, a to se vidi na način da svi kolege zaključavaju računala, boje se sjesti za tuđa računala, došlo je do poremećaja od kojega se tek sada čiste. Nakon što je tužiteljica dobila otkaz došlo je do preraspodjele posla i morali su se krpati, misli da je na taj način nastala šteta društvu. Ne zna što je definicija šteta firmi. U trenutku kada se dogodio navedeni događaj, njegovo računalo je bilo uključeno, a koristi preglednik Outlook Express. Nije bilo siguran je li u tom trenutku Outlook Express bio pokrenut ili se trebao pokretat, moguće da mu je bio otvoren, ali dolje spušten. Taj mail i platna lista sigurno nisu bili otvoreni. Tužiteljica je sutradan samoinicijativno došla priznati što se dogodilo. Tužiteljica ga je pitala što želi da ona napravi u vezi obavijesti direktora o navedenom događaju. Inače je bilo puno problema s tužiteljicom. Ne zna je li direktor ili netko od nadređenih opominjao tužiteljicu zbog propusta na poslu. Kada je bio na kavi zajedno sa tužiteljicom i

1 1

direktorom, rekao je da ne zna što misli, ali da može prijeći preko toga bez ratne sjekire.

16. Iz iskaza svjedokinje ĆĆ proizlazi da je zaposlena kod tuženika. Sastanak je bio u srijedu u popodnevnim satima. Prezentaciju je imao kolega MĆ. Koncept prezentacije je bio takav da je kolega pripremio prezentaciju i svojim se laptopom povezao sa kompjuterom koji je bio u firmi. Tijekom prezentacije su gledali na prezentaciju i na karte, u jednom trenutku je vidjela da se na zidu pojavila platna lista kolege HĆ, ona mu je skrenula pozornost na to, on se okrenuo i klikom jednog miša se maknula platna lista i ostao je mail koji je odmah zatvorio i ostala je na platnu karta. U trenutku kada je uočila platnu listu kolege na zidu, neki sudionici su gledali kartu na stolu, neki prezentaciju, ali nisu komentirali taj događaj. Platna lista bila je vidljiva par sekundi, dok ju MĆ nije maknuo, ali se vidjela. Vidjela je da piše platna lista MĆ, ali iznose nije vidjela, jer je skrenula pozornost MĆ. U firmi su podaci o plaći tajni i ne komentiraju je. Tijekom vožnje za Osijek, nakon sastanka pitala je kolegu MĆ što je to napravio i zašto je pokazao svoju platnu listu, a on joj je rekao da nije ništa napravio. Tada nisu znali što se dogodilo. Sutradan je saznala što se dogodilo i to joj je rekao kolega MĆ rekao da mu je DĆ došla i rekla mu da je ona otvorila platnu listu. Ne zna je li znala tužiteljica da su u tom trenutku bili na sastanku, kada idu na sastanak to nije tajna i to se zna. Taj događaj na sastanku dogodio se iza 16,00 ili 17,00 sati. Imaju klizno radno vrijeme tako da mogu doći od 7,30 sati do 09,30 sati, te rade oko 8h. Tijekom tog telefonskog razgovora sa MĆ, koji je bio dan poslije događaja, MĆ je bio uznemiren, pitao ju za savjet što da radi, rekla mu je da napravi po svojoj savjesti, a da bi ona obavijestila OĆ da je u toj situaciji. U trenutku kada se to dogodilo na sastanku, odnosno kada se pojavila platna lista na zidu, bio je prisutan Komunalac Samobor, predstavnik VIO Zagreb, MĆ i ona. Ne zna kako su prisutni taj događaj s platnom listom na zidu doživjeli. U ponedjeljak je na poslu saznala od direktora da DĆ više neće raditi u firmi, ali nije znala što to točno znači, odnosno tko je kome dao otkaz, direktor je otišao na sastanak. Nakon što je DĆ otišla imali su poremećaj u radu, u smislu da su njezine nezavršene poslove morali završiti. Ne zna je li poslodavcu nastupila kakva šteta zbog toga što se Savina platna lista našla na zidu tijekom sastanka. Sa tužiteljicom je imala korektan odnos, u firmi je 27 zaposlenih i uvijek kruže neke priče a na njih se ne obazire, prema njoj je uvijek bila korektna. Prezentacija je bila na velikom ekranu, na koji se povezao preko laptopa s tim ekranom. Ekran je bio velik, oko metar i dvadeset do metar i pol širine. Nema informacija je li zbog tog incidenta s platnom listom došlo do nekakvih poremećaja s poslovnim partnerima koji su bili na tom sastanku. Nema informaciju je li vršena neka istraga oko tog incidenta s platnom listom u firmi. Ona je tehnički direktor, te ona nije namjeravala otići slijedeći dan kod uprave ili direktora radi provođenje istrage vezano za taj događaj, jer je u tom trenutku mislila da je MĆ pogrešno kliknuo, nije mislila da je netko drugi to napravio. Nije mislila da je to neki sigurnosni incident. Da je to tužiteljica napravila saznala jer sutradan kada joj je to rekao MĆ. Nema saznanja niti da je tužiteljica od uprave službeno upozoravana zbog propusta u radu ili nečeg drugog.

