Republika Hrvatska

Posl.br. Pp-839/2024

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog Suda Pauli Glavić Stojiljković, uz sudjelovanje Angeline Šijaković kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BUGENVILA INVESTICIJE d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge Cavtat, kao pravne osobe i ĐN, kao odgovorne osobe, radi prekršaja iz čl. 229. st. 1. i st. 2. točke 4. i čl. 229. st. 1. i st. 2. točke 1. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. i st. 3. točke 5. i čl. 172. st. 2. i st. 3. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, a po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/23-01/102, Urbroj: 443-02-01-11/-24- 18 od 19. ožujka 2024. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 24. kolovoza 2026. godine

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI: 1. BUGENVILA INVESTICIJE d.o.o., Cavtat, Obala Ante Starčevića 9, OIB: 71770266192, broj zaposlenih: 3, aktivno, negativno posluju, pravna osoba

2. DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i D r. Š, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem [adresa], ekonomist, zaposlen, direktor trgovačkog društva, srednjeg imovnog stanja, oženjen, bez djece, nekažnjavan, državljanin RH, odgovorna osoba

krivi su

I. što je obavljenim inspekcijskim nadzorom dana 11. srpnja 2023.godine u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu, Obala Ante Starčevića 9, koji posluje u sastavu trgovačkog društva Bugenvila investicije d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, sa sjedištem na istoj adresi dana 16. kolovoza 2023. godine i 6. studenog 2023. godine posebnim ispitnim postupkom, odnosno ispitivanjem ŠN u svojstvu svjedoka, dana 13. prosinca 2023. godine upućivanjem pisanog poziva nadziranom poslodavcu za dostavu potrebite dokumentacije te nastavno dana 20. prosinca 2023. godine izvršenim uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju utvrđeno da je kod okrivljenika u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu na obavljanju poslova konobara dana 17. veljače 2023. godine počeo raditi radnik VN, kojem radniku nisu u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a što su trebali učiniti najkasnije do 25. veljače 2023. godine do kojega su dana bili dužni do kojeg su dana bili dužni radniku ŠN dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, te najkasnije 5. ožujka 2023. godine do kojeg su dana istom radniku trebali dostaviti primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, a koju obvezu nisu izvršili niti do dana 16. kolovoza 2023.,

čime su počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 4. Zakona o radu,

II. što je zgode opisane pod toč. I. utvrđeno da su u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu radili radnici VN od **.**.2023., ĐNH od **.**.2023., DNH od **.**.2023. i ŠNH od 3. srpnja 2023. godine, a da nisu za iste radnike podatke o početku njihova osiguranja temeljem radnog odnosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje- Područna služba u Dubrovniku nisu podnijeli najranije 8 dana prije početka njihova rada, a najkasnije prije početka njihova rada, a što su trebali učiniti najkasnije dana 17. veljače 2023. godine za ŠN, najkasnije 1. svibnja 2023. godine za radnike ĐNH i VNH te najkasnije dana 3. srpnja 2023. godine za ŠNH, budući da su predmetnu obvezu izvršili nakon početka njihovog rada, odnosno dana 20. veljače 2023. godine za ŠN, dana 22. svibnja 2023. godine za SNH, dana 9. lipnja 2023. godine za MNH i dana 4. srpnja 2023. godine za ŠNH,

čime su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. i st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

III. što je zgode opisane pod toč. I. utvrđeno da su u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu radili državljani Argentine NNH **.**.2023., ĐNH od **.**.2023., DNH od **.**.2023., JNH od **.**.2023. i ŠNH od 3. srpnja 2023. godine za koje radnike Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje- Područna služba u Dubrovniku u prijavama osiguranja naveli osnovu osiguranja 01 koja se koristi za radni odnos državljana Republike Hrvatske, da su sukladno općim aktima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za sve državljane trećih zemalja bili dužni navesti osnovu osiguranja 37- radni odnos stranog državljana, državljana trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlenih u RH, a što su trebali učiniti dana 22. svibnja 2023. godine za TNH, dana 1. svibnja 2023. godine za radnike ĐNH i VNH, dana 4. srpnja 2023. godine za JNH te dana 3. srpnja 2023. godine za ŠNH,

čime su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. i st. 3. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,

IV. što je je zgode opisane pod toč. I. utvrđeno u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu da je dana 5. lipnja 2023. godine prestao radni odnos radniku ŠN, a da okrivljenici za radnika podatke o prestanku mirovinskog osiguranja temeljem radnog odnosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje- Područna služba u Dubrovniku nisu podnijeli u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa a što su trebali učiniti najkasnije do 6. lipnja 2023. godine ,

čime su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. i st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

V. što je je zgode opisane pod toč. I. utvrđeno da je u poslovnim prostorijama restorana Bugenvila u Cavtatu radio radnik VN koj i je u razdoblju od 1. travnja 2023. godine do 31. svibnja 2023. godine radio ukupno 60 sati nedjeljom, 29,5 sati blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim propisom te 34 sata noću, a da okrivljenici nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za radnika ŠN na propisani način, budući da evidencija imenovanog radnika za razdoblje od 1. travnja 2023. godine do 31. svibnja 2023. godine ne sadrži sve podatke, i to sate rada nedjeljom i sate rada noću, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom, za koje je utvrđeno da postoje u količini kako je to prethodno navedeno,

čime su počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 1. Zakona o radu.

VI. Radi toga se, na temelju cit.propisa, uz primjenu 39. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi za djela prekršaja opisana pod točkom I. i V. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 8.900,00 eura, za djela prekršaja opisana pod točkom II., III. i IV. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 660,00 eura, te okrivljenoj odgovornoj osobi za djela prekršaja opisana pod točke I. i V. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 920,00 eura, za djela prekršaja opisana pod toč II., III. i IV. utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 130,00 eura, pa im se

izriče

VII. okrivljenoj pravnoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 19.780,00 eura,

VIII. okrivljenoj odgovornoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.230,00 eura.

IX. Okrivljenici su novčanu kaznu dužni platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne (okrivljena pravna osoba 13.186,67 eura, a okrivljena odgovorna osoba 1.486,67 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona). U protivnom dužni su platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (okrivljena pravna osoba 19.780,00 eura, okrivljena odgovorna osoba 2.230,00 eura).

X. Na temelju čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura, a okrivljena odgovorna osoba u iznosu od 30,00 eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku izvršit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi prekršaja opisanih u izreci ove presude.

2. Proveden je prekršajni postupak u kojem ispitan DN, okrivljena odgovorna osoba.

3. Izjašnjavajući se o optužbi okrivljena odgovorna osoba u svoje ime i ime pravne osobe iskazala je da se ne smatraju krivim i da ne priznaju prekršaje za koje ih se tereti. Zaposlenik VN koji je obavljao poslove konobara u restoranu Bugenvila u [adresa], zaključio je ugovor o radu s trgovačkim društvom dana 17.02.2023. koji su ugovor potpisali i ŠN im ga je vratio dana 20.02.2023. potpisanog s njegove strane. Istog dana je mirovinskom i zdravstvenom dostavio primjerak o obveznom mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Dakle, postupio je po zakonu, a u 8. mjesecu okrivljenik nije radio, dobio je otkaz u 6. mjesecu. U odnosu na prekršaj koji im se stavlja pod toč.2. izjavljuju da su ŠN prijavili 20.02.2023. godine jer im nije ranije vratio ugovor i zbog čega su kasnili, u odnosu na strane državljane, s njima su zaključili ugovor, kasnili su s prijavom, ali nisu niti mogli dobiti radnu dozvolu bez zaključenog ugovora. U odnosu na prekršaj pod toč.3. priznaju da je to njihov propust, pogriješili su nenamjerno, nisu stavili da je državljani treće zemlje. Isto tako u odnosu na djelo prekršaja pod toč.4. priznaju da su krivi, međutim ne smatraju da je na bilo koji način djelatnik bio zakinut jer su mu dali punu plaću, a taj mjesec nije radio. U odnosu na prekršaj pod toč.5. priznaju počinjenje prekršaja i mogu reći da su vodili evidenciju na svoj način. Razlog zbog čega je uopće vršen inspekcijski nadzor je prijava djelatnika ŠN, koji je njega ucjenjivao i tražio kao direktor društva da mu isplati 2.000 eura, na što nije pristao, a dobio je otkaz jer je po prijavi ostalih djelatnica prema njima bio neugodan i na neki način spolno uznemiravao, tražile su da mu se da otkaz, što je i učinio jer mu je to bilo neprihvatljivo. Tražio je da mu omoguće otpremninu od 2 000 eura na što nije pristao jer nema pravo na to.

4. U dokaznom postupku ispitan je svjedok viši inspektor rada SN te je izvršen uvid u uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 11. srpnja 2023., zapisnik II o inspekcijskom nadzoru od 11. srpnja 2023. sa popratnom dokumentacijom, prijave o početku osiguranja HZMO-a, prijavu o prestanku osiguranja, evidenciju radnog vremena i prekršajnu evidenciju, obavijesti o počinjenju prekršaja i prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa RH.

5. Okrivljenici nisu imali primjedbi na izvedene dokaze.

6. Svjedok viši inspektor rada SN je iskazao da je obavljajući inspekcijski nadzor u restoranu Bugenvila u [adresa], a koji posluje u sastavu I. okr. pravne osobe utvrdio da su I. i II. okrivljeni počinili više prekršaja prema Zakonu o radu i Zakonu o mirovinskom osiguranju. Naime, VN je ispitan kao svjedok u Državnom inspektoratu u Zagrebu te na osnovu uvida u radnopravnu dokumentaciju i izjave imenovanog radnika, utvrđeno je da mu okrivljenici kao poslodavci nisu dostavili u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnim propisima primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje. Naime, utvrđeno je da je VN započeo obavljati poslove konobara u navedenom restoranu 17. veljače 2023., a posebnim propisima je predviđeno u kojem rokovima mu je poslodavac bio dužan dostaviti primjerke prijava na obvezna osiguranja. Isto tako mora navesti da je na osnovu izjave ŠN utvrđeno njegovo radno vrijeme u razdoblju od 1. travnja do 31. svibnja 2023., a koje mu je određeno od strane poslodavca te iz toga proizlazi da evidencija o radnom vremenu radnika ŠN nije bila vođena na propisan način jer nije sadržavala podatke odrađenog rada radnika nedjeljom, njegovog rada noću, rada u dane blagdane ili neradnih dana, a to je proizlazilo kako je radnik izjavio da je tada radio. Nadalje, tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da su u predmetnom restoranu radili osim radnika ŠN i strani radnici ĐNH i to od 1. svibnja 2023., zatim DNH od **.**.2023. i ŠNH od 3. srpnja 2023. za koje okrivljenici nisu nadležnom Hr. zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba Dubrovnik dostavili prijave, odnosno podatke o početku osiguranja u roku od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Isto tako, utvrđeno je da su okrivljenici kao poslodavci za strane radnike unijeli netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu nadležnom Zavodu za mirovinsko osiguranje jer se radilo o državljanima trećih zemalja i to državljane Argentine HNH, ĐNH, DNH, JNH i ŠNH. Poslodavci su za navedene radnike naveli osnovu osiguranja 01 koja se koristi za radni odnos državljana RH, a bili su dužni navesti osnovu osiguranja 37- radni odnos stranog državljana, državljana trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlenih u RH. Za radnika ŠN je također još utvrđeno da su okrivljenici kao poslodavci zakasnili s dostavom podatka o prestanu njegovog osiguranja nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja jer mu je radni odnos prestao 5. lipnja 2023. i isti su bili dužni u roku 24 sata od prestanka njegovog rada, tj. najkasnije 6. lipnja 2023. dostaviti, odnosno izvršiti prijavu, a okrivljenici su to izvršili 9. lipnja 2023. Na poseban upit suda ništa drugo ne zna vezano za radne odnose i općenito u svezi odnosa između djelatnika i poslodavca u predmetnoj pravnoj osobi. Nema saznanja zbog čega je navedenom radniku prestao radni odnos.

7. Svjedok VN nije ispitan obzirom da se nije odazivao pozivima suda, nakon čega je terenskom provjerom adrese VII. Policijske postaje Zagreb utvrđeno da se vodi s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], gdje ne stanuje.

8. Okrivljenici su potvrdili sve navode iz optužnog prijedloga, osim navoda da n isu prijavili radnike dok su oni radili. Naime, prijavili su radnike sa danom radne dozvole retroaktivno, i kad su oni dobili radnu dozvolu, oni su počeli raditi u ugostiteljskom objektu. Oni nisu bili u restoranu neprijavljeni. Čekali su dobivanje radne dozvole, iako su oni potpisali ugovor o radu, jer se ne može dobiti radna dozvola pod drugim uvjetima, samo sa zaključenim ugovorom o radu i taj dana kada su zaključili ugovor, prijavili su ih, ali je to bilo retroaktivno. Inspektor je upozorio prilikom nadzora da je datum prijave u sustave kasniji od početka osiguranja, što nije u skladu sa zakonom jer je trebalo prijaviti 8 dana prije početka rada, što priznaju da su u prekršaju, ali ljudi nisu radili neprijavljeni. Ne razumiju zašto sustav dozvoljava retroaktivnu prijavu ako to nije u skladu sa zakonom. Priznaju da su tehnički pogriješili što su djelatnike trećih zemalja prijavili kao hrvatske državljane za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Napominju da je VN koji je podnositelj predstavke svoj iskaz davao u Zagrebu u Državnom inspektoratu gdje nisu bili nazočni niti su mogli iznijeti primjedbe, niti su bili pozvani da se očituju o njegovim navodima.

9. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka i priznanju djela prekršaja, sud smatra neprijeporno dokazanim da su u postupanju okrivljenika kritičn ih zgoda sadržana sva zakonska obilježja bića i djela prekršaja iz naprijed citiranih odredbi Zakona, radi čega su okrivljenim krivim i kažnjeni.

10. Naime, iako se okrivljenici ne smatraju krivim, priznaju da je došlo do propusta ističući da nisu počinili prekršaje iz čl. 12. st. 3. Zakona o radu smatrajući da nije bilo potrebno navoditi posebno objektivni razlog za iznimno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme jer iz objektivnih razloga to nisu mogli napraviti i drugačije postupiti, a u odnosu na prekršaj iz čl. 12. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ističu da nisu imali namjere nikoga oštetiti, pogrešno su stavili šifru 01 a ne 37 za radnike međutim ne smatraju da su time ni djelatnici ni HZMO bili oštećeni. U odnosu na plaće radnici MN za 4. i 5. mjesec 2023. godine nakon što je utvrđeno da "plaća nije prošla" ponovili su uplatu sa zakašnjenjem ali ne sa namjerom da netko bude oštećen. Mole sud da ih se ne proglasi krivim jer su mala obiteljska tvrtka koja sve svoje obaveze prema radnicima i državnim tijelima izvršava korektno i u cilju da nitko ne bude oštećen.

11. Sud smatra da su odlučne činjenice temeljem kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, proizašle iz svjedočenja svjedoka višeg inspektora rada SN. Njegovom iskazu sud je poklonio punu vjeru, jer je isti dat jasno, okolnosno i uvjerljivo, a nema niti jedne konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza, niti u istom ima bilo kakve proturječnosti i nedosljednosti, a pogotovo u svezi počinjenih prekršaja koje je utvrdio neposrednim inspekcijskim nadzorom i uvidom u dokumentaciju, na što okrivljenici nisu imali primjedbi.

12. Iz priložene dokumentacije u spisu razvidno je da su okrivljenici , kako je naprijed navedeno postupili suprotno propisima Zakona o radu i Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju.

13. Utvrdivši na izloženi način prekršajnu odgovornost okrivljenika, prešlo se na odlučivanje o kazni, pri čemu je Sud cijenio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika. Sud je kod okrivljenika kao olakotnu okolnost cijenio priznanje djela prekršaja, dok je kao otegotna okolnost cijenjena dosadašnja prekršajna kažnjavanost okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe za istovrsna djela prekršaja pravomoćnom presudom ovog Suda Pp - 1531/2024 pravomoćnom dana 26. travnja 2026. godine, a prema Potvrdi Ministarstva pravosuđa RH, smatrao da je izrečena novčana kazna primjerena stupnju njihove krivnje, opasnosti dijela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

14. U skladu s odredbom čl. 39. Prekršajnog zakona novčana kazna je posebno utvrđena za svaki od prekršaja, a potom je izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu.

15. Troškovi prekršajnog postupka odnose se na stvarne troškove nastale vođenjem ovog prekršajnog postupka, pri čemu se vodilo računa o trajanju i složenosti postupka, kao i imovnom stanju okrivljenika.

16. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 24. kolovoza 2026. godine

Sutkinja

Paula Glavić Stojiljković

Pravna pouka:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno u 3 istovjetna primjerka putem ovog Suda.

Dostaviti:

- okrivljenicima,

- ovlaštenom tužitelju.