Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-632/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. ovrhovoditeljice TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i II. ovrhovoditelja VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Kuželički & Mučnjak d.o.o. Zagreb, protiv I. ovršenika IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. ovršenice KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-176/2026-2 od 23. veljače 2026., ispravljenog rješenjem Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-176/2026-3 od 06. ožujka 2026., dana 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-176/2026-2 od 23. veljače 2026., ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-176/2026-3 od 06. ožujka 2026., izvan razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ.
II. Odbija se zahtjev stranaka za naknadu troškova postupka povodom žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom određuje se ovrha po prijedlogu ovrhovoditelja te se nalaže ovršenicima IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od trideset dana, računajući od dana dostave rješenja, ispune obvezu utvrđenu točkom I. izreke presude Općinskog suda u Čakovcu, posl. br. P-136/2024 od 9. travnja 2024., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku, posl. br. Gž-371/2024 od 31. srpnja 2024., koja obveza glasi: „Nalaže se solidarno tuženicima: ad ŠU (ŠU), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad II. GU (GU), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 180 dana uspostave prijašnje stanje prema grafičkom prikazu sudskog vještaka za građevinarstvo Gregorec ing. T, od 13. siječnja 1992. (tlocrt prizemlja na kojem je konstatirano stanje prije izmjena od strane I. - i II.-tuženika), priloženom uz Rješenje Općinskog suda u Čakovcu, posl. br. VI-I 162/94-2, što u naravi znači: - zatvoriti otvor fasadnih vratiju, dimenzije 150 x 230 cm, i prozora, dimenzije 150 x 190 cm, u sredini fasadnog zida, - zatvoriti dvoja vrata na sredini nosivog zida između kancelarije i spremišta, - zatvoriti tri prozora dimenzija 60 x 80 cm, na spremištu, - zatvoriti otvor za ventilaciju na sjeverozapadnom pročelju, dimenzije 40 x 40 cm, - ukloniti stepenicu na ulaznim vratima ulične fasade,te u istom roku, u cilju uspostave prijašnjeg stanja, ponovno otvoriti bivše otvore na nosivim zidovima prema grafičkom prikažu sudskog vještaka Gregorec ing. T, od 13. siječnja 1992., što u naravi znači: - otvoriti vrata na fasadnom zidu lijevo od izloga dimenzija 150 x 230 cm, - otvoriti izlog, desno od ulaznih vratiju 150 x 210 cm, - otvoriti vrata uz rub zida spremišta i istočnog fasadnog zida 90 x 210 cm, - otvoriti prozor na jugoistočnom pročelju 100 x 190 cm, - otvoriti vrata na zidu sjeverozapadne sobe prema ulaznom pred prostoru 120 x 270 cm,te u istom roku, u cilju uspostave prijašnjeg stanja: - ukloniti ventilacijske, klimatizacijske i reklamne uređaje, kao i ukrasne elemente koji se odnose na okvir oko ulaznih vrata.“ Pod II . se određuje da ako ovršenici IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne ispune obvezu iz točke I. niti u naknadnom roku od 30 (trideset) dana, dužni su ovrhovoditeljima TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plaćati sudske penale u iznosu od 40,00 EUR za svaki dan zakašnjenja, počevši od isteka roka određenog točkom I. ovog rješenja pa do potpunog ispunjenja obveze. Pod III . se nalaže ovršenicima IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da odmah po dostavi rješenja o ovrsi ispune obvezu utvrđenu točkom II. izreke presude Općinskog suda u Čakovcu, posl. br. P-136/2024 od 9. travnja 2024., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku, posl. br. Gž -371/2024 od 31. srpnja 2024., koja obveza glasi: „Prestati uznemiravati tužitelje iz prostora prizemlja zgrade u [adresa], a u tužiteljevom prostoru na 1. katu zgrade u [adresa], puštanjem glasne glazbe, hučanjem gostiju i drugom bukom“. Pod IV. se određuje da ako ovršenici IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne postupe po obvezi iz točke III. izreke ovog rješenja, dužni su ovrhovoditeljima TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plaćati sudske penale u iznosu od 40,00 EUR za svaki dan u kojem dođe do postupanja protivno obvezi iz točke III. izreke ovog rješenja. Pod V . se konačno nalaže se ovršenicima IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ovrhovoditeljima TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknade troškove ovog ovršnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od petnaest dana.
2. Protiv iste odluke žale se ovršenici iz žalbenih razloga navedenih u čl. 50. st. 1. toč. 10. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., i 06/2024. - dalje: OZ) s prijedlogom da se odluka preinači u smislu žalbenih navoda uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025. – dalje: ZPP), niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.
5. U žalbi se navodi kako ovršenici nisu više vlasnici predmetne nekretnine na kojoj je potrebno izvesti predložene radove, već je novi vlasnik istu nekretninu stekao u dobroj vjeri, a s obzirom na nepostojanje bilo kakvih zabilježbi spora ili ovrhe na predmetnoj nekretnini. S obzirom da je za izvođenje predloženih radova potrebna građevinska dozvola, a ovršenici više nisu vlasnici predmetne nekretnine, istu dozvolu ne mogu steći, pa je tako činidba koja se traži ovom ovrhom za njih objektivno nemoguća. Sukladno navedenome, predlaže se prvenstveno odbaciti ovršni prijedlog, a s obzirom na činjenicu promjene vlasništva predmetne nekretnine prije pokretanja ovog ovršnog postupka. Dalje, prije svega se ističe kako radnje određene Rješenjem o ovrsi nije moguće izvršiti iz razloga što je za iste potrebna važeća građevinska dozvola. Ovršenici ističu da radnje koje ovrhovoditelji zahtijevaju nije moguće izvršiti bez prethodnog ishođenja građevinske dozvole sukladno odredbama propisa o gradnji. Naime, radnje koje se nalažu predmetnim Rješenjem o ovrsi podrazumijevaju zahvate na nosivim zidovima objekta, zatvaranje i otvaranje otvora na fasadi te izmjene konstruktivnih dijelova građevine. Takvi zahvati predstavljaju građevinske radove za koje je, prema važećim propisima Republike Hrvatske, potrebno prethodno ishoditi građevinsku dozvolu nadležnog upravnog tijela. Ovršenici bez takve dozvole ne smiju pristupiti izvođenju navedenih radova, jer bi time postupali protivno pozitivnim propisima te bi se izložili prekršajnoj i drugoj pravnoj odgovornosti. Nadalje, ovršenici ističu da, prema dostupnim prostorno - planskim uvjetima i važećim propisima, postoji ozbiljna sumnja da takvu građevinsku dozvolu uopće nije moguće ishoditi, budući da bi se radilo o zahvatima na postojećoj građevini koji nisu dopušteni bez ispunjenja posebnih uvjeta koje predmetni objekt ne ispunjava. Slijedom navedenog, izvršenje obveze određene ovršnom ispravom nije moguće bez prethodnog postupka pred nadležnim upravnim tijelima, a potencijalno uopće nije pravno dopušteno, zbog čega je ispunjenje takve obveze onemogućeno u smislu članka 50. stavka 1. točke 10. Ovršnog zakona. Sud ne može naložiti izvršenje radnje koja bi bila protivna pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a ovršenici niti mogu ishoditi građevinsku dozvolu, a niti pak postoji izvođač koji će izvoditi radove na predmetnoj nekretnini bez važeće građevinske dozvole. Ovršenici ističu kako su zatražili od potencijalnih izvođača radova izvođenje radova, no, kao što je već navedeno, to nije moguće bez važeće građevinske dozvole.
6. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelji ističu kako ovršenici unatoč proteku roka od 180 dana za dobrovoljno ispunjenje obveze, nisu poduzeli niti jednu radnju u smjeru izvršenja presude, već kontinuirano izbjegavaju njezino izvršenje. Stoga, samim podnošenjem žalbe protiv rješenja o ovrsi, ovršenici opetovano izbjegavaju izvršenje ovršne isprave, pri čemu obveza utvrđena istom predstavlja osobnu obvezu ovršenika, koja proizlazi iz njihovog vlastitog protupravnog postupanja, odnosno zahvata koje su upravo oni izveli na nekretnini. Slijedom navedenog, ovršenici se ne mogu osloboditi obveze njezinog izvršenja pozivanjem na naknadnu promjenu vlasništva. Nadalje, iz okolnosti konkretnog slučaja ovrhovoditelji tvrde kako prijenos vlasništva nije izvršen u dobroj vjeri, već upravo s ciljem izbjegavanja izvršenja pravomoćne sudske odluke i to jer je prijenos nekretnine izvršen darovnim ugovorom na sina ovršenika; darovni ugovor je izvršen neposredno prije isteka roka za izvršenje obveze; a novi vlasnik je osoba koja predmetni prostor koristi dugi niz godina te je upoznata s vođenim sudskim postupcima. Rok za izvršenje obveze da je istekao 28. siječnja 2025., dok je darovni ugovor sklopljen 10. prosinca 2024., odnosno neposredno prije isteka ostavljenog roka, što dodatno potvrđuje da je prijenos izvršen upravo radi izbjegavanja izvršenja sudske odluke. Nadalje, iz ugovora o zasnivanju doživotnih prava osobnih služnosti plodouživanja, stanovanja i uporabe, od 10. prosinca 2024., proizlazi da su ovršenici zadržali doživotno pravo plodouživanja, stanovanja i uporabe na nekretnini. Dakle, ovršenici i dalje imaju faktičnu vlast nad nekretninom te mogućnost izvršenja obveze iz ovršne isprave, a obveza koju su ovršenici dužni ispuniti utvrđena je pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom, pa je pitanje dopuštenosti i načina izvršenja radnji ovršenika već pravomoćno riješeno u parničnom postupku. Stoga, u ovom ovršnom postupku nije dopušteno ponovno raspravljati o osnovanosti i sadržaju obveza ovršenika. Iz presuda je jasno da ovršenici moraju poduzeti legalne radnje kako bi se provela sudska odluka. Pri tome ovršenici nisu niti pokrenuli bilo kakav postupak radi ishođenja eventualno potrebne građevinske dozvole, zbog čega se njihovi navodi o nemogućnosti izvršenja ukazuju kao potpuno neosnovani i usmjereni isključivo na odugovlačenje postupka. Priložena potvrda nije izdana od nadležnog tijela, te ne sadrži konkretne tehničke ili pravne razloge nemogućnosti. Ujedno, odgoda ovrhe omogućila bi ovršenicima kontinuitet njihova protupravnog postupanja.
7. Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ propisan je kao žalbeni razlog to da je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. No, u čl. 52. st. 1. i 3. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. OZ, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana a ako (kao ovdje) ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
8. Dakle, u ovom postupku nije dopušteno raspravljati o razlogu na kojeg se ovršenici pozivaju (prestanak vlasništva nakon donošenja ovršne isprave, te nedopuštenost istih radova određenih u ovršnoj ispravi bez važeće dozvole upravnog tijela), već isto moguće može biti predmetom buduće parnice o istome, a u ostalome sud nije našao razloga neosnovanosti rješenja o ovrsi koje je doneseno.
9. Iz opisanog je razloga temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. OZ valjalo u tom smislu odbiti žalbu van navedenih razloga i odlučiti kao u izreci, a kako ovršenici nisu uspjeli sa žalbom, a odgovor na istu nije bio potreban za vođenje postupka, to je odlučeno kao pod II izreke.
U Zagrebu, 25. kolovoza 2026.
Sudac
Josip Grubišić