17. Iz iskaza svjedoka BĆ proizlazi da je zaposlen kod tuženika na četiri sata jer je umirovljenik. Zna zbog čega je tužiteljica dobila otkaz, odnosno da je dobila otkaz zato što je ušla na kompjuter kolege HĆ, te gledala njegovu plaću. To zna da je razlog za otkaz jer mu je isto rekao OĆ i to je saznao kada je i

1 2

OĆ saznao, to popodne. OĆ mu je rekao da je DĆ ponovno napravila problem i da bi taj problem prošao neprimijećeno da taj dan nisu bili u Zagrebu i u trenutku Savine prezentacije se pojavila njegova platna lista. Još uvijek, koliko zna, su plaće u RH tajne, a tužiteljica je ušla na kompjuter od HĆ, ugrozila njegovu privatnost i još gledala njegovu plaću. On je suvlasnik firme, sa OĆ sve komentira. Sjeća se da je OĆ rekao da ne može prijeći preko toga, da će joj dati otkaz, a on mu je rekao da je to trebalo i ranije napraviti. Zna i da je OĆ taj dan kada je to saznao pozvao MĆ i tužiteljicu u ured na razgovor da vidi što se to dogodilo. Misli da je kolegica na tom razgovoru rekla da će sama dati otkaz. M je rekao da će kolegica odmah dobiti otkaz i da nije potrebno da više dolazi na radno mjesto. Nakon što je dobila otkaz, tužiteljica je zvala ostale kolege, pričala im da je dobila otkaz, žalila se na upravu, ali stvarni razlog otkaza nije rekla. Kolege su im dolazile govoriti o tim pozivima, da dobivaju čudne poruke od tužiteljice pa su odlučili sazvat sastanak na kojem će ispričati zašto je dobila otkaz. Održali su taj sastanak i MĆ je govorio što se dogodilo. Kao stručnjak za tužiteljicu mislim sve najbolje. U tijeku rada si je uzimala prava koje nema, voljela je da naređuje drugima, a mlade kolege su je živcirale. Zamjeram joj jer je otjerala kolegicu LĆ, koja je dala otkaz i to mu je sama rekla da je dala otkaz zbog tužiteljice. Tužiteljicu nije pisano upozoravao na kršenje obveze iz radnog odnosa. Znao joj je reći usmeno da bi trebala imati mlađeg suradnika s kojim će surađivat. U firmi je prokurist. Uprava je donijela odluku da će se tužiteljici dati izvanredni otkaz, a upravu čine kolega OĆ i on. Saznanja o predmetnom događaju ima od OĆ. Odluku o otkazu su donijeli nakon što je OĆ razgovarao sa tužiteljicom i MĆ. Da je tužiteljica pogledala plaću MĆ, u firmi se saznalo tako što je tužiteljica došla do HĆ i sama mu rekla što je napravila, da je bila na njegovom kompjuteru. Konkretni razlog otkaza tužiteljice, odnosno konkretna povreda koju je napravila povredu privatnosti i povredu radnog odnosa, a povezao je to i sa ranijim događajem i ponašanjem prema kolegici LĆ. Da je kolegica nakon otkaza zvala kolege zna jer su mu to rekle kolege koje je zvala i to AĆ i TĆ, a to su rekli i na tom sastanku. Posljedice koje su nastupile nakon što je tužiteljica pogledala tuđu platnu listu su to što je nastupila je uznemirenost kolega i njihova nezainteresiranost za rad jer su više pričali o tom otkazu nego što su radili. Osim toga, tužiteljica je trebala završiti jedan projekt, pa je trebalo preraspodijeliti te poslove. Drugi kolege nisu htjeli sjest za tuđi kompjuter. Što se tiče odnosa sa poslovnim partnerima, zvala je njihove partnere i govorila im da je dobila otkaz, nisu im otkazali suradnju, ali su ih penalizirali, jedan račun im još nije plaćen zbog kašnjenja zbog toga što projekt nismo završili u roku. Otkaz su dali jer je kolegica – tužiteljica narušila privatnost kolegi, ali njezin otkaz uzrokovao je posljedice u firmi u pogledu odnosa i organizacije posla. Nakon što su tužiteljici dali otkaz morali su angažirati vanjske suradnike, ali ne zna imena. Tužiteljica je zvala njihove suradnike i to Hidroing Osijek, a to je rekao NĆ kolegi OĆ. Kolektivni godišnji je u firmi krenuo nakon Božića. ŠĆ i Ć su mlađi, bili su u firmi 7 mjeseci ili manje, ali ne zna jesu li bili suradnici tužiteljice. Zna i ČĆ i IĆ, ČĆ je surađivao s kolegicom i IĆ isto, oni su otprilike 35 godina.

18. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se sjeća da su taj dan dobili platne liste. Prije svega, želi reći da joj je mjesec prije događaja jedan drugi kolega na poslu rekao da je dobio veću stimulaciju, on joj se hvalio. Shvatila je da je dobio veću stimulaciju od nje, mislila je da je razlog jer je mjesec prije bila na bolovanju. Taj dan kada je došla platna lista otvoreno je kolegu pitala za stimulaciju pa joj rekao koliko je dobio.

