Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Kž-198/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog UU, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj; 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: K-48/2021-23 od 10. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana, 25. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog UU, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: K-48/2021-23 od 10. travnja 2025., na temelju članka 544. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 – dalje: ZKP/08), kazneni nalog od 4. ožujka 2021. poslovni broj: K-48/2021-2, stavljen je izvan snage, istom presudom okrivljeni UU proglašen je krivim, zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, s tim da mu je na temelju članka 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda, tako da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08, sud je okrivljenika obvezao platiti trošak iz članka 145. stavka 2. točka 8. ZKP/08, te nužne izdatke oštećenika, kao i nagradu i nužne izdatke njegovog opunomoćenika Majde Damjanović, odvjetnika iz Čakovca, o kojima će se odlučiti posebnim rješenjem, te troškove iz članka 145. stavka 2. točke 6.

ZKP/08, u iznosu od 60,00 eura.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik, po branitelju Tomislavu Kosu, odvjetniku iz Varaždina, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljenika oslobodi optužbe, odnosno podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu okrivljenika podnio je državni odvjetnik i predlaže da se ista odbije kao neosnovana.

4. Temeljem članka 474. stavak 1. ZKP/08, spisi su dostavljeni županijskom državnom odvjetniku u Vukovaru, koji je spise nakon razgledanja vratio sudu.

5. Žalba okrivljenog UU, nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužnosti i u smislu članka 476. stavka 1. ZKP/08, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, niti povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije osnovan žalbeni navod kojim se prvostupanjskom sudu prigovara bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Naime, pobijana presuda sadrži jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, izreka presude nije nerazumljiva niti proturječna sama sebi ili razlozima presude, a razlozi koje je prvostupanjski sud dao za svoje zaključke nisu ni nejasni niti međusobno proturječni u mjeri koja bi onemogućavala ispitivanje pravilnosti i zakonitosti presude.

8. Iz obrazloženja pobijane presude jasno proizlazi na temelju kojih je dokaza prvostupanjski sud utvrdio da je okrivljenik kritične zgode prema oštećenom BU uputio ozbiljne prijetnje, na koji je način ocijenio vjerodostojnost pojedinih iskaza, te zbog kojih razloga nije prihvatio obranu okrivljenika i iskaze svjedokinja HU i MU. Činjenica da žalitelj takvu ocjenu dokaza ne prihvaća ne znači da je presuda zbog toga zahvaćena bitnom povredom odredaba kaznenog postupka. U biti, pod vidom žalbene osnove iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 , žalitelj osporava pravilnost činjeničnih zaključaka prvostupanjskog suda, o čemu će biti riječi u nastavku.

9. Nije u pravu žalitelj ni kada osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud je savjesno i kritički ocijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, te je za svoja činjenična utvrđenja dao uvjerljive, logične i životno prihvatljive razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

10. Nije osnovan žalbeni navod da pogrešno utvrđenje mjesta događaja samo po sebi dovodi u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude. Iz činjeničnog opisa djela proizlazi da se događaj zbio u Vratišincu, 10. kolovoza 2020., kada je između stranaka došlo do sukoba vezanog uz postavljanje odnosno uklanjanje metalnog stupa i namjeravano postavljanje ograde. Čak i kada bi se prihvatilo da je određena parcela u trenutku događaja pripadala HU, a ne BU, ta okolnost sama po sebi ne isključuje postojanje kaznenog djela prijetnje. Vlasništvo odnosno posjed sporne nekretnine, kao ni konačan položaj međe, nisu zakonska obilježja kaznenog djela za koje je okrivljenik proglašen krivim.

11. Od odlučnog je značaja da je upravo u povodu postavljanja i uklanjanja stupa došlo do međusobnog sukoba, tijekom kojega je, prema pravilnom zaključku prvostupanjskog suda, okrivljenik oštećenom uputio ozbiljnu prijetnju da će mu sjekiru zabiti u glavu. Stoga, eventualna pogreška u označavanju parcele, odnosno okolnost na kojoj se točnoj strani međe nalazio stup, ne dovodi u pitanje odlučnu činjenicu da je došlo do radnji koje čine obilježja kaznenog djela za koje je okrivljenik proglašen krivim. Osim toga, iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je sud bio upoznat s postojanjem spora između obitelji okrivljenika i obitelji oštećenika u vezi s međom i posjedom, te je upravo taj međusobno poremećen odnos uzeo u obzir prilikom ocjene cjelokupnog događaja.

12. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno i argumentirano ocijenio vjerodostojnost provedenih dokaza. Oštećeni BU detaljno je opisao tijek događaja, navodeći da je okrivljenik iz građevinskih kolica uzeo sjekiru, podigao je iznad glave, s oštricom okrenutom prema njemu krenuo prema njemu i rekao: „Pizda ti materina, vidiš ovu sjekiru, sad bum ti ju zabio u glavu“, a potom, kada je oštećeni počeo uklanjati stup, uzeo kolut metalne žice, podigao ga u zrak i krenuo prema njemu uz riječi: „Pizda ti materina, sad buš dobil“.

13. Takav iskaz nije ostao usamljen. Njegov bitni sadržaj potvrdili su svjedoci U i DU, koji su također opisali uporabu sjekire i koluta metalne žice, te izgovorene riječi. Prvostupanjski sud je, analizirajući njihove iskaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, utvrdio da su u odlučnim dijelovima međusobno podudarni, logični i okolnosni. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud. Činjenica da su navedeni svjedoci supruga i sin oštećenika sama po sebi ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njihovih iskaza. Njihov iskaz mora se ocjenjivati u povezanosti sa svim drugim izvedenim dokazima, što je prvostupanjski sud i učinio.

14. S druge strane, prvostupanjski sud je pravilno ukazao na okolnost da su ŽU i MU, osobe blisko povezane s okrivljenikom, odnosno njegova kći i unuka, te je njihove iskaze, koji su u bitnom podudarni s obranom okrivljenika, ocijenio manje vjerodostojnima. Takva ocjena nije proizvoljna, već je rezultat cjelovite analize svih izvedenih dokaza.

15. Nije osnovan ni žalbeni prigovor da činjenica što je oštećeni kaznenu prijavu podnio tek 1. listopada 2020., znači da njegov iskaz nije vjerodostojan. Sama činjenica vremenskog odmaka između događaja i podnošenja kaznene prijave ne može se automatski tumačiti na štetu vjerodostojnosti oštećenika. Prvostupanjski sud je prihvatio objašnjenje oštećenika da neposredno nakon događaja zbog zdravstvenih tegoba nije želio odnosno nije bio u stanju odmah poduzimati daljnje radnje u vezi s događajem, te je njegov iskaz u tom dijelu ocijenio uvjerljivim. Pritom valja imati na umu da pitanje kada je oštećeni odlučio podnijeti kaznenu prijavu nije odlučna činjenica za postojanje samog kaznenog djela. Odlučno je, je li okrivljenik u konkretnom događaju izrekao i poduzeo radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju, što je prvostupanjski sud, na temelju izvedenih dokaza, pravilno utvrdio.

16. Žalitelj posebnu važnost pridaje okolnosti da je oštećeni, nakon što mu je navodno prijetilo sjekirom, krenuo uklanjati metalni stup. Ni ova okolnost ne dovodi u pitanje pravilnost prvostupanjskog zaključka. Reakcija osobe kojoj je prijetnja upućena može biti različita i ne postoji pravilo prema kojem bi se ponašanje osobe nakon prijetnje moralo odvijati na način koji žalitelj smatra „logičnim“ ili očekivanim.

17. U konkretnom slučaju događaj se odvijao u kontekstu postojećeg spora oko međe i postavljenog stupa. Oštećeni je, prema vlastitom iskazu, smatrao da se stup nalazi na njegovoj nekretnini, te ga je krenuo ukloniti. Takvo ponašanje ne znači da prethodno nije bio uplašen, niti isključuje činjenicu da je prijetnja bila ozbiljna i objektivno podobna izazvati osjećaj ugroženosti. Za postojanje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, nije odlučno je li počinitelj doista namjeravao ostvariti prijetnju, već je odlučno da je prijetnja, prema svom sadržaju i okolnostima u kojima je izrečena, bila ozbiljna i objektivno podobna izazvati osjećaj straha, nesigurnosti i ugroženosti. Upravo je takvu ocjenu prvostupanjski sud pravilno izveo iz činjenice da je okrivljenik prema oštećenom krenuo s podignutom sjekirom, s oštricom okrenutom prema njemu, uz izričitu najavu da će mu je zabiti u glavu.

18. Neosnovan je i žalbeni navod kojim se tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno povezao medicinsku dokumentaciju oštećenika s predmetnim događajem. Iz pobijane presude jasno proizlazi da je prvostupanjski sud medicinsku dokumentaciju koristio kao potkrepu iskazu oštećenika o njegovom zdravstvenom stanju nakon događaja, a ne kao jedini ili odlučujući dokaz da je okrivljenik izgovorio konkretne prijetnje. Činjenica da je oštećeni u Županijskoj bolnici Čakovec evidentiran od 11. do 13. kolovoza 2020., sama po sebi ne znači da zdravstvene tegobe nisu mogle nastupiti neposredno nakon događaja od 10. kolovoza 2020. Naprotiv, iz prvostupanjske presude proizlazi da je oštećeni naveo kako je nakon događaja zatražio liječničku pomoć, te je potom zadržan u bolnici radi daljnjih pretraga. Stoga se iz same činjenice da je hospitalizacija započela 11. kolovoza 2020.,ne može izvesti zaključak da se radilo o potpuno nepovezanom događaju.

19. Nije osnovan ni žalbeni prigovor da videosnimka potvrđuje obranu okrivljenika. Prvostupanjski sud je videosnimku neposredno pregledao, te izričito zaključio da se zbog udaljenosti kamere od mjesta događaja i kvalitete snimke ne može sa sigurnošću utvrditi što se na njoj događa i tko je prisutan. Takvu ocjenu ovaj sud prihvaća. Činjenica da žalitelj iz iste snimke izvodi drukčije zaključke ne znači da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti taj dokaz. Upravo suprotno, sud ga je proveo i dao razloge zbog kojih mu nije mogao pridati odlučnu dokaznu snagu. Nadalje, tvrdnja žalitelja da se na snimci „vidi“ da okrivljenik nije podizao sjekiru ili kolut žice predstavlja vlastitu interpretaciju sadržaja snimke, a ne dokazanu činjenicu. Kada se iz snimke, zbog njezine udaljenosti i nejasnoće, ne može pouzdano utvrditi konkretno postupanje sudionika, nije moguće na temelju takve snimke izvesti zaključak kojim bi se isključili neposredni iskazi svjedoka.

20. Prvostupanjski sud je pravilno uzeo u obzir i sadržaj ranije vođenog prekršajnog postupka, pri čemu je pravilno razlikovao činjenice utvrđene u tom postupku od onih koje su predmet ovog kaznenog postupka. Okolnost da je u prethodnom postupku bilo rasprave o ponašanju BU, DU i HU ne znači sama po sebi da je iskaz oštećenika u ovom kaznenom postupku neistinit u dijelu koji se odnosi na prijetnju. Posebno je važno da je konačna odluka u prekršajnom postupku, prema podacima iz pobijane presude, rezultirala oslobađanjem BU, DU od optužbe. Stoga, žalitelj ne može iz prvostupanjske prekršajne odluke izvesti zaključak da je u ovom kaznenom postupku pravomoćno utvrđeno da je oštećeni vrijeđao okrivljenika ili fizički napao njegovu kćer. Naprotiv, upravo je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pravilno sagledao taj dokaz u okviru ukupne dokazne građe.

21. Ispitujući pobijanu presudu i u odnosu na žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio kazneni zakon. Iz činjeničnog opisa proizlazi ozbiljna prijetnja usmrćenjem oštećenika, izražena riječima kojima mu je okrivljenik najavio da će mu sjekiru zabiti u glavu, pri čemu je prijetnju istodobno podupro konkretnom radnjom – podizanjem sjekire i kretanjem prema oštećenom. Takav činjenični opis sadržava sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11. Stoga nije osnovan žalbeni navod o povredi kaznenog zakona.

22. Budući da je žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, ona u sebi sadrži i žalbu protiv odluke o kaznenoj sankciji. Međutim, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i vrednovao okolnosti odlučne za izbor i odmjeravanje kazne.

23. Kao olakotnu okolnost prvostupanjski sud pravilno je cijenio neosuđivanost okrivljenika, dok otegotne okolnosti nije našao. Imajući u vidu stupanj krivnje, okolnosti počinjenja djela, njegovu težinu, posljedice, te osobu okrivljenika, kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, uz primjenu uvjetne osude i rok kušnje od jedne godine, predstavlja primjerenu i dostatnu kaznenopravnu sankciju.

24. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da će se upravo takvom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, bez potrebe za izvršenjem izrečene kazne zatvora.

25. Slijedom svega navedenog, budući da žalbeni navodi nisu osnovani, a ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 482. ZKP/08, odlučiti kao u izreci ove presude .

Vukovar, 25. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Bešenski