Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. N. , OIB: …iz S.,
zastupan po punomoćnici M. R. Š. odvjetnici u S.,
protiv tuženika Z.Z.H.M. S.D.Ž. OIB:
…, iz S., zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz
O. d. L. & p. d.o.o., S., radi isplate, nