Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-906/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sutkinji pojedinki, u parničnom predmetu tužitelja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Maji Lešnjak, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vedriš & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-83/2024-32 (Ovr-2144/2025) od 19. svibnja 2026., 25. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženice odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-83/2024-32 (Ovr-2144/2025) od 19. svibnja 2026. u točkama I., II., III. i V. izreke.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu tuženice.

III. Točka IV. izreke nije bila predmet drugostupanjskog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužena AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], samovlasno smetala tužitelje VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put, upisano u PL 207 k. o. [katastarska općina], na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 25. svibnja 2024.g., na pomičnu ogradu na zapadnoj strani nekretnine postavila lokot te na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 8. lipnja 2024.g., na istočnoj međi nekretnine cijelom širinom međe postavila fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa.

II. Nalaže se tuženoj AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi posjedovno stanje prije smetanja posjeda utvrđenog u točci 1. izreke ovog rješenja, na način da ukloni lokot s pomične ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženoj AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ponavljanje smetanja posjeda iz točke 1. izreke ovog rješenja ili slično smetanje posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza tužitelja kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

IV. Odbija se prijedlog za donošenje privremen mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja - predlagatelja osiguranja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], prema tuženoj - protivnici osiguranja AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Hrvatska, da uspostavi posjedovno stanje prije smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da ukloni lokot s pomične ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određuje se

PRIVREMENA MJERA

I. Nalaže se tuženoj - protivnici osiguranja da tužiteljima - predlagateljima osiguranja, na njihov zahtjev i poziv, jednokratno, u razdoblju od 01. lipnja 2025.g. do 30. rujna 2025.g., otključa pomičnu ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te privremeno ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi jednokratnog ulaska i izlaska poljoprivredne mehanizacije na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Ukoliko tužena – protivnica osiguranja ne ispuni obvezu iz točke I. izreke ovog rješenja sud joj zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 EUR.

III. Ako tužena - protivnica osiguranja u roku koji joj je određen ne ispuni naloženu obvezu sud će joj na prijedlog tužitelja - predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom joj je zaprijetio.

2. Ovo rješenje stupa na snagu njegovim donošenjem, a žalba protiv istog ne odgađa njegovo izvršenje.

3. Nalaže se tuženoj - protivnici osiguranja da tužiteljima - predlagateljima osiguranja isplati prouzročeni trošak postupka osiguranja, uvećan za pripadajuću zateznu kamatu koja teče na isti iznos, od dana donošenja rješenja do dana konačne isplate, po stopi koja odgovara, za svako polugodište, uvećanju referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje

posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana."

V. Nalaže se tuženoj da I-III-tužiteljima naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.204,11 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 19. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Protiv točaka I., II., III. i V. izreke navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je tuženica 2. lipnja 2026. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. -Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti ili da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tužitelji su podnijeli odgovor na žalbu tuženice 13. lipnja 2026., u kojem osporavaju navode žalbe tuženice te predlažu istu odbiti kao neosnovanu i potražuju trošak odgovora na žalbu tuženice.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iako u uvodu žalbe tuženica navodi kako istu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, konkretno ne navodi u čemu se navedena bitna povreda sastoji.

5.1. Ovaj sud je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu na koju se poziva tuženica, za svoju odluku je dao jasne razloge te je istu moguće ispitati, a nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao suvlasnika i suposjednika nekretnina upisanih u posjedovni list 743 k. o. [katastarska općina] i posjedovni list 5843 k. o. [katastarska općina], a u zemljišnim knjigama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se utvrdi smetanje posjeda prava služnosti prolaza i provoza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanog u posjedovni list 207 k. o. [katastarska općina], da se naloži uspostava posjedovnog stanja prije smetanja posjeda i izreče zabrana tuženici da ubuduće čini isto ili slično smetanje. Tužitelji tvrde da je smetanje učinjeno na način da je točno neutvrđenog dana, a za što su tužitelji saznali 25. svibnja 2024., tuženica na pomičnu ogradu na zapadnoj strani nekretnine postavila lokot i na način da je točno neutvrđenog dana, a što su tužitelji saznali 8. lipnja 2024., na istočnoj međi nekretnine cijelom širinom međe postavila fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa.

6.1. Tuženica je osporila osnov i visinu tužbenog zahtjeva tvrdeći kako tužitelji nisu posljednji mirni posjednici prava služnosti provoza i prolaza preko njezine nekretnine, odnosno kako isti uopće i nemaju takvo pravo.

6.2. Na temelju dokaza koji su provedeni u postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužitelji posjednici i suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] [adresa] livade, površine 2938 m2, kčbr. [katastarska čestica] [adresa] oranica, površine 2409 m2, upisane u posjedovni list 743 k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] [adresa] livada, površine 4498 m2, upisane u posjedovni list 5843 k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine u zemljišnim knjigama odgovaraju [katastarska čestica] livada u Gajištu, površine 750 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica], livada površine 750 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa], površine 1284 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da su kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] [adresa]., poljski put površine 170 m2 u posjedovnom listu broj 207 za k. o. [katastarska općina], upisani CA i FA, svaki u ½ dijela, prednici tuženice,

- da se predmetna čestica nalazi na južnom dijelu zemljišnoknjižne čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da evidencije Ureda za katastar i zemljišne knjige nisu usklađene u smislu oblika i površine čestice,

- da se na kčbr. [katastarska čestica] ulazi iz [adresa]. i da je na ulazu pomična metalna ograda s lokotom, dok je na kraju navedene čestice žičana ograda koja razdvaja tu česticu od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su prednici tuženice BA i RA 9. listopada 1943. potpisali očitovanje u kojem priznaju da se obitelj ŠA spornim putem u širini od 5 m služi već preko 40 godina sa čime da su suglasni te im dozvoljavaju da si temeljem tog očitovanja uknjiže pravo služnosti kolnog i pješačkog puta preko katastarske čestice [katastarska čestica] za korist susjedne čestice broj [katastarska čestica], a što oni nisu nikada učinili,

- da je u svibnju 2024. tuženica prema ulici postavila novu ogradu s lokotom, a na drugoj strani nekretnine fiksnu žičanu ogradu te je na taj način u potpunosti ogradila spornu nekretninu,

- da je tužitelj VA prerezao lokot kako bi spornim putem pristupio na svoju nekretninu radi košnje trave, nakon čega je tuženica na pomičnu metalnu ogradu stavila novi lokot, a nakon toga i žičanu ogradu koja razdvaja predmetnu česticu od katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.3. Prvostupanjski sud je saslušao tužitelje VA i ŽA te tuženicu, kao i svjedoke TA, OA, EA, HA, ĆA, JA, IA, ČA, PA, LA, MA i ĐA.

6.4. Iz njihovih iskaza prvostupanjski sud utvrđuje da su prednici tužitelja, a nakon toga i tužitelji, preko sporne nekretnine koju u posjedu drži tuženica imali pravo prolaza i pristupa do svojih nekretnina do kojih ne mogu doći drugim putem i da su im prednici tuženice BA i RA priznali postojanje prava služnosti prolaza i provoza preko te nekretnine, a za korist njihovih nekretnina. Prvostupanjski sud smatra da su tužitelji faktično izvršavali pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na način da su po potrebi, u pravilu radi košnje i čišćenja svojih nekretnina, s javnog puta [adresa] nekoliko puta godišnje, spornom česticom prolazili traktorom, što da im nije branio ĆA koji je u jedno vrijeme bio u posjedu predmetne nekretnine te postavio ogradu prema ulici s lokotom, s tim da je tužiteljima davanjem ključa omogućio ulazak na predmetnu nekretninu s ulice.