1 3

Osjećala je cijeli dan umor, povrijeđeno i bijesno i ranije je pričala sa zakonskim zastupnikom tuženika da se regulira njezin status u firmi. Njezin postupak je bio rezultat tog emocionalnog stanja, jer je taj dan saznala da je kolega dobio veći iznos stimulacije. Krenula je kući i ugasila sva svjetla u firmi, polazeći pored kancelarije kolege MĆ, vidjela je da gori njegov monitor i htjela je samo vidjet iznos stimulacije od kolege HĆ kako bi znala je li ona izuzetak što dobiva manje ili kolega koji dobiva više. Nije imala namjeru napraviti nikakvu štetu, kada je to napravila osjećala se loše zbog radnje koju je napravila i zbog svog položaja kod poslodavca. U tom trenutku nije znala da je sastanak na kojem drži prezentaciju MĆ u tijeku. Taj dan kada je to napravila nije znala da je kolega MĆ znao da mu je netko bio u mail-u i vidio platne liste. Sutradan je otišla do kolege MĆ reći mu što je napravila i to je odlučila zato što je shvatila da je čovjeku ušla u privatnost. Ispričala mu se što je otvorila mail i vidjela iznos njegove stimulacije. Prije nego što mu je to rekla, bio je dobro raspoložen i nije imao spoznaje da je netko bio za računalom i rekao joj je da to ostane među njima. Tek je tada od HĆ saznala da su mail i platna lista prikazani i na prezentaciji. Isti taj dan, došla je još jednom do HĆ da mu se ispriča i rekla mu da, ako je potrebno, da će nazvat direktora i reći što je bilo. U petak ujutro HĆ je došao do nje i rekao joj da je razmislio i da bi bilo u redu da nazovu direktora i o tome ga obavijeste. Nazvala je direktora, nije konkretno rekla što je napravila, ali nije rekao ni HĆ, iako sam mu je dala slušalicu. U tom razgovoru su se dogovorili da će doći u kafić na kavu i to direktor OĆ, MĆ i ona. Nisu vodili razgovor s direktorom u uredu taj dan jer ga nije bilo, kao ni tih dana. Na kavi se OĆ ispričala što se dogodilo, razgovor je bio intenzivan, osjećala se loše zbog događaja koje je napravila i zbog toga što kolege imaju veće stimulacije. Sastanak je završio na način da su se dogovorili da će u ponedjeljak sjesti i razgovarati. U jednom trenutku razgovora rekla je da zna što joj je činiti, da će završiti poslove i otići, ali je imala vjeru da će to popraviti jer nije imala namjeru napraviti štetu poslodavcu, nego se išla ispričati i reći što je napravila, u protivnom bi šutila. U ponedjeljak ujutro je došla na posao, nazvala je OĆ koji joj rekao da dođe u salu za sastanke. Tamo je bio informatičar koji je zaključao da ne može pristupiti podacima, a OĆ joj je dao otkaz. Rekao je da je ljut i da ga boli briga što će biti s projektima. Koliko zna poslodavcu nije nastala šteta u poslovnim odnosima s drugim suradnicima. Kod tuženika je imala 28 dana godišnjeg odmora, ne zna koliko je iskoristila do otkaza. Zaposlena je sada kod drugog poslodavca s 2. siječnja 2025. U firmi se među radnicima pričalo o plaći. Kada je pogledala Savinu platnu listu računalo je bilo upaljeno i mail preglednik je bio upaljen. Računalo je bilo otključano bez šifre, bilo je upaljeno. Platna lista je bila upaljena par sekundi. Poslodavac joj nije ni prije uručenja ni za vrijeme uručenja mi dao mogućnost iznošenja obrane. Otkaz joj nije najavio niti u petak kada je bila na kavi, ponudio je MĆ da napiše pritužbu, a HĆ je rekao što se njega tiče je ovim razgovorom sve završeno i da neće ništa pisat. Nije nakon otkaza pozivala poslovne partnere, NĆ ne poznaje i nema njegov broj. Ima informacije da je direktor OĆ išao kod poslovnih partnera i pričao o otkazu. Prema njezinim saznanjima okolnost otvaranja Savine platne liste nije izazvala poslovnu štetu firmi. U trenutku kada je došla MĆ priznat da mu je otvorila platnu listu, MĆ nije znao da mu je netko otvorio. Nije odbijala rad s mlađim suradnicima, a nije bila niti pismeno ili usmeno opomenuta na radne obveze, a nije niti iz firme otjerala LĆ. Ranije je razgovarala s kolegom MĆ i rekao joj je da je za jedan posao dobio stimulaciju, a kada je to pitala OĆ on je to zanijekao. Mail i platnu listu je ona zatvorila. Platna lista je bila otvorena nekoliko sekundi, bila je isključivo bazirana na stimulaciju i za to vrijeme je

1 4

uspjela vidjeti iznos stimulacije. Direktor donosi odluku o stimulaciji, a ista se isplaćuje za uspješnost u poslu. Kada je u ponedjeljak došla na posao onda je zvala OĆ, on joj je rekao da dođe u salu za sastanke. Kada je došla, imao je pripremljen papir, pitao ju je je li razmislila, odgovorila je na to da je pod stresom, potom joj je dao napisan otkaz i rekao je da je ljut i da ga boli briga što će biti s projektima. Izašla je iz prostorije. Kao projektant radi 27 godina, u projekt da uđe joj treba od mjesec do pol godine, ovisno o težini projekta. Da njezin bivši direktor priča da je dobila otkaz saznala je od direktora Respect-ing-a, od Prongrand-a, Đakovačkog vodovoda te Hrvatskih voda. Kada je vidjela da je upaljen kompjuter Save nalazila se u hodniku, a kretala je kući, te je prošla pokraj Savinog ureda. Kad je vidjela da je upaljen kompjuter odlučila je provjeriti iznos njegove stimulacije.

19. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OĆ proizlazi da je u petak dobio poziv od kolegice DĆ, u kojem je rekla da je napravila veliku glupost i da se MĆ nalazi pored nje. Rekao joj je da mu kaže što je napravila i da će to riješiti, no nije mu rekla. Ne sjeća se je li u tom trenutku dobio na telefon MĆ. Sjeća se da je naknadno nazvao MĆ da ga pita što se to dogodilo i rekao mu da je tužiteljica otvorila njegov mail i vidjela njegovu plaću. Ostao je šokiran. Nije mu opisao okolnosti i da je bio na sastanku kada je tužiteljica otvorila mail, niti da se platna lista vidjela na zidu. Predložio je da se nađu na kavi u 17,00 sati. DĆ je sjedila kada je došao, pitala ga je zna li što je bilo, rekao je da ne zna, iako mu je MĆ rekao ranije. Kada je MĆ došao, ispričali su mu što se dogodilo, te je tada saznao okolnosti, a u vezi otvaranja mail-a i platne liste, da je u tom trenutku MĆ bio na sastanku i imao prezentaciju i da je platna lista bila prikazana na zidu. Cijeli razgovor je bio jako stresan, ruke su mu se tresle, rekao joj je da ga povrijedila, a znaju se jako dugo i to od fakulteta, stanuju vrata do vrata, a ona je u jednom trenutku rekla da zna što joj činiti i da će dati možda otkaz. Kada su izlazi s kave, rasplakala se i rekla da se osjeća povrijeđeno i rekao joj je potom da će razgovarati naknadno i da mora razmisliti. U ponedjeljak, ne zna tko je zvao prvi, ali zna da ju je pozvao da dođe u salu za sastanke, imao je pripremljen papir s otkazom koji je okrenuo na drugu stranu, u tom trenutku nije rekao informatičaru da zaključa pristupe serveru i podacima. Kada su sjeli pitao ju je što će sad, a ona mu je rekla da ne zna. Rekao joj je da ne može prijeći preko toga i da joj daje izvanredni otkaz i tek tada je nazvao informatičara da zaključa pristup podacima. Tužiteljica je nakon toga napustila prostoriju za sastanke. U odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu napisao je da je teško povrijedila obvezu iz radnog odnosa jer je pristupila podacima kojima nije imala pravo, nije detaljno opisao radnju koju je napravila jer ju je htio zaštiti. Tužiteljica je svojom radnjom zbog koje je dobila otkaz učinila društvu neizravnu štetu i to u smislu reorganizacije poslovanja, jer su imali velike probleme s reorganizacijom radnog vremena i organiziranju poslovanja, ali suradnja s partnerima i naručiteljima nije povrijeđena i to zbog njega. Nakon sastanka na kojem se na zidu pokazala platna lista HĆ, nitko od sudionika tog sastanka me nije nazvao, niti je čuo da su komentirali taj događaj. Misli da je 2024. kolektivni godišnji odmor bio od Badnjaka, a dan prije su imali Božićni domjenak. Trajao je kolektivni odmor do Sv. Tri Kralja, a možda i do 9. Ne zna je li tužiteljica otjerala LĆ iz firme, te nema saznanja je li ju tužiteljica šikanirala. Tužiteljici nije davao pisane i usmene opomene. Međutim, s obzirom na njihov specifičan prijateljski odnos, znao joj je prijateljski reći da pusti neke stvari. MĆ nije podnio zahtjev za zaštitu privatnosti, a shvatio je da je MĆ povrijeđen i da mu se time požalio što mu povrijeđena privatnost. Firmi ne bi nastala šteta da je tužiteljica umjesto otkaza dobila opomenu i ostala raditi.

1 5

20. Iskaz svjedoka MĆ i svjedokinje ĆĆ sud je ocijenio vjerodostojnima jer su uvjerljivi, jasni, a i međusobno su sukladni u dijelu koji se odnosi na odlučne i sporne činjenice, odnosno da se obračun plaće MĆ pokazao na ekranu za vrijeme dok je držao prezentaciju pred poslovnim partnerima i to na velikom ekranu, pri čemu su navedeni obračun plaće mogli vidjeti svi prisutni u prostoriji, kao i u dijelu da je e-mail u kojem se nalazilo navedeni obračun plaće otvorila tužiteljica na računalu svjedoka MĆ u uredu u Osijeku, ne znajući da je njegova prezentacija u Zagrebu spojena na računalo u Osijeku.

21. Iskaz svjedoka BĆ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao o predmetnom događaju, odnosno da je tužiteljica na računalu kolege MĆ otvorila e-mail a kako bi vidjela njegov obračun plaće, ne znajući da je računalo MĆ spojeno s njegovim laptopom u Zagrebu i da upravo ima prezentaciju pred poslovnim partnerima, a pred kojima se pojavio navedeni obračun plaće, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka BĆ u skladu sa iskazom svjedoka MĆ i svjedokinje ĆĆ. Nadalje, dio iskaza svjedoka BĆ u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica o razlozima otkaza pričala drugim kolegama i poslovnim partnerima sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke, jer se navedeno ne odnosi na odlučne i sporne činjenice (sporne činjenice su je li otkaz ugovora o radu dopušten, odnosno na dopuštenost ugovora o radu ne utječe ponašanje tužiteljice nakon otkaza ugovora o radu).

21.1. Iskaz svjedoka BĆ sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljicino ponašanje zbog kojega joj je otkazan ugovor o radu prouzročio štetu društvu i prouzročilo poremećaje u radu, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka nejasan i nelogičan. Naime, nejasno je i nelogično da su poremećaji u radu koje navodi svjedok – potreba za angažiranjem drugih stručnjaka kako bi se završio projekt nastali kao posljedica predmetne radnje tužiteljice (otvaranjem e-maila s obračunom plaće svjedoka HĆ).

22. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv, jasan, bez proturječnosti, a u vezi odlučnih i spornih činjenica je u skladu s iskazima svjedoka MĆ i svjedokinje PĆ, koje iskaze je sud ocijenio vjerodostojnima.

23. Iskaz zakonskog zastupnika tuženika sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv te je u skladu s iskazom svjedoka MĆ i svjedokinje PĆ ĆĆ u vezi odlučnih i spornih činjenica – okolnosti u vezi predmetnog događaja tužiteljicinog otvaranja e-maila s obračunom plaće svjedoka MĆ.

23.1. Iskaz zakonskog zastupnika tuženika sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljica svojom radnjom zbog koje je dobila otkaz učinila društvu neizravnu štetu i to u smislu reorganizacije poslovanja, jer su imali velike probleme s reorganizacijom radnog vremena i organiziranju poslovanja. Naime, iskaz zakonskog zastupnika tuženika je u tom dijelu nejasan i nelogičan. Nelogično i nejasno je da je upravo radnja tužiteljice, otvaranje e-maila kolege, prouzročila štetu u smislu organizacije poslovanja.

24. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio:

1 6

- da je 11. prosinca 2024. tužiteljica u poslovnim prostorijama tuženika došla do računala koji koristi MĆ, a koje računalo je u tom trenutku bilo upaljeno, te je tužiteljica otvorila e-mail kolega MĆ kako bi vidjela njegov obračun plaće koji su taj dan dobili na e-mail iz računovodstva,

- da je u tom trenutku MĆ bio na poslovnom sastanku u Zagrebu, te da je laptop u Zagrebu spojio s računalom u Osijeku, te da je držao prezentaciju poslovnim partnerima na način da se prezentacija prikazivala na velikom ekranu,

- da u trenutku kada je tužiteljica otvorila e-mail MĆ sa obračunom plaće da se isto pokazalo na velikom ekranu, da je nakon nekoliko sekundi MĆ zatvorio navedeni e-mail,

-da tužiteljica prije otvaranja navedenog e-maila nije znala da je u tijeku sastanak s poslovnim partnerima, te da isto mogu vidjeti i poslovni partneri,

- da MĆ nije znao tko je otvorio navedeni mail sve dok mu isto nije rekla sama tužiteljica,

- da je u tužiteljicinim dodacima ugovora o radu navedeno da su podaci o isplaćenoj plaći, stimulaciji ili bilo kojim drugim povlasticama predstavljaju poslovnu tajnu, te se zaposlenik obvezuje iste čuvati u tajnosti te da podatke neće priopćiti drugim zaposlenicima poslodavca,

- da ovisno o ostvarenim rezultatima rada poslodavac može zaposleniku isplatiti i stimulativni dio plaće i/ili duge dodatke na plaću,

- da je zakonski zastupnik tuženika sve okolnosti navedenog događaja saznao dva dana nakon događaja, te da je tužiteljici dao izvanredni otkaz ugovora o radu 16. prosinca 2024.,

- da tužiteljica nije pozvana na iznošenje obrane,

- da je zbog radnje tužiteljice nije nastala šteta društvu, nego je kao posljedica otkazivanja ugovora o radu bilo potrebno reorganizirati poslovanje i zaposliti druge stručnjake kako bi se projekt završio,

- da je tužiteljica imala pravo na 30 dana godišnjeg odmora u 2024., a da je iskoristila 12 dana, te da joj je tužitelj isplatio naknadu plaće zbog neiskorištenog godišnjeg odmora za 13 dana.

25. Odredbom čl. 133. st. 1., 2. i 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., u nastavku: ZR) propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji zahtjevu radnika, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

25.1. Nadalje, tužiteljica je roku od 15 dana od primitka Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu (primila 16. prosinca 2024.) podnijela Zahtjev za zaštitu prava – podnijela 27. prosinca 2024., koji zahtjev je tuženik primio 7. siječnja 2025. S obzirom na to da se tuženik u roku od 15 dana od primitka Zahtjeva za zaštitu prava nije očitovao, tužiteljica je u daljnjem roku od 15 dana podnijela tužbu (tužba podnesena 3. veljače 2025.), odnosno tužba je podnesena u roku iz čl. 133. ZR-a

1 7

26. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da je zakonski zastupnik tuženika donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu u roku od 15 dana od saznanja, odnosno sve okolnosti u vezi događaja zbog kojega je otkazao ugovor o radu, zakonski zastupnik tuženika je saznao 13. prosinca 2024., a odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu donio je 16. prosinca 2024.

27. Odredbom čl. 119. st. 2. ZR-a propisano je da prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

27.1. U konkretnom slučaju tužiteljica je sama rekla zakonskom zastupniku tuženika okolnosti u vezi predmetnog događaja, odnosno rekla mu je za svoje radnje i ponašanja u vezi otvaranja e-maila kolege MĆ a u kojem se nalazio obračun plaće kolege MĆ, i to u razgovoru koji se dogodio dva dana nakon događaja. S obzirom na to da je tužiteljica u vezi predmetnog događaja vodila razgovor sa zakonskom zastupnikom tuženika, sama činjenica da tuženik nije omogućio tužiteljici obranu prije donošenja odluke o otkazu, nije imala utjecaja na zakonitost odluke o otkazu ugovora o radu. Naime, propust poslodavca da omogući radniku iznošenje obrane pravno je relevantan samo u slučaju ako otkaz ugovora o radu tužiteljici ne bi uslijedio da je tužiteljici omogućena obrana. Stoga, prema ocjeni ovoga suda poslodavac odnosno tuženik nije morao omogućiti tužiteljici da iznese svoju obranu, jer zbog činjenice da je tužiteljica sama zakonskom zastupniku tuženika rekla i priznala otvaranje e-maila kolege MĆ a u kojem se nalazilo njegov obračun plaće, nije opravdano od poslodavca očekivati da tužiteljici omogući iznošenje obrane (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr- 700/2016-2 od 5. prosinca 2017.).

27.2. Suprotno tužiteljicinim navodima tijekom postupka, u konkretnom slučaju na dopuštenost odluke o otkazu ugovora o radu ne utječe pravilnost tuženikovog zaključka o tužiteljicinoj zainteresiranosti za nastavak radnog odnosa (tuženik je u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu naveo da nije u mogućnosti pružiti pravo na obranu jer da iz tužiteljicinih postupaka proizlazi da nije zainteresirana za nastavak rada kod poslodavca). Naime, na opravdanost razloga za otkaz ugovora o radu ne utječe činjenica je li tužiteljica zainteresirana za nastavak rada, nego predstavlja li predmetna radnja i ponašanje tužiteljice opravdani razlog za izvanredan otkaz ugovora o radu.

