Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-931/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u postupku izravne naplate ovrhovoditeljice UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , protiv ovršenika LAGER BAŠIĆ, d.o.o., Donji Stupnik (Općina Stupnik), Trgovačka ulica 3, OIB: 49617677906, zastupano po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o., radi prijedloga ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Ovr- 1084/2026-12 od 18. svibnja 2026., dana 25. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditeljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Ovr - 1084/2026-12 od 18. svibnja 2026.

II. Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odgađa se postupak izravne naplate pokrenute po zahtjevu za izravnu naplatu od 17. prosinca 2025. koji je pokrenula ovrhovoditeljica UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv ovršenika LAGER BAŠIĆ, d.o.o., Donji Stupnik (Općina Stupnik), Trgovačka ulica 3, OIB: 49617677906 na temelju Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-738/2025-2 od 03. rujna 2025. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem P-153/2026 radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

II. Nalaže se Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu FINA) da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem

P-153/2026 radi proglašenja ovrhe nedopuštenom."

2. Protiv ovog rješenja žali se ovrhovoditeljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

2.1. U odgovoru na žalbu ovršenik osporava osnovanost navoda žalbe te predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"U pogledu prijedloga ovršenika radi odgode prijenosa primjenjuju se odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. Člankom 65. stavak 1. OZ-a određeno je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz daljnji uvjet da je ovršenik poduzeo neku od 11 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ. Sud prihvaća tvrdnju ovršenika da je podnijevši prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim poduzeo jednu od 11 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ, i to radnju iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a, jer prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sukladno čl. 53. st. 1. OZ-a ima svojstvo žalbe ovršenika protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7 te 9. do 10. OZ-a.

Ovršenik u prijedlogu za odgodu navodi da prema ovrhovoditelju temeljem pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Splitu posl.br. P -1499/11 od 6.3.2012. godine i rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju posl.br. Ovr-5618/16 od 3.1.2017. godine ima dospjelo nepodmireno potraživanje u iznosu od 298.979,47 EUR na ime glavnice sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7.4.2011. godine pa do isplate, u iznosu od 8.763,74 EUR na ime troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.3.2012. godine pa do isplate te u iznosu od 4.401,42 EUR na ime troškova ovršnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.3.2012. godine pa do isplate, pa je ovršenik dana 25.11.2025. godine ovrhovoditelju izjavio prijeboj dijela navedene tražbine s cjelokupnom tražbinom koju ovrhovoditelj ima prema njemu temeljem rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev-738/2025 od 3.9.2025. godine. Sukladno toč. 3. izjave, učinci prijeboja nastupili su 25.11.2025. godine. Izjava o prijeboju dostavljena je punomoćniku ovrhovoditelja dana 27.11.2025. godine elektroničkom poštom i preporučenom poštom te ovrhovoditelju osobno preporučenom poštom, dakle prije nego je ovrhovoditeljica podnijela zahtjev za izravnu naplatu FINI 17. prosinca. 2025. Budući da je ovršenik u spis dostavio pravomoćnu i ovršnu presudu Trgovačkog suda u Splitu posl.br. P -1499/11 od 6.3.2012. godine (list 50-52 spisa) i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju posl.br. Ovr-5618/16 od 3.1.2017. godine (list 53-56 spis) na temelju kojih je sud utvrdio da ovršenik, koji je u tim predmetima ovrhovoditelj, ima dospjela nepodmirena potraživanja u naprijed navedenim iznosima, koja su veća (samo iznos glavnice 298.979,47 EUR) od iznosa tražbine koju ovrhovoditeljica ima prema ovršeniku na temelju Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev - 738/2025-2 od 03. rujna 2025. (25.304,49 EUR). Sud je nadalje utvrdio da je ovršenik zbog navedenog razloga dao ovrhovoditelju izjavu o prijeboju, a prijebojem, sukladno odredbama čl. 195. i čl. 196. Zakona o obveznim odnosima("NN"broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023-dalje ZOO) prestaje tražbina. Zbog navedenih okolnosti, odnosno utvrđenja da li je ovrha nedopuštena jer da bi tražbina ovrhovoditeljice prestala prijebojem, što će sud utvrđivati u parničnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru pod poslovnim brojem P-153/2026 sud ocjenjuje da su se ispunile zakonske pretpostavke da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika LAGER BAŠIĆ d.o.o u postupku zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditeljice UI od 17. prosinca 2025. pred Financijskom agencijom, na temelju Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-738/2025-2 od 03. rujna 2025. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru pod poslovnim brojem P-153/2026.

Pri ocjeni da li postoji opasnost od nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete sud je težište ispitivanja usmjerio na imovinske prilike ovrhovoditeljice i mogućnosti ovršenika da u eventualnom postupku protuovrhe namiri štetu od ovrhovoditeljice (tako i u rješenju Županijskog suda u Splitu broj Gž Ovr-828/2024 od 14. svibnja 2025.) Sud je na temelju dokaza priloženih od strane ovršenika, kao i dokaza koje je sud sam pribavio na prijedlog ovršenika, zaključio da su imovinske prilike ovrhovoditeljice loše, tako da ovršenik ne bi mogao namiriti štetu u eventualnom postupku protuovrhe. Naime, pretragom u evidenciji svih nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama u Republici Hrvatskoj, sud je utvrdio da je ovrhovoditeljica vlasnica samo nekretnina opisanih kao kč. br. [katastarska čestica] vinograd površine 612 m2 i kč. br. [katastarska čestica] vinograd površine 227 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (zemljišnoknjižni izvadak na listu 287-291 spisa) na kojim nekretninama je upisano založno pravo više založnih vjerovnika za iznose tražbina koji daleko premašuju iznos potraživanja ovrhovoditeljice od 25.304,49 EUR (založni vjerovnik Credo Banka d.d. u stečaju za iznos tražbine 113.434,36 €, založni vjerovnik Ministarstvo financija RH za iznos tražbine 463.777,82 € i 690.179,76 €), tako da ukoliko bi se ovršenik u eventualnom postupku protuovrhe pokušao namiriti prodajom navedenih nekretnina, ostao bi nenamiren, jer svi predmetni založni vjerovnici imaju prednost pri namirenju u odnosu na ovršenika. Izvršenim provjerama u evidencijama MUP-a RH sud je utvrdio da ovrhovoditeljica na dan 18. svibnja 2026. nije vlasnica registriranog motornog vozila, a odjavljena vozila obzirom na godinu proizvodnje nemaju nikakvu tržišnu vrijednost (ispis podataka na listu 292 -300 spisa), na dan 18. svibnja 2026. nije evidentirana kao vlasnica plovila niti zrakoplova u sustavu ePlovilo i sustavu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (službene bilješke na listu 301-302 spisa), na dan 18. svibnja 2026. nije evidentirana kao vlasnica vrijednosnih papira u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (službena bilješka na listu 303 spisa) te na dan 18. svibnja 2026. nije evidentirana u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao zaposlena osoba ili umirovljenica (službena bilješka na listu 304 spisa). Stoga je sud utvrdio da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu."

5. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pa radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja ovaj sud upućuje na pravilno i dostatno obrazloženje iz pobijanog rješenja.

6. Ipak, na navode žalbe da sud nije mogao donijeti pobijano rješenje kojim se odgađa prijenos svih zaplijenjenih sredstava, već eventualno onih sredstava koji su zaplijenjenih unutar roka od 60 dana od dana pobijanog rješenja, dakle da je sud mogao odgoditi prijenos samo onih sredstava koja su zaprimljena 19. ožujka 2026. jer od njihove pljenidbe pa do donošenja rješenja o odgodi ovrhe dana 18. svibnja 2026., nije proteklo 60 dana u smislu odredbe čl. 209. st. 7. OZ, valja reći da je takvo tumačenje ovrhovoditeljice pogrešno.

7. Naime, ukidno rješenje o odgodi od strane ovoga suda ne suspendira automatski rok od 60 dana za FINA-u.

8. To znači da nakon ukidanja rješenja o odgodi FINA ima rok od 60 dana primi novo rješenje o odgodi, a ako ga ne primi, onda nastavlja sa prijenosom sredstava sukladno odredbama čl. 209. OZ.

9. Ovdje je ovaj sud svojim rješenjem od 8. travnja 2026. ukinuo prvotno doneseno rješenje o odgodi postupka izravne naplate i predmet vratio istom sudu na ponovan postupak a pobijano rješenje je doneseno 18. svibnja 2026. pa je utoliko FINA u roku od 60 dana primila novo rješenje o odgodi.

10. Na žalbene navode da "prijeboj u konkretnom slučaju ne proizvodi nikakve pravne učinke, jer je istaknut prigovor zastare tražbine ovršenika prema ovrhovoditeljici, koja je nastupila prije nego što se susrela s predmetnom tražbinom ovrhovoditeljice prema ovršeniku" samo valja reći da takvi navodi nisu odlučni sa stajališta primjene čl. 65. OZ, već mogu biti odlučni u parničnom postupku koji se vodi radi utvrđenja da li je ovrha nedopuštena.

11. Stoga, kako je ispunjen jedan od kumulativno traženih uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ, je prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sukladno čl. 53. st. 1. OZ ima svojstvo žalbe ovršenika, a ispunjen je i drugi kumulativni traženi uvjet, a to je da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, onda je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

12. Pritom valja reći da pri ocjeni nenadoknadive ili teško nadoknadive štete težište ispitivanja je na imovinskim prilikama ovrhovoditelja i mogućnosti ovršenika da u postupku protiv ovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja, a u ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je pravilno utvrdio, i koje utvrđenje žaliteljica posebno ne osporava, da ovrhovoditeljica je vlasnica nekretnina na kojima je upisano založno pravo više založnih vjerovnika za iznose tražbina koje daleko premašuju iznos potraživanja ovrhovoditeljice od 25.304,49 eura, i koji založni vjerovnici imaju prednost pri namirenju u odnosu na ovršenika, da nije vlasnica registriranog motornog vozila niti plovila niti zrakoplova, kao ni vlasnica vrijednosnih papira a niti je evidentirana u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao zaposlena osoba ili umirovljenica.

13. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 25. kolovoza 2026.

Sudac:

Marijan Vugić