6.5. Kako je tuženica u svibnju 2024. postavila novu ogradu do ulice i istu zaključala lokotom, te kako je u stražnjem dijelu nekretnine, gledajući od puta, a prema nekretnini tužitelja postavila fiksnu žičanu ogradu, to da je onemogućila tužitelje da preko navedene nekretnine dođu do svojih nekretnina pa je time izvršila smetanje prava služnosti puta provoza i prolaza u posjedu kojeg prava su bili tužitelji.

6.6. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 10. stavak 1., članak 20. stavak 1. i 2., članak 21. stavak 1. i članak 22. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. i 81/2015.-pročišćeni tekst; dalje: ZV) zbog čega je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, smatrajući da su tužitelji bili u mirnom i nesmetanom posjedu prava stvarne služnosti puta u smislu prava prolaza i provoza tim putem, a kojim su se posjedovnim pravom tužitelji kao i njihovi prednici služili dugi niz godina, te da je stoga tuženica na način što je promijenila lokot na postojećoj pomičnoj metalnoj ogradi, koja se nalazi na ulazu u predmetnu nekretninu, te postavljanjem fiksne žičane ograde koja razdvaja predmetnu nekretninu od katastarske čestice boj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršila smetanje. Naložena joj je uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da ukloni lokot i ukloni žičanu ogradu te joj je zabranjeno takvo ili slično smetanje u buduće.

6.7. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a, dok je visina utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. i 107/2025.) i Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/2018. i 51/2023.), uz uvećanje za trošak izlaska na očevid i trošak mjerničkog vještaka.

7. U svojoj žalbi tuženica navodi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer da tužitelji nisu dokazali kontinuitet niti stvarni suposjed u smislu redovitog izvršavanja sadržaja služnosti jer da se predmetne nekretnine uopće nisu koristile na način i u svrhu kako to tužitelji prikazuju. Osobito, da prvostupanjski sud nije utvrdio da su tužiteljice ŽA i ŠA bile u posljednjem mirnom posjedu navedene služnosti i to stoga što tužiteljica ŠA ne živi u Republici Hrvatskoj. Ističe se da dugi niz godina, odnosno još od 2005. godine sporna nekretnina nije imala slobodan i otvoren ulaz jer je prvu ogradu u odnosu na ulicu stavio ĆA pa da činjenica da su tužitelji morali tražiti dopuštenje i ključ za prolaz dovodi u pitanje postojanje njihovog samostalnog neposrednog i mirnog posjeda prava služnosti prolaza i provoza. Isto tako, da prvostupanjski sud nije utvrdio kada su i na koji način tužitelji posljednji put stvarno izvršavali posjed prolaza, a neposredno prije navedenog smetanja. U žalbi se analiziraju iskazi svjedoka te se drugačije ocjenjuje činjenično stanje u odnosu na to kako ga je ocijenio prvostupanjski sud. Isto tako, tuženica smatra da je u postupku odlučivanja u tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud prekoračio granice posjedovne zaštite na način što je u obrazloženju presude raspravljao o pitanju navodnog postojanja prava služnosti temeljem očitovanja iz 1943. godine, iako se u postupku radi smetanja posjeda ne odlučuje o pravu služnosti, već isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja.

7.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije prekoračio granice posjedovne zaštite na način kako to tvrdi tuženica u žalbi, s obzirom da je navodeći sadržaj očitovanja iz 1943. godine prvostupanjski sud samo ukazao na to da je prednicima tužiteljica priznato postojanje prava služnosti provoza i prolaza do svojih nekretnina preko nekretnine tadašnjih posjednika, odnosno vlasnika predmetne nekretnine, pri čemu nije ocjenjivao valjanost tog očitovanja niti se bavio činjenicama koje su bitne za zasnivanje tog prava.

7.2. Prema članku 10. stavak 1. ZV-a, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik, a prema stavku 5. istog članka s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Prema stavku 6. istog članka, kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba one su suposjednici.

7.3. Prema članku 21. ZV-a, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugom silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

7.4. Člankom 22. istog Zakona propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda ili nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

7.5. Primjenjujući ove odredbe na utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud, a na temelju provedenih dokaza, osobito na temelju iskaza saslušanih svjedoka utvrdio da su prednici tužitelja, a nakon toga i tužitelji faktično izvršavali pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženice do svojih nekretnina. Činjenica da su nekretnine bile dane na korištenje drugim osobama, koje na nekretnine tužitelja nisu pristupale preko predmetne nekretnine (jer su na te nekretnine mogle pristupiti direktno sa svojih nekretnina), nije ni od kakvog značenja na izvršavanje posjeda prava služnosti od strane tužitelja. Prednici tužitelja posjedovali su navedeno pravo, pa su to pravo nastavili posjedovati i njihovi nasljednici, pri čemu nije za smetanje posjeda odlučna činjenica koliko često su oni posjed tog prava koristili, jer bi to bila odlučna činjenica za eventualno utvrđenje prestanka prava služnosti provoza i prolaza preko nekretnine tuženice, o čemu se ne može raspravljati u postupku smetanja posjeda.

7.6. Isto tako, nije odlučna činjenica što je ĆA, koji je jedno vrijeme bio u posjedu predmetne nekretnine na temelju dogovora s prednikom tuženice, stavio ogradu uz granicu s ulicom i na ogradu lokot, obzirom da je navedena osoba kao svjedok iskazao kako je dao ključ za ulazak na nekretninu, između ostalog i tužitelju VA, te kako je svrha ograde bila da se onemogući dolazak na livadu gdje su se skupljali „pijanci i drogeraši“. Ovaj svjedok također navodi da je to jedini pristupni put tužiteljima do njihovih nekretnina, te da on nije branio, između ostalog niti tužiteljima, da preko navedene nekretnine dođu do svojih nekretnina.

7.7. Dakle, i po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su tužitelji bili u posljednjem mirnom faktičnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza preko sporne nekretnine tuženice, te je pravilno utvrdio način na koji je tuženica izvršila smetanje posjeda tog prava.

7.8. Postupajući prema članku 22. stavak 1. ZV-a naložena je uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabranjeno takvo i tome slično smetanje.

7.9. Kao što je već naprijed rečeno, u postupku smetanja posjeda ne raspravlja se o pravu na posjed, odnosno o jačem pravu na posjed ili kao što je u konkretnom slučaju o tome jesu li ispunjene pretpostavke za valjano stjecanje prava služnosti, odnosno jesu li ispunjene pretpostavke za prestanak tog prava, već se utvrđuje samo je li faktično izvršavano pravo navedene stvarne služnosti, a što je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je, i je li došlo do smetanja u faktičnom izvršavanju tog prava. U konkretnom slučaju i nije sporno da je tuženica na vrata na ulazu na nekretninu stavila lokot, pri čemu tužitelji nisu dobili ključ, i da je sa stražnje strane nekretnine istu ogradila u odnosu na nekretninu tužitelja VA postavljanjem žičane ograde te na taj način u cijelosti onemogućila tužitelje u prolazu preko njezine nekretnine do njihovih nekretnina.

8. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu tuženice i potvrdio pobijanu odluku primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a.

9. Odluku o naknadi parničnog troška, obzirom da tuženica taj dio odluke osporila samo u okviru osporavanja odluke o glavnoj stvari, ne navodeći konkretne razloge osporavanja, ovaj sud nije ispitivao u odnosu na pravilnost primjene materijalnog prava, jer ta obveza ne postoji temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a.

10. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu tuženice jer taj trošak nije bio nužan u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

11. Točka IV. izreke rješenja nije bila predmet drugostupanjskog postupka jer protiv te točke nije izjavljena žalba.

Koprivnica, 25. kolovoza 2026.

Sutkinja

Vesna Rep