28. Odredbom čl. 120. ZR-a propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku, te da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti odluku o otkazu ugovora o radu, kao i da se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

28.1. Prama mišljenju ovoga suda, da bi odluka o otkazu bila obrazložena mora se na jasan i nedvojben način radniku kojem se otkazuje ugovor o radu učiniti vidljivim o kojoj se povredi obveze iz radnog odnosa radi ili koja je to osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Dakle, odluka o otkazu mora biti zasnovana na izričito i jasno utvrđenim činjenicama zbog kojih se radniku - tužitelju daje otkaz (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 567/2016 od 15. prosinca 2021).

1 8

28.2. U konkretnom slučaju, a suprotno navodima tužiteljice tijekom postupka, tuženik je dovoljno jasno i na nedvojben način naveo činjenice i učinio vidljivim koje ponašanje tužiteljice smatra razlogom za otkaz ugovora o radu, odnosno koju povredu obveze iz radnog odnosa je tužiteljica počinila. Naime, tuženik je u odluci o otkazu naveo da je tužiteljica 11. prosinca 2024. bez odobrenja i neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama društva, te prouzročila štetu narušavanja povjerenja. Dakle, tuženik je naveo dan i povredu koju je tužiteljica učinila, te je tužiteljici u vrijeme odluke o otkazu ugovora o radu bilo jasno zašto joj se otkazuje ugovor o radu. Osim toga, tuženik je tijekom postupka pojasnio radnju tužiteljice – neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama društva. Imajući na umu sve navedeno, prema ocjeni ovoga suda tužitelj je na jasan i nedvojben način objasnio zašto je otkazao ugovor o radu, odnosno odluka o otkazu ugovora o radu je obrazložena.

29. Odredbom čl. 135. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., u nastavku: ZR) propisano je da je u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

29.1. U konkretnom slučaju, na tuženiku, koji je tužiteljici dao izvanredni otkaz ugovora o radu, je teret dokaza postojanja opravdanog razloga.

30. Tuženik u Odluci o izvanrednom otkazu navodi da je da je tužiteljica bez odobrenja i neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama društva, te da je prouzročila štetu narušavanja povjerenja, kao i da je svojim ponašanjem tužiteljica poremetila poslovne procese i poslovne odnose s postojećim naručiteljima poslodavca, te time počinila dodatnu štetu poslodavcu koji za sobom povlači troškove angažmana dodatnih stručnjaka.

31. Prema ocjeni ovoga suda, tuženik na kojemu je teret dokaza opravdanosti razloga za otkaz, nije dokazao da je tužiteljica bez odobrenja i neovlašteno pristupila povjerljivim informacijama društva, te da je prouzročila štetu narušavanja povjerenja, kao i da je svojim ponašanjem tužiteljica poremetila poslovne procese i poslovne odnose s postojećim naručiteljima poslodavca, te time počinila dodatnu štetu poslodavcu koji za sobom povlači troškove angažmana dodatnih stručnjaka.

31.1. Iako tijekom postupka nije sporno da je tužiteljica 11. prosinca 2024. s računala kolege MĆ, koje je bilo upaljeno, i nalazilo se u uredu u Osijeku, otvorila e- mail koji je toga dana poslan svim zaposlenicima iz računovodstva i u kojem se nalazio obračun plaće, prema ocijeni ovoga suda navedeno ne predstavlja osobito tešku povredu radne obveze koja opravdava izvanredni otkaz ugovora o radu. Naime, prema ocjeni ovoga suda tužiteljica nije pristupila povjerljivim informacijama društva u smislu da je od društva odnosno poslodavca uzimala podatke koji se tiču poslovanja i rada društva, te druge povjerljive informacije, nego je tužiteljica otvorila e-mail kolege MĆ i vidjela njegov obračun plaće, te je time tužiteljica povrijedila privatnost kolege MĆ, jer je neovlašteno pristupila njegovim osobnim podacima i njegovom obračunu plaće.

1 9

31.2. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da iz iskaza svjedoka MĆ proizlazi da u vezi s radnjom tužiteljice nije podnosio pritužbe niti je pokretao postupke radi povrede tajnosti.

31.3. Nadalje, tijekom postupka je utvrđeno da tužiteljica nije imala namjeru obračun plaće MĆ učiniti dostupnim trećim osobama, te da nije znala da e-mail MĆ otvara u vrijeme dok traje sastanak s poslovnim partnerima i da je laptop MĆ spojen s njegovim računalom u Osijeku, te da su navedeni obračun plaće mogli vidjeti i svi prisutni na tom sastanku.

32. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužiteljica svojom radnjom počinila tešku povredu obveze iz radnog odnosa propisanu čl. 44. Pravilnika o radu i to da je zlouporabila položaj ili prekoračila ovlaštenja zbog kojih je nastupila šteta poslodavcu, kao i da je izvršila povredu radne obveze koja u sebi sadrži obilježje kaznenog djela opisanog Kaznenim zakonom, te da se i grubo, nedolično, nepristojno i nekorektno ponašala prema zaposlenicima, kolegama, podređenima, poslovnim partnerima.

32.1. Tuženik na kojemu je teret dokaza opravdanosti razloga izvanrednog otkaza ugovora o radu nije dokazao da je tužiteljica zlorabila položaj ili prekoračila ovlaštenja, naime radnja tužiteljice nije u vezi s njezinim radnim ovlaštenjima i radnim mjestom koji je imala kod tuženika. Nadalje, u vezi navoda tuženika da radnja tužiteljice predstavlja obilježje kaznenog djela, potrebno je reći da tuženik nije dokazao da je zbog radnje tužiteljice MĆ podnio kaznenu prijavu. Isto tako, tuženik nije dokazao da se tužiteljica grubo, nedolično i nekorektno ponašala prema zaposlenicima, kolegama i podređenima, a isto nije u odluci o otkazu ugovora o radu niti navedeno kao razlog zbog kojeg se otkazuje ugovor o radu.

33. Tuženik u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu navodi da je tužiteljica poremetila poslovne procese i poslovne odnose s postojećim naručiteljima poslodavca, te je time počinila dodatnu štetu poslodavcu koja za sobom povlači troškove aganžmana dodatnih stručnjaka. Tuženik tijekom postupka nije dokazao da je upravo radnja tužiteljice – otvaranje e-maila MĆ u kojem se nalazio njegov obračun plaće prouzročilo poremećaje u poslovnim odnosima, tim više što iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OĆ proizlazi da suradnja s partnerima i naručiteljima nije povrijeđena, te da ga nitko od sudionika sastanka na kojemu se prikazao obračun plaće MĆ nije nazvao niti je čuo da su komentirali taj događaj.

34. Nije u pravu tuženik kada navodi da je tužiteljica svojom radnjom počinila štetu društvu u smislu reorganizacije poslovanja jer da su imali velike probleme s reorganizacijom radnog vremena i organiziranju poslovanja. Naime, problemi s reorganizacijom poslovanja nastupili su nakon što je tuženik dao otkaz tužiteljici, pa stoga ovaj sud zaključuje da su problemi s reorganizacijom poslovanja posljedica otkazivanja ugovora o radu tužiteljici a ne posljedica radnje tužiteljice.

35. Slijedom svega navedenoga, tuženik nije dokazao opravdanost razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu tužiteljici, pa je stoga ovaj sud utvrdio da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena, te je odlučeno kao pod toč. I. izreke.

2 0

36. Tuženik je u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu i tijekom postupka navodio da je tužiteljica svojom radnjom narušila povjerenje. Budući da radnja tužiteljice ne predstavlja osobito tešku povredu obveze radnog odnosa, prema ocjeni ovoga suda radnja tužiteljice ne predstavlja opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, pa stoga niti povjerenje u tužiteljicu u toj mjeri nije narušeno da nije moguć nastavak radnog odnosa. Međutim, tužiteljica se zaposlila s 2. siječnja 2025. kod drugog poslodavca, te je tražila da sud odredi sudski raskid ugovora o radu s 1. siječnja 2025.

36.1. Odredbom čl. 125. st. 1. ZR-a propisano je da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koja terete radnika.

36.2. Budući da se tužiteljica zaposlila s 2. siječnja 2025. kod drugog poslodavca, te je tražila da sud odredi sudski raskid ugovora o radu s 1. siječnja 2025., ovaj sud je sukladno čl. 125. st.1. ZR-a raskinuo ugovor o radu s danom 1. siječnja 2025., te je odlučeno kao pod toč. II. izreke.

37. Budući da je tužiteljici neopuštenom Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu otkazan ugovor o radu, tužiteljica ima pravo na naknadu štete sukladno čl. 125. ZR-a. Prilikom određivanja visine naknade štete sud je uzeo u obzir da je tužiteljica kod tuženika, u vrijeme otkaza ugovora o radu, radila oko osam godina, te da je otkaz ugovora o radu nedopušten. Prilikom utvrđivanja visine naknade štete sud je uzeo u obzir ugovorenu plaću, odnosno iznos od 3.000,00 EUR-a bruto (iznos bez stimulacije). Naime, stimulacija je varijabilni dio plaće koji ovisi o rezultatima rada, te odluku o stimulaciji donosi zakonski zastupnik tuženika za svaki mjesec, a tužiteljica nije dokazala da bi joj u narednim mjesecima da nije otkazan ugovor o radu bila isplaćena stimulacija. Slijedom navedenoga, sud je tužiteljici sukladno čl. 125. st. 1. ZR-a dosudio naknadu štete u visini četiri ugovorene mjesečne plaće. Dakle, tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 12.000,00 EUR-a neto sa zateznim kamatama tekućim od 25. kolovoza 2026. pa do isplate. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. VI. izreke.

37.1. U preostalom dijelu, zahtjev za isplatom naknade štete preko dosuđene naknade štete u iznosu od 12.000,00 EUR-a sa zateznim kamatama do iznosa od 25.669,60 eura sa zateznim kamatama, odnosno za daljnji iznos od 13.669,60 EUR- a sa zateznim kamatama, odbijen je kao neosnovan, te je odlučeno kao pod toč. VII. izreke.

38. Nadalje, odredbom čl. 82. ZR-a propisano je da je u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

2 1

38.1. Odredbom čl. 8. Ugovora o radu od 1. ožujka 2017. propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini mjesečne plaće kao da je radio za mjesec u kojem je bio na godišnjem odmoru.

38.2. Iz Nalaza i mišljenja vještakinje Tonke Vulić proizlazi da je tužiteljica u 2024. imala pravo na 30 dana godišnjeg odmora, od čega je iskoristila 12 dana, a tuženik joj je isplatio naknadu plaće zbog neiskorištenog godišnjeg odmora u trajanju od 13 dana, odnosno da tužiteljica nije iskoristila pet dana godišnjeg odmora a niti joj je za tih pet dana tuženik isplatio naknadu.

38.3. S obzirom na to da je tuženik kao poslodavac tužiteljici isplaćivao stimulaciju sukladno ostvarenim rezultatima rada, a o čemu je odluku donosio svaki mjesec, te da tužiteljica nije dokazala da bi joj pripala stimulacija i za mjesec u kojem je dobila otkaz, niti u sljedećim mjesecima da nije bilo otkaza, a imajući na umu i odredbu čl. 8. Ugovora o radu, ovaj sud je utvrdio da tužiteljici pripada naknada plaće zbog neiskorištenog godišnjeg u trajanju pet dana i to u iznosu od 681,82 EUR-a bruto sa zateznim kamatama tekućim od 2. siječnja 2025. pa do isplate, sukladno čl. 82. ZR-a. Dakle, navedeni iznos od 681,82 EUR-a čini naknada plaće zbog pet dana neiskorištenog godišnjeg odmora bez stimulacije a sukladno Nalazu i mišljenju vještakinje Tonke Vulić. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. V. izreke.

39. Nadalje, s obzirom na to da je sud utvrdio sudski raskid ugovora o radu s danom 1. siječnja 2025., a da je ovaj sud utvrdio da je nedopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 16. prosinca 2024., tužiteljici pripada naknada plaće za razdoblje od 17. prosinca 2024. do 31. prosinca 2024. u iznosu od 1.363,64 EUR-a bruto sa zateznim kamatama koje teku od 15. siječnja 2025. pa do isplate, te naknada plaće za dan 1. siječnja 2025. u iznosu od 130,43 EUR-a bruto sa zateznim kamatama tekućim od 15. veljače 2025. pa do isplate. Dakle, tužiteljici pripada naknada ugovorene plaće sukladno Ugovoru o radu i dodacima ugovora o radu, a bez stimulacije. Visinu navedene naknade plaće sud je utvrdio na temelju Nalaza i mišljenja vještakinje Tonke Vulić. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. III. i IV. izreke.

40. Imajući na umu sve navedeno, sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev preko dosuđene naknade plaće u iznosu od 1.363,62 EUR-a do iznosa od 1.480,97 EUR-a sa zateznim kamatama (za razdoblje od 17. prosinca 2024. do 31. prosinca 2024.), kao i preko dosuđene naknade plaće u iznosu od 130,43 EUR-a do iznosa od 148,10 EUR-a sa zateznim kamatama (za dan 1. siječnja 2025.), te preko dosuđene naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u trajanju od pet dana u iznosu od 681,82 EUR-a do iznosa od 740,48 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu zateznih kamata na iznos poreza i prireza porezu na dohodak na navedene naknade plaće. U vezi zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak potrebno je reći da su plaća i naknada plaće, u smislu ZR-a plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Nadalje odredbom članka 45. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), je propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Dakle, plaća koju poslodavac isplaćuje radniku obuhvaća osim neto plaće koja se isplaćuje neposredno radniku i sva dodatna davanja na nju, a u to spadaju i porez i prirez na

2 2

dohodak, koji uz ostalo čine bruto plaću radnika, a koji se međutim obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju prilikom svake isplate, a prema propisima koji važe na dan isplate. Dakle, obveza uplate poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak dospijevaju tek prilikom isplate pojedinog mjesečnog iznosa naknade plaće radniku, te prije toga (prije isplate plaće) takva obveza poslodavca nije dospjela. Zatezna kamata po svojoj pravnoj naravi je sankcija zbog zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze što znači da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela. U situaciji kao što je konkretna, kada obveza tuženika kao dužnika da isplati porez i prirez na porez na dohodak na dodatak na plaću tužiteljici dospijeva tek trenutkom isplate tog iznosa, onda je jasno da tuženik nije došao u zakašnjenje s ispunjenjem te novčane obveze, zbog čega tužiteljici ne pripada ni potraživati zateznu kamatu na taj iznos, a koji čini dio bruto plaće tužiteljice (takvo shvaćanje zauzeto u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revr-1229/16 od 4. travnja 2016.). Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. VIII. izreke.

41. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da je sukladno čl. 328. ZPP-a odredio rok od 15 dana za izvršenje obveza naloženih u izreci (toč. III., IV., V., VI., izreke).

42. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Naime, tužiteljica je u sporu djelomično uspjela. Tužiteljica je uspjela da zahtjevom za utvrđenjem nedopuštenim Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kao i sa zahtjevom za utvrđenjem sudskog raskida ugovora o radu, dok je djelomično uspjela sa zahtjevom za naknadu štete, te isplate naknada plaća.

42.1. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

42.2. U konkretnom slučaju, tužiteljica je u sporu uspjela 75% (tužiteljica je sa osnovom uspjela 100% . S visinom je uspjela 50% (tužiteljica je ukupno zahtijevala isplatu iznosa od 28.039,15 EUR-a a dosuđen joj je iznos od 14.175,89 EUR-a, te joj uspjeh u sporu iznosi 75% (150 podijeljeno na 2)). Nadalje, tuženik je u sporu uspio 25%(sa osnovom nije uspio a sa visinom je uspio 50%, pa ukupno uspjeh u sporu iznosi 25%).

42.3. Tužiteljici je priznata naknada troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknada za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak zastupanja na ročištima 29. svibnja 2025., 17. listopada 2025. i 13. srpnja 2026., za svako ročište iznos od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te trošak sastava podneska od 17. ožujka 2025. i 11. veljače 2026., za svaki podnesak iznos od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 8.toč. 1. Tarife, te trošak sastava Zahtjeva za zaštitu prava u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr.30. toč. 2. Tarife, te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, što sveukupno

2 3

iznosi 3.200,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 4.000,00 EUR-a. Budući da je tužiteljica u sporu uspjela 75% pripada joj naknada troška postupka u iznosu od 3.000,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za vještačenje u iznosu od 300,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 3.300,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 25.kolovoza 2026. pa do isplate. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. IX. izreke.

Osijek, 25. kolovoza 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika