Poslovni broj: Usž-2616/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Snježane Horvat- Paliska, članica vijeća, te više sudske savjetnice Andree Pejković Rabi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Hrvoju Elezu, odvjetniku u Kaštel Sućurcu, Tomislava Antunovića 5, OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu, odlučujući o žalbi tužiteljice podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1220/2025-7 od 26. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 25. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1220/2025-7 od 26. ožujka 2026.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/II-551-07/24-01/806, URBROJ: 524-11-01/6-25-4 od 2. travnja 2025., rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Kaštela, KLASA: UP/I-551-07/23-01/694, URBROJ: 139-132-07-08-24 6 od 16. srpnja 2024. (točka I.) i odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan (točka II.).
2. Rješenjem tuženika od 2. travnja 2025. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 16. srpnja 2024. jer nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu, propisani odredbom članka 58. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23., dalje: Zakon).
3. Tužiteljica žalbu protiv prvostupanjske presude podnosi radi povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da su oba upravna tijela donijela odluke na temelju nepotpune medicinske dokumentacije. Posebno ističe da nije pribavljena cjelovita dokumentacija od njezine obiteljske liječnice, niti je izvršen njezin neposredni pregled, već se odlučivalo samo na temelju postojećih nalaza koji, prema njezinu mišljenju, ne odražavaju stvarno zdravstveno stanje. Smatra da je postupak vođen protivno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.) jer nisu izvedeni svi relevantni dokazi potrebni za potpuno i pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. Ukazuje da je tuženik naložio dodatno vještačenje, ali ponovno bez osobnog pregleda i bez cjelovitog uvida u medicinsku dokumentaciju i nalaze specijalista. Tužiteljica ukazuje da bi iz postojeće dokumentacije bilo moguće utvrditi da ima teži stupanj oštećenja zdravlja nego što je priznato, uključujući neurološke, reumatološke i psihičke probleme. Navodi da je nesposobna za rad, da joj je zdravlje trajno i nepovratno narušeno te da joj je potrebna stalna pomoć i njega. Ukazuje da bi pravilno proveden postupak doveo do utvrđenja većeg stupnja njenog invaliditeta, što bi predstavljalo osnovu za priznavanje traženog prava, neovisno o imovinskom cenzusu. Slijedom navedenog predlaže da Visoki upravni sud usvoji žalbu i preinači prvostupanjsku presudu, podredno predlaže ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu. Potražuje trošak tužbe kao i trošak sastava žalbe.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. i 39/26., dalje: ZUS), Sud žalbene razloge smatra neosnovanima.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev.
8. Postupak u ovoj upravnoj stvari pokrenut je zahtjevom tužiteljice podnesenim 21. prosinca 2023. radi priznavanja prava za doplatak za pomoć i njegu.
9. Tijela vještačenja oba stupnja su u svojim nalazima i mišljenjima suglasna da, prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, 96/23., dalje Uredba) kod tužiteljice postoji tjelesno oštećenje – kronične bolesti - 2. stupnja (osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijeva stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe, privremeno jer se s obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti, mentalno oštećenje psihičke bolesti/odrasli - 1. stupanj (osoba uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru, može samostalno funkcionirati u svakodnevnim životu, školovanju i svim drugim aktivnostima primjerenim dobi), i to privremeno, jer se obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti.
10. U provedenom postupku utvrđeno je da kućanstvo tužiteljice ima četiri člana i ostvaruje prosječan mjesečni prihod koji je u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupaka, po članu kućanstva, prelazio iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. Zakona.
11. Za rješavanje konkretne upravne stvari, u skladu s odredbom članka 40. stavka 2. i 4. Zakona o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, 156/23.), primjenjuju se odredbe Zakona te su se upravna tijela kao i prvostupanjski sud pozvali na članak 58. stavak 2. Zakona, prema kojem se pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu priznaje osobi iz članka 55. Zakona kojoj je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja ako prosječan mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250 % osnovice iz članka 22. stavka 2. Zakona, odnosno ako prosječan mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. Zakona u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka.
12. U obrazloženju presude navedeno je da su nalazi i mišljenja tijela vještačenja donijeti na temelju medicinske i druge dokumentacije u spisu tuženog tijela, da su obrazložena, te da kod tužiteljice postoji 2. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ali budući da prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva tužiteljice prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. Zakona, to nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu, propisani odredbom članka 58. stavka 2. Zakona. Stoga je prvostupanjski sud potvrdio rješenja tuženika i odbio tužbeni zahtjev.
13. Polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud obrazložio da se odluke upravnih tijela u konkretnom slučaju temelje na utvrđenom prelasku imovinskog cenzusa , a ne na medicinskim utvrđenjima.
14. Imajući na umu u sporu i postupku utvrđeno, žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog i postupovnog materijalnog prava, radi čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
15. Tužiteljica u upravnom sporu nije predlagala izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku, čiji bi nalaz eventualno doveo u sumnju nalaze pribavljene u provedenom postupku.
16. Kako tužiteljica razlozima navedenima u žalbi nije dovela u sumnju zakonitost pobijane presude niti je ovaj Sud utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na članku 147. stavku 1. ZUS-a.
U Zagrebu 25. kolovoza 2026.
Predsjednica vijeća
Radmila Bolanča Vuković
