REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Ovr-272/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, OIB: 68419124305, Prisavlje 3, Zagreb, zastupano po punomoćnici Ivi Markotić Bagarić, odvjetnici iz OD Hanžeković & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv ovršenika UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u Imotskom, radi ovrhe, 24. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika od 31. srpnja 2026. u dijelu kojim traži proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem Zahtjev za naplatu ovrhovoditelja od 2. srpnja 2026., a po osnovi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, broj Ovrv-2439/2010. od 29. siječnja 2010., kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom izvansudske ovrhe.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik UK, najkasnije u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana primitka ovog zaključka, pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 31. srpnja 2026. podnio „Prijedlog radi izdavanja naloga Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

1.1. Ovršenik navodi kaka je ovrhovoditelj je dana 19.06.2026. podnio Zahtjev za izravnu naplatu (FINI dostavljen dana 2.07. 2026.g.) za izravnu naplatu novčane tražbine iz rješenja o ovrsi donijetog temeljem vjerodostojne isprave po javnom bilježniku Mirjani Popovac broj Ovrv 2439/10 dana 29.01.2010. godine, po kojem zahtjevu je FINA postupila te zaplijenila sredstva na tekućem računu ovršenika, te iznos sredstava za koje je tražena ovrha naplatila sa računa ovršenika, odnosno izdvojila na poseban račun.

1.2. Nadalje propisuje da odredbe OZ-a jasno propisuju (i to je žalbeni razlog iz čl. 50. st.1.t.5. OZ a) da se ovrha ne može zahtijevati ako je protekao rok u ko jem se po zakonu može tražiti ovrha po zakonu, i to Zakonu o obveznim odnosima (dalje: ZOO) ovrha se na temelju ovršne isprave ne može tražiti ukoliko je proteka o rok od 10 godina računajući od njene ovršnosti kao dana kada je ovrhovoditelj mogao zahtijevati ovrhu protiv ovršenika , jer te tražbine zahtijevaju za deset godina. O tome će ZOO u čl. 233.st.1. doslovno: (1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Kod ove ovrhe da imamo na sceni da ovrhovoditelj zlorabeći zakonske institute pokušava naplatit i zastarjelu tražbinu, jer je Zahtjev za izravnu naplatu mogao podnijeti do 09 .03.2022., a on ga podnosi 19.06 2026., da bi ga FINI dostavio 02.07.2026. godine. Za predmetnu izravnu naplatu da je ovrhovoditelj vezan rokovima, prema kojima ju je mogao tražiti do 09.03.2022, što da nije učinio, a da su rokovi protekli. Nadalje se poziva na žalbene razloge i čl. 50. st. 7., 9. i 10. Ovršnog zakona.

2. Odredbom članka 209. stavak 1. Ovršnog zakona ( Narodne novine , broj 112/12., 25/13., 73/17., 131/20. 114/22., 6/24., dalje OZ) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. OZ –a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

3.1. Prema citiranim zakonskim odredbama nije predviđena zakonska mogućnost proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa kada se radi o zapljeni računa na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

4. Za odlučivanje u konkretnoj pravnoj stvari relevantne su odredbe članka 284. OZ-a kojim zakonskim odredbama je uređen postupak izvansudske ovrhe.

4.1. Odredbom članka 284. stavka 1. OZ-a propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zap lijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe, dok je stavkom 5. istog članka propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Sukladno čl. 53. st. 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. točke 7. i . 9. do 11. OZ-a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

5.1. Odredbom čl. 50 st. 1 (toč. 11.) OZ-a propisano je da se žalba protiv rješenja o ovrsi može izjaviti ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, dok je odredbom članka 52.st.1 OZ-a propisano je će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u članku 52. stavak 1. točke 7. i točke 9. do 11 OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od osam dana.

5.2. Kako je ovrhovoditelj osporio navode ovršenika, valjalo je primjenom odredbe čl. 52. OZ-a riješiti kao u zaključku.

5.3. U odnosu na istaknuti žalbeni razlog iz čl. 50.st.1.t.5. OZ-a ukazati je da ovršenik ne može s uspjehom isticati takav razlog u ovom postupku te se isti ne vezuje uz primjenu odredbe čl. 233.st.1. ZOO-a. Naime, takav rok je predviđen za traženje ovrhe na temelju rješenja o smetanju posjeda kojim je tuženiku naloženo izvršenje određene radnje, a iznosi 30 dana nakon proteka paricijskog roka, kao i kod ovrhe radi vraćanja zaposlenika na rad (kad je određen rok od trideset dana kad je ovrhovoditelj stekao pravo da podnese prijedlog za ovrhu). Jednako tako napomenuti je da se na ovaj razlog ovršenik može pozvati samo u redovnoj žalbi protiv rješenja o ovrsi, a ne i u žalbi protiv nekog drugog kasnije donesenog rješenja.

6. Sud može, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.

6.1. Prva pretpostavka jest vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje (članak 65. stavak 1. OZ-a), dok je druga pretpostavka postojanje kojeg od taksativno određenih razloga kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu (članak 65. stavak 1. toč. 1-10. OZ-a).

6.2. Prilikom odlučivanja o prijedlog za odgodu, sud je vrednovao interese svih subjekata involviranih u ovom postupku, kao i mogućnost nastupanja štete (ne)provedbom ovrhe.

6.3. Ukazati je da je svaka provedba ovrhe otegotna za ovršenika. To što sud može odgoditi ovrhu, ne znači da je to prepušteno njegovoj arbitrarnosti ili diskreciji, već je uvjetovano kumulativnim ispunjenjem pretpostavki koje ovršenik mora ispuniti, a da bi do toga došlo nužno je da ovršenik svoj prijedlog činjenično i dokazno supstancira.

6.4. Na okolnosti nastanka štete ovršenik nije dostavio sudu dokaz na te okolnosti, dok nije naveden ni jedan od taksativno određenih razloga iz članak 65. stavak 1. toč. 1-10. OZ-a.

6.5. Kako u konkretnom slučaju nije ispunjen ni jedan uvjet za odgodu ovrhe, valjalo je riješiti kao u točki II. izreke rješenja.

7. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

7.1. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

7.2. S obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, te je temeljem članka 14. stavka 5. OZ-a odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

U Makarskoj, 24.kolovoza 2026.

SUDAC

Nives Mešin Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u 3 (tri) primjerka.

DNA

- ovrhovoditelju pp

- ovršeniku pp

- u spis