REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-471/2025-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari I. tužitelja LT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužitelja PT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tužitelja VT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV. tužitelja AT, iz [adresa], 43655084434, svi zastupani po punomoćniku Daliboru Diviću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića, OIB: 61817894937, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 1.-4. tužitelja osobno i punomoćnika tuženika, 25. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tužitelji, kao nasljednici iza pok. OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., suvlasnici nekretnine upisane pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zkulbr. 222779 k.o. 999901 Grad Zagreb, čkbr. [katastarska čestica], Stambena zgrada br. 21-25, [adresa], ukupno 402 m2 i to 25. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-24): Stan na drugom katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija površine 48,40 m2, s pripadajućim spremištem, lijevo od stubišta, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zgrada na adresi [adresa] u [adresa], i to:

I.- tužitelj LT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/4 dijela,

II.- tužitelj PT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/4 dijela,

III.- tužitelj VT, iz [adresa], L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/4 dijela,

IV.- tužitelj AT, iz [adresa], 43655084434, u 1/4 dijela,

što je tuženik Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića, OIB: 61817894937, kao nasljednik iza pok. OT OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., dužan priznati i trpjeti, te dozvoliti tužiteljima da se na temelju ove presude pred Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, upišu umjesto tuženika, kao suvlasnici naprijed navedene nekretnine u naprijed navedenim suvlasničkim omjerima, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, sve to u roku od 15 dana.

II. Tuženik Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića, OIB: 61817894937, kao nasljednik iza pok. OT OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., dužan je isplatiti svakom od tužitelja i to ČT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te AT, iz [adresa], 43655084434, kao nasljednicima iza pok. OT OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., a na ime ostavine iza pok. OT, iznos od 84,28 eura, u roku od 15 dana.

III. Tuženik Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića, OIB: 61817894937, kao nasljednik iza pok. OT OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., dužan je isplatiti svakom od tužitelja i to ČT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te AT, iz [adresa], 43655084434, kao nasljednicima iza pok. OT OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., a na ime ostavine iza pok. OT, iznos od 114,92 eura, u roku od 15 dana.“

II. Odbija se zahtjev I.-IV. tužitelja za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 1.956,64 Eur kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi kako je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-7542/19 od dana 14.11.2019.g., tuženiku uručena ostavinska imovina iza pok. OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1937.g., a umrlog **.**.2018.g., i to s obzirom da je tijekom ostavinskog postupka utvrđeno da pok. ĐT nije imao nasljednike, odnosno nasljednici nisu bili poznati. Međutim, nasljednici iza pok. OT postoje, a radi se o tužiteljima, te se u nastavku obrazlaže rodoslovlje iza pok. OT. Roditelji ostavitelja su bili, sada pokojni, ĆT i JT, rođena P. Ostavitelj je imao brata, sada pokojnog KT, koji je bio vjenčan za BT, rođenu V. U njihovom braku rođeni su LT, PT, VT i AT, odnosno tužitelji, koji su dakle, nećaci ostavitelja. Ostavitelj ĐT nije imao djece. Da su tužitelji sudjelovale u predmetnom ostavinskom postupku, tada bi isti naslijedili iza ostavitelja svaki ¼ dijela ostavinske imovine. Prema naprijed navedenom rješenju o nasljeđivanju, iza ostavitelja OT, tuženik je naslijedio kao ošasnu imovinu nekretninu i to odgovarajući suvlasnički dio nekretnine upisane u zkulbr. 23 br. podul. 49595 knjiga PU Grad Zagreb k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stana na II (drugom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 48,40 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa]. Nakon povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige, naprijed navedeni [broj poduloška] je naknadno utrnut, te je navedena nekretnina upisana u zkulbr. 222779 k.o. 999901 Grad Zagreb, čkbr. [katastarska čestica], Stambena zgrada br. 21-25, [adresa], ukupno 402 m2 i to 25. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-24): Stan na drugom katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija površine 48,40 m2, s pripadajućim spremištem, lijevo od stubišta, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zgrada na adresi [adresa] u [adresa], a što je vidljivo iz povijesnog zk izvadka za zkulbr. 222779, gdje se spominje povezivanje zemljišne knjige, te za etažu E-24, da je tuženik istu stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: O-7542/19 od dana 14.11.2019.g., a koje rješenje je upravo rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja OT. Osim navedene nekretnine, tuženik je predmetnim rješenjem o nasljeđivanju naslijedio i gotov novac u iznosu od 2.540,00 kn/ 337,12 eura, te novčana sredstva u neutvrđenom iznosu na računu ostavitelja broj: [broj bankovnog računa] kod Erste i Steiermarkische bank d.d. Navedena nekretnina i novčana sredstva predstavljaju ostavinu koja pripada nasljednicima ostavitelja OT, odnosno tužiteljima, i to na jednake dijelove, odnosno svakome u ¼ dijela, a to svoje pravo tužitelju mogu ostvariti sukladno čl. 127.st.2. i 138. Zakona o nasljeđivanju. Tužitelji su za svoje pravo, odnosno za posjednika ostavine ( tuženika) saznali od tvrtke Genealozi d.o.o. iz Zagreba, Draškovićeva 55, koja tvrtka je podružnica austrijske tvrtke Historikerkanzlei GmbH sa sjedištem u [adresa]. Tvrtka Genealozi d.o.o. profesionalno se bavi istraživanjem rodoslovlja, obiteljskih povijesti, te potragom za nepoznatim nasljednicima u ostavinskim postupcima u kojima oporučno nije poznat nasljednik, već stupa na snagu zakonski nasljedni red. Navedena tvrtka surađuje sa javnim bilježnicima, sudovima, upraviteljima ostavine te drugim genealoškim uredima u inozemstvu. Tužitelji su za svoje pravo na naprijed navedeni način saznali putem telefona od djelatnika tvrtke Genealozi d.o.o., i to I. i II. tužitelji dana 22.03.2024.g., a III. i IV.- tužitelji dana 25.03.2024.g. Prema tome, tužitelji od tuženika ovom tužbom traže utvrđenje svoga vlasništva na predmetnom stanu tuženika, i to svaki od tužitelja u ¼ dijela, zatim svaki od tužitelja potražuje iznos od 84,28 eura koji se odnosi na gotov novac koji je tuženik naslijedio od tuženika ( 2.540,00 kn / 337,12 eura), te potražuju za sada neutvrđeni iznos novčanih sredstava koje je tuženik naslijedio sa računa ostavitelja broj:

[broj bankovnog računa] kod Erste i Steiermarkische bank d.d., time da tužitelji zadržavaju pravo da nakon pribave točnog podatka o iznosu novčanih sredstava koje je tuženik naslijedio sa tog bankovnog računa ostavitelja, uskladi svoj tuženi zahtjev s tim podacima. Tužitelji su se dana 20.05.2024.g., putem punomoćnika, obratili tuženiku sa zahtjevom za ostavinu, te su taj zahtjev ponovili i putem e-maila 28.08.2024.g., međutim tuženik nije odgovorio na taj zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Prvenstveno, tuženik ističe prigovor zastare prava tužitelja zahtijevati ostavinu iza pok. ĐT, a koja je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. O-7542/19 od 14.11.2019. uručena tuženiku, budući da tužbi ne prilaže nikakvi relevantni dokazi koji bi, u trenutnom stadiju postupka, upućivali na to da tužitelji svoje pravo ostvaruju unutar subjektivnog roka propisanog odredbom čl. 138. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Životno je nelogično da bi tužitelji, kao navodni nećaci iza pok . ostavitelja, saznali za njegovu smrt čak šest godina nakon što je do iste došlo. U slučaju da je tomu zaista tako, ističe se prigovor nedostojnosti nasljednika za nasljeđivanje iza pok ĐT, budući da iz toga proizlazi da tužitelji ni na koji način nisu brinuli o pok. ostavitelju niti mu pružali eventualnu potrebnu pomoć. Iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐT razvidno je da u provedenom ostavinskom postupku nisu pronađeni zakonski nasljednici prvog, drugog i trećeg nasljednog reda. Jednako je tako iz obrazloženja predmetnog rješenja razvidno da su, oglasom objavljenim u Narodnim novinama, kao i na oglasnoj ploči suda, eventualni nasljednici pozvani prijaviti se sudu, u roku od 6 mjeseci od navedene objave, uz napomenu da će se ostavina u suprotnom uručiti Gradu Zagrebu, ovdje tuženiku. Navedeni oglas od 29. studenog 2018. dostavljen je Narodnim novinama te objavljen na oglasnoj ploči suda te se na oba oglasa nije javio nitko od eventualnih nasljednika, zbog čega je sukladno odredbi čl. 20. Zakona o nasljeđivanju ostavina kao ošasna uručena Gradu Zagrebu. Slijedom navedenog, predlaže se naslovnome sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te istima naložiti da tuženiku naknade troškove prouzročene vođenjem ovog parničnog postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate.

3. Tužitelji su očitujući se na navode tuženika iz odgovora na tužbu naveli kako su u odnosu na prigovor zastare u tužbi obrazložili na koji način su saznali za svoje pravo, odnosno putem telefona od djelatnika tvrtke Genealozi d.o.o., i to I. i II. tužitelji dana 22.03.2024.g., a III. i IV.-tužitelji dana 25.03.2024.g. Nakon što su telefonom upoznati o svom pravu, naknadno su i potpisali ugovore sa tvrtkom Genealozi d.o.o., dana 12.04.2024.g. S obzirom da je tužba podnesena 07.03.2025.g., ista je podnesena u roku od godine dana od saznanja tužitelja za njihovo pravo i posjednika ostavine. Ništa nije čudno niti neživotno u tome da tužitelji nisu znali za smrt svog rođaka. Naime, pozivanje nepoznatih nasljednika putem Narodnih novina je uobičajena zakonska procedura iz koje proizlazi da su upravo životne i logične situacije da nasljednici ne znaju za smrt svojih rođaka. S druge strane, životno je i logično da ljudi ne prate oglase u Narodnim novinama. Prema tome, posve je životno i logično da tužitelji nisu znali za smrt svog rođaka, jer da jesu, onda je logično i životno da bi se prijavili u ostavinski postupak. Kao što je navedeno u tužbi, tvrtka Genealozi se bavi potragom za nepoznatim nasljednicima u ostavinskim postupcima te su putem javno dostupnih podataka utvrdili da je postojao ostavinski postupak, istražili su mogućnost postojanja nasljednika, pa kada su to utvrdili kontaktirali su nasljednike o tome da je provedena ostavina i da bi isti još uvijek mogli ostvariti svoje zakonsko pravo. Apsurdan je navod tuženika da su tužitelji nedostojni za nasljeđivanje. Naime, ako bi se prihvatila ta logika tuženika, onda zakonom niti ne bi bila predviđena mogućnost pozivanja nepoznatih nasljednika putem oglasa u Narodnim novinama, jer bi valjda svi nasljednici koji ne znaju da im je rođak umro trebali biti nedostojni za nasljeđivanje. Naravno da to nije tako i zato je zakon ostavio mogućnost nasljednicima koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku, da još 10 godina od smrti rođaka mogu ostvariti svoje nasljedno pravo putem parnice ( čl. 127.st.2. i 138. Zakona o nasljeđivanju.). Iz odgovora na tužbu dakle proizlazi da tuženik želi zadržati tuđe nasljedstvo.

4. U dokaznome postupku izvedeni su dokazi uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj: O-7542/12 (list 9 i 10 spisa), izvatke iz matica (list 11-20 spisa), ZK izvadak za utrnuti poduložak (list 21 spisa), povijesni zk izvadak za stan (list 22-49 spisa), izvadak iz sudskog registra za Genealozi d.o.o. (list 50-52 spisa), ispis ekrana sa web stranice genealozi.hr (list 53 spisa), zahtjev tužitelja s poštanskom povratnicom (list 54 i 55 spisa), email tužitelja prema tuženiku (list 57 spisa), Ugovori s tvrtkom Geneaolozi d.o.o. (list 77- 84 spisa), dopis Erste i Steiermarkische bank d.d. (list 94 spisa), pregledani su izvornici izvadaka iz matičnih knjiga (cd list 97 spisa), salušan je svjedok NT (list 131 spisa), saslušani su I-IV tužitelji (list 131-134 spisa) te je izvršen uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu O-1868/2023.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja povodom nasljedničke tužbe (hereditas petitio) odnosno zahtjev tužitelja na utvrđenje da su isti nasljednici iza sada pok. ĐT svaki u udjelu od 1/4 dijela na imovini pobliže navedenoj u izreci presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva na imovini stečenoj na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-7542/19-21 od 14.11.2019. te istovremeno trpjeti upis prava suvlasništva tužitelja u udjelu od 1/4 dijela, kao i zahtjev za isplatom s osnova ostavine svakom od tužitelja iznosa od 84,28 Eur te 114,92 eura.

Kao sporno u ovom postupku trebalo je utvrditi da li su tužitelji zakonski nasljednici iza smrti pok. ĐT, je li tužba podnesena u zakonskom roku iz čl. 138 Zakona o nasljeđivanju

7. U postupku su utvrđene odlučne činjenice:

- iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-7542/19-21 od 14.11.2019. proizlazi kako je u ostavinskom postupku iza pok. ĐT, utvrđeno u točki I. izreke rješenja da njegovu ostavinu sačinjava odgovarajući suvlasnički dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] br.podul. 49595 knjiga PU Grad Zagreb k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stana na II (drugom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 48,40 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa]; gotov novac u iznosu od 2.540,00 kn koji se nalazi u KB Dubrava, a temeljem zapisnika od 03.09.2018.g te račun broj [broj bankovnog računa] i broj [broj bankovnog računa] sve kod Erste & Steiermarkische bank d.d. na ime ostavitelja u neutvrđenom iznosu. U točki II. izreke rješenja odlučeno je da se ostavina iza pok. ĐT uručuje Gradu Zagrebu te je u točki III.izreke odlučeno kako će ZK odjel tog suda izvršiti nakon pravomoćnosti ovog rješenja, upis prava nasljednika na nekretninama navedenim pod točkom I izreke; u točki IV. izreke odlučeno je kako će KB Dubrava i Erste & Steiermarkische bank d.d izvršit će, nakon pravomoćnosti rješenja, isplatu novčanih sredstava na ruke nasljednika u cijelosti. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi kako je ostavinskom postupku iza pok. OT, umrlog bez oporuke utvrđeno je da nema zakonskih nasljednika prvog, drugog i trećeg nasljednog reda. Nepoznati nasljednici pozvani su oglasom objavljenim u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda, na koji se, u roku od šest mjeseci, nije nitko prijavio ovom sudu, te je ostavina kao ošasna uručena Gradu Zagrebu, temeljem odredbe čl.20. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN).

- iz izvatka iz Matice umrlih br 01320/2018, matična služba Popovača, za OT, umrlog **.**.2018. utvrđeno je da je isti rođen **.**.1937. u [adresa], BiH, da je ime njegova oca ĆT te majke DT.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1446/24 od 04.04.2024. utvrđeno je da je ĐT, rođen **.**.1937. u [adresa], da je ime njegova oca ĆT te majke DT. Iz navedenog izvatka proizlazi kako je presudom broj P-2.227/66 od 25.03.1966 Okružnog suda u Zagrebu brak sa HT razveden, [adresa], 13.06.1966.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1439/24 utvrđeno je da je KT, rođen **.**.1932. u [adresa], da je ime njegova oca ĆT te majke DT. Iz izvatka iz Matične knjige umrlih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec utvrđeno je da je KT, rođen **.**.1932. u [adresa], da je ime njegova oca ĆT te majke DT te supruge DT A, preminuo **.**.1996.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-202-5/25, utvrđeno je da je ST, rođ. **.**.1938. u [adresa], da je ime njezina supruga KT.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-200.1440/24, utvrđeno je da je AT, rođ. KT **.**.1958., kćer UT i ST.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1443/24, utvrđeno je da je RT, rođ. ST **.**.1961., kćer UT i ST.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1442/24, utvrđeno je da je PT rođ. **.**.1963., sin UT i ST.

- iz izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1441/24, utvrđeno je da je LT rođ. **.**.1966., sin UT i ST.

- iz izvatka iz knjige položenih ugovora, povijesni prikaz Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je pok. ĐT bio uknjižen kao vlasnik odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] br.podul. 49595 knjiga PU Grad Zagreb k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stana na II (drugom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 48,40 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa].

- iz izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za društvo GENEALOZI d.o.o. proizlazi kako je kao osnivač istog upisan Historikerkanzlei Genealogisch-Historiche Recherchen GmbH, Austrija dok iz preslike web stranice za navedeno društvo proizlazi kako se isto bavi istraživanjem obiteljske povijesti, potragom za nasljednicima i pribavom dokumentacije.

- iz dopisa punomoćnika tužitelja upućenog tuženiku 20.05.2024. s potvrdom o uručenju proizlazi kako su tužitelji obavijestili tuženika da premda je isti rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-7542/19-21 od 14.11.2019. utvrđen nasljednikom iza pok. ĐT da su tužitelji kao nećaci nasljednici iza pok. ĐT koji nije imao djece. Navedeno je kako su roditelji ostavitelja su bili, sada pokojni, ĆT i JT, rođena P. Ostavitelj je imao brata, sada pokojnog KT, koji je bio vjenčan za BT, rođenu V. U njihovom braku rođeni su LT, PT, VT i AT, odnosno tužitelji, koji su dakle, nećaci ostavitelja. Nekretnina iz rješenja o nasljeđivanju predstavlja ostavinu koja pripada nasljednicima ostavitelja, ovdje tužiteljima te da slijedom navedenog pozivaju tuženika da istima izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis njihova prava vlasništva na spornoj nekretnini, odnosno da se o tome sklopi odgovarajući sporazum. Predmetni dopis ponovljen je i u e-mail poruci upućenoj od strane punomoćnika tužitelja tuženiku 28.08.2024.

- iz Ugovora od 12.04.2024. proizlazi kako su isti zaključeni između društva Genealozi d.o.o. te ovdje I-IV tužitelja kao naručitelja. U čl. 1. Ugovora je navedeno kako su Genealozi temeljem obavljanja svoje djelatnosti – istraživanja obiteljske povijesti naručitelje obavijestili o mogućem pravu na nasljedstvo iza pok. ĐT o kojem naručitelji prethodno nisu imali nikakvih saznanja, a koje se ima ostavriti u postupku pred nadležnim tijelima. U čl. 2. Ugovora je navedeno kako se društvo Genealozi obvezuje pružiti uslugu istraživanja obiteljske povijesti i pribave sve dokumentacije potrebne za proglašenje naručitelja nasljednicima, a naručitelji se obvezuju uz uvjet da budu pravomoćno proglašeni nasljednicima u ostavinskom postupku platiti društvu Genealozi naknadu za njihovu uslugu koja dospjeva na plaćanje po pravomoćno okončanom postupku i unovčenju nasljeđene imovine na dan primitka sredstava za prodanu imovinu na račun društva.

- iz dopisa Erste&Steiermarkische Bank d.d. od 12.11.2025. proizlazi kako je 11.02.2021. izvršena isplata sa računa ĐT br [broj bankovnog računa] u korist računa tuženika u iznosu od 3.463,68 kn s opisom plaćanja – nasljedstvo iza pok. ĐT.

8. Iz iskaza svjedok ŽT, po zanimanju istraživača genealoga, zaposlenika društva Genealozi d.o.o. proizlazi kako su u obavljanju djelatnosti istraživanja rodoslovlja utvrdili da bi ovdje tužitelji bili u rodnom odnosu s pok. ĐT. Telefonskim putem 22.3.2024. razgovarao jesa LT te je u komunikaciji s gospodinom utvrdio da mu je to prvo saznanje. On je pretpostavljam, obavijestio braću i sestre, te misli da je 25. ožujka 2024. razgovarao telefonski sa gđom. AT koja također nije bila upoznata sa svojim pravima niti je imala ranijih saznanja o smrti pok. ĐT. Na upit pun. tužitelja da li je nakon telefonskih razgovora sa strankama sklopio kakav ugovor naveo je kako nude uslugu pravnog zastupanja i to putem odvjetnika kako bi pomogli nasljednicima da ostvare prava na udio u imovini koja im pripada, pa su tako s tužiteljima 12. travnja 2024. sklopili ugovore te su isti zajedno sa punomoći koja je izdana odvjetniku predali na daljnje postupanje kako bi se mogao pokrenuti postupak realizacije tih njihovih prava. Naveo je kako je njihova osnovna djelatnost istraživanje rodoslovlja, prate sudske oglase izdane u Narodnim novinama gdje su ustvari objavljeni pozivi nepoznatim nasljednicima te putem javno dostupnih podataka i registara rekonstruiraju rodoslovlje i na taj način dolaze do nasljednika te su na taj način došli do tužitelja. Naknada se ostvaruje po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju te od nasljednog udjela imaju pravo na naknadu u određenom postotku. Na upit pun. tuženika kada su počeli istraživati ovaj konkretan slučaj, da li po uvidu u rješenje o nasljeđivanju ili nakon što su vidjeli oglas u Narodnim novinama naveo je kako nisu imali uvid u rješenje o nasljeđivanju jer postupaju po oglasima pa su tako i taj konkretan oglas vidjeli u Narodnim novinama. Na upit kada je onda pribavljeno rješenje o nasljeđivanju te se svjedoku predočuje dopis odvjetnika Dalibora Divića upućen tuženiku 20. svibnja 2024. koji se nalazi na listu 54 spisa, naveo je kako mu je poznat taj dopis jer ih je odvjetnik obavijestio o tijeku postupka kako je potrebno pribaviti to rješenje o nasljeđivanju te ga je odvjetnik u konačnici pribavio. Ne sjeća se kada je odvjetnik pribavio to rješenje o nasljeđivanju.

9. Tužitelj LT je u svom iskazu naveo kako je njegova sestra AT bila u kontaktu sa njihovim stricem ĐT. Znali su da imaju strica ĐT koji ima stan u [adresa]. AT ih je obavještavala da priča s njim, no kako se jedno vrijeme nije javljao na telefon, znali su da se njemu nešto dogodilo, to je bilo negdje 2017. ili 2018. godine. Znao je da je ĐT imao suprugu s kojom nije imao djece, odn. da nije imao nikog bližnjeg. Ranije saslušan svjedok ih je kontaktirao telefonskim putem, misli da je to bilo 21. ili 22.3.2024. te se predstavio i rekao da su oni nasljednici toga stana od ĐT jer on nema nikog bližeg. On je nekako došao do njegovog broja telefona te mu je on poslao i brojeve svojih sestara. I nakon toga su dali punomoć odvjetniku i tako je pokrenut ovaj postupak. Na upit pun. tužitelja kada je sa sigurnošću saznao da je umro g. ĐT naveo je kako su nakon što se on nije javljao sestri na telefon to znali 2018., no sa sigurnošću su saznali nakon što im se javio gospodin svjedok NT. Na upit kada su saznali da je stan naslijedio Grad Zagreb naveo je kako ne zna da je stan naslijedio Grad Zagreb, odvjetnik odn. gospodin NT im je rekao da smo mi nasljednici tog stana. Naveo je kako ne zna što je predmet spora, to zna moj odvjetnik, ovaj gospodin ovdje. Na upit pun. tuženika da li su za života bili u kontaktu sa stricem ĐT naveo je kako su bili s njim u kontaktu, boravio je kod njih 90-ih godina, dok je sestra bila s njim kontaktu poslije 2000. 1981. ili 1982. je bio na Novu godinu kod strica u tom stanu. Dobro se sjeća da je adresa stana [adresa], mislim da je i danas ista adresa.

10. Tužitelj PT je u svom iskazu naveo kako su s pok. stricem ĐT bili u korektnim odnosima, a za smrt je saznao od sestre AT 2018.g. jer se ona s njim često čula telefonskim putem. Znao je da on nije imao nasljednika osim njih, te je znao za njegovu nekretninu na adresi [adresa], bio je u tom stanu 1998. Telefonski ih je kontaktirao gospodin iz društva Genealozi, ranije saslušan svjedok. On je prvo razgovarao sa bratom a nakon toga i s njim i rekao je da su došli do saznanja da ĐT ima nekretninu i da su oni jedini nasljednici. Na upit da li im je svjedok rekao čija je ta nekretnina naveo je da se vodila na OT i da se vodi spor oko te nekretnine sa Gradom. Da li im je svjedok rekao da se vodi neki ostavinski postupak iza ĐT naveo je kako o tome nisu pričali, no rekao im je da je iza njega ostalo 3.600,00 kuna neke penzije. Misli da je istraživanjem došao i do tog saznanja. Sestra mu je rekla da je ĐT umro 2018. Na upit da li je išao na sahranu pok. ĐT naveo je kako je sestra saznala da je on umro 2018., a on u to vrijeme nije imao niti dokumente odn. pasoš da bi mogao preko granice na sahranu. Tada je živio u [adresa], BiH. Stan od OT je sada upisan na Grad Zagreb, 2024. smo dobili papire od tvrtke Genealozi odn. od gospodina NT. – obavijest da je stan "prešao" na Grad, jer se nitko nije javljao od nasljednika. Na upit pun. tuženika kada su se zadnji put čuli sa stricem naveo je kako je to bilo 2014.

11. Tužiteljica VT je u svom iskazu navela kako su bili u dobrim odnosima sa stricem ĐT i voljeli su ga kao strica. Za njegovu smrt su čuli od Genealoga, oni su nazvali brata LT i rekli da su našli podatke da su oni nasljednici od OT, odn. da im je on ostavio svoje nasljedstvo, no da oni to ne mogu otvoriti dok im ne daju suglasnost. Ona je s njim bila u kontaktu telefonom i zadnji put su se čuli 2012., dok se sestra AT s njim i nakon toga čula i prenosila da je bolestan. Kako se nije javljao na telefon, ona je zvala rođaka od strine koji je išao provjeriti strica i rekao je da se vrata i prozor od stana ne otvaraju. To je bilo 2018. Stric nije imao djece, znala je da je imao stan no nije znala što je s tim stanom. Mislili su da ako mu se nešto desilo da će pripast Gradu jer tko bi njih tražio. Genealozi su im rekli za taj stan. Na upit pun. tužitelja da li su im iz tvrtke Genealozi rekli čiji je to sad stan navela je kako su im rekli da pripada Gradu i da moraju podnijeti tužbu kako bi postali vlasnici toga.

12. Tužiteljica AT je iskazala kako je saznala za smrt strica kada su je nazvali iz tvrtke Genealozi, ona ga je često zvala telefonom. 2018. joj je i rekao da što ga stalno zove i te godine kada je zvala, dva puta joj je rečeno da se stric ne može javiti, a nakon dva mjeseca je bilo da je broj nepostojeći. Ona je često dolazila u stan s djecom kod strica, odn. dolazili su prije rata te je on dolazio kod njih 1990-ih, on i strina. Iz tvrtke Genealozi kada su joj javili da je stric umro bila je zatečena, mislila je da je možda u domu, jer ih nitko nije o tome obavijestio. Rođak joj je rekao da su rolete spuštene na stanu od strica i da on vjerojatno nije tamo. Nije imala koga nazvati da to provjeri. Susjed je 2014. bio kod strica, poslali su stricu rodni list koji je tražio, a on njima pismo da je on sebe osigurao i da se ništa ne brinemo. Na upit pun. tužitelja da li su znali tko je naslijedio taj stan navela je kako su od Genealoga čuli da su ključevi od stana u općini i da se ništa ne može dok se ne riješi taj postupak. Na upit pun. tuženika tko je bio rođak kojeg je zvala da provjeri strica navela je kako je to bio od strinine sestre sin MT, on je bio u kontaktu sa stricem, živio je u Zagrebu, no stric je bio dementan, pričao je da nije došao ni na rođendan od Hrvojevog sina. Bio je dementan jer joj je pričao da je taksijem došao u [adresa] i obišao groblje te da se nakon toga opet taksijem vratio u Zagreb, ona mu je rekla da je to sve obraslo i da tamo ne može proći niti zec.

13. Na prethodno utvrđene činjenice i činjenično stanje valjalo je primijeniti odr. čl. 127. st. 2. ZN-a i čl. 138. ZN-a.

14. Odredbom čl. 127. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 - dalje: ZN), propisano da, ako se ne zna ima li nasljednika, da će ostavinski sud oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od 6 mjeseci od objave oglasa u "Narodnim novinama", dok je u st. 2. istoga članka propisano ako se po proteku 6 mjeseci od dana objave oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik te ukoliko nije poznato tko su nasljednici sud će utvrditi da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada.

Ovdje valja dodati da je u čl. 127. st. 2. ZN-a također propisano da time nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu po pravilima iz članka 138. ZN-a.

Odredbom čl. 138. ZN-a propisano je kako pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

15. Odredbom čl. 11. st. 1. ZN-a propisano je kako ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug dok je st.3. istog članka propisano da ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.

16. Odredbom čl. 12. st. 1. - 3 ZN-a propisano je da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka. U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

17. Na temelju prethodno provedenih dokaza sud nalazi utvrđenim kako su roditelji pok. ostavitelja ĐT bili, sada pokojni, ĆT i JT, rođena P. Ostavitelj je imao brata, sada pokojnog KT, koji je bio vjenčan za BT, rođenu V. U njihovom braku rođeni su LT, PT, VT i AT, odnosno ovdje tužitelji, koji su dakle, nećaci ostavitelja te aktivno legitimirani za vođenje konkretnog postupka.

18. Utvrđeno je da su tužitelji zakonski nasljednici iza pok. ĐT koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku iza istog, naime, u ostavinskom postupku koji je vođen iza istog nisu dostavljeni podaci o nasljednicima te je objavljen oglas u "Narodnim novinama" od kojim su pozvani svi koji polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od 6 mjeseci od objave, na koji oglas se nitko nije javio pa je ostavina uručena tužniku kao ošasna imovina.

19. Sud nadalje nalazi utvrđenim kako su svi tužitelji LT, PT, VT i AT u dobrim odnosima i u čestom kontaktu te da su I.- IV. tužitelji znali da pok. ĐT u svome vlasništvu ima stan u [adresa] te da su za smrt pok. ĐT nesporno saznali 2018. Tužitelji PT te LT su suglasno iskazali kako su za smrt pok. strica saznali od sestre AT 2018.g. jer se ona s njim često čula telefonskim putem; kako im se isti prestao javljati da su znali da se nešto dogodilo. Pa je tako tužitelj PT na upit pun. tuženika da li je išao na sahranu pok. ĐT naveo kako je sestra saznala da je on umro 2018., a on u to vrijeme nije imao niti dokumente odn. pasoš da bi mogao preko granice na sahranu jer je tada živio u [adresa], BiH. Sud je u cijelosti poklonio vjeru saslušanim I. i II tužiteljima jer su isti iskazivali životno dok iz istih razloga sud nije poklonio vjeru iskazu AT koja je iskazivala suprotno iskazima I i II tužitelja kojima je sud poklonio vjeru, odnosno koja je iskazala kako je saznala za smrt strica tek kada su je nazvali iz tvrtke Genealozi 2024. jer je isto i u suprotnosti sa preostalim iskazom tužiteljice u dijelu u kojem je iskazala da ga je često zvala telefonom, da je stric bolovao od demencije a da je kontakt prestao 2018., odnosno upravo one godine za koju su I. i II. tužitelj iskazali da ih je upravo ona obavijestila o smrti pok. ĐT. Navedeno potvrđuje i iskaz tužiteljice VT koja je iskazala kako se sestra AT čula s pok. stricem i nakon 2012. i prenosila im da je bolestan te kako se nije javljao na telefon da je zvala rođaka od strine koji je išao provjeriti strica i rekao je da se vrata i prozor od stana ne otvaraju, što je bilo 2018. Iskazi AT i VT sud je ocijenio pristranima, usmjerenima na ishod konkretnog postupka.

20. Sud nadalje nalazi utvrđenim, a kako proizlazi iz javne isprave, izvatka iz Matične knjige rođenih Bosne i Hercegovine, Republika Srpska za matično područje Čelinec, broj: 02/1-1-1-200-1446/24 od 04.04.2024. da je pok. ĐT bio u braku s HT, a koji brak je presudom broj P-2.227/66 od 25.03.1966 Okružnog suda u Zagrebu razveden. Dakle, a kako tužitelji u svom iskazu spominju strinu, odnosno suprugu pok. ĐT istima s obzirom na kontakte koje su održavali sa stricem do 2018. te posjete stricu koje su uslijedile nakon 1966. (LT je iskazao kako je 1981. ili 1982. bio na Novu godinu kod strica u tom stanu, PT je iskazao kako je u stanu strica na adresi [adresa], bio 1998., AT je iskazala da je često dolazila u stan s djecom kod strica, odn. dolazili su prije rata) nije mogla ostati nepoznata činjenica da je brak pok. ĐT i ET razveden još 1966. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. ZPP-a, na tužiteljima je bio teret dokaza da je pok. ĐT kada je preminuo imao bračnog ili izvanbračnog druga, a koja bi time sukladno čl. 11. ZN-a bila nasljednik cijele ostavine te u kojoj situaciji tužitelji ne bi imali mogućnost ostvariti svoje pravo nasljeđivanja, odnosno ne bi imali saznanja o tom svom pravu u slučaju njene smrti, a što su tužitelji u postupku propustili dokazati.

21. Naime, kako je odredbom čl. 12. st. 1. - 3 ZN-a propisano da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka. U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio, I-IV tužitelji koji su nesporno znali kako su njihovi baka i djed, odnosno roditelji pok. ĐT, ĆT i DT kao i njihov otac pok. KT (umro 1996.) umrli prije ostavitelja, da isti u postupku nisu dokazali da je pok. ĐT nakon što je brak razveden 1966. sklopio drugi brak ili pak bio u izvanbračnoj zajednici uz nespornu činjenicu da isti nije imao svoje djece, su imali saznanja još 2018. kako su jedini nasljednici iza pok. ĐT.

22. Da su tužitelji znali da su jedini nasljednici iza pok. ĐT proizlazi iz njihovih iskaza. Pa je tako tužitelj LT iskazao kako je ĐT imao suprugu s kojom nije imao djece, odn. da nije imao nikog bližnjeg; tužitelj PT je iskazao da je znao da ĐT nije imao nasljednika osim njih, te je znao za njegovu nekretninu na adresi [adresa]; tužiteljica VT je iskazala da stric nije imao djece, znala je da je imao stan no nije znala što je s tim stanom, mislili su da ako mu se nešto desilo da će pripast Gradu jer tko bi njih tražio. Dakle, kako je tužiteljica VT u svom iskazu i potvrdila, tužitelji su znali da će po smrti pok. ĐT njegova imovina biti raspoređena kao ošasna ukoliko se isti ne bi javili u ostavinskom postupku kao zakonski nasljednici. Iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐT razvidno je da su, oglasom objavljenim u Narodnim novinama, kao i na oglasnoj ploči suda, eventualni nasljednici pozvani prijaviti se sudu, u roku od 6 mjeseci od navedene objave, uz napomenu da će se ostavina u suprotnom uručiti Gradu Zagrebu, ovdje tuženiku. Navedeni oglas od 29. studenog 2018. dostavljen je Narodnim novinama te objavljen na oglasnoj ploči suda te se na oba oglasa nije javio nitko od eventualnih nasljednika, zbog čega je sukladno odredbi čl. 20. Zakona o nasljeđivanju ostavina kao ošasna i uručena Gradu Zagrebu.

23. Slijedom navedenog sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka ŽT, po zanimanju istraživača genealoga, zaposlenika društva Genealozi d.o.o. iz Zagreba, Draškovićeva 55, koja tvrtka je podružnica austrijske tvrtke Historikerkanzlei GmbH sa sjedištem u [adresa], koja se profesionalno bavi istraživanjem rodoslovlja, obiteljskih povijesti, te potragom za nepoznatim nasljednicima u ostavinskim postupcima u kojima oporučno nije poznat nasljednik, već stupa na snagu zakonski nasljedni red, u dijelu u kojem je isti iskazao kako je telefonskim putem 22.3.2024. razgovarao sa LT te je u komunikaciji s gospodinom utvrdio da mu je to prvo saznanje o smrti pok. ĐT i njegovim pravima, da je on pretpostavlja, obavijestio braću i sestre, te misli da je 25. ožujka 2024. razgovarao telefonski sa gđom. AT koja također nije bila upoznata sa svojim pravima niti je imala ranijih saznanja o smrti pok. ĐT jer je navedeno u suprotnosti sa iskazima saslušanih I. i II. tužitelja te ostalim provedenim dokazima, a provedbom kojih je utvrđeno da su tužitelji saznanje o smrti pok. ĐT imali još 2018. te su se na isto oglušili.

24. Dakle kako su tužitelji za smrt pok. ĐT te svoje pravo nasljeđivanja saznali 2018., a tužba je podnesena 06.03.2025. to sud zaključuje da je nastupila zastara prava I-IV tužitelja zahtijevati ostavinu prema tuženiku kao ošasnom nasljedniku i ujedno poštenom posjedniku obzirom na to da protekao subjektivni zastarni rok iz odredbe čl. 138. ZN-a od godine dana od saznanja za svoje pravo te posjednika ostavine.

15. Tuženik koji je u cijelosti ostvario uspjeh u sporu naknadu troška postupka nije potraživao dok je zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka u iznosu od 1.956,64 Eur odbijen kao neosnovan.

U Sesvetama 25. kolovoza 2026.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju po pun

2. Tuženiku po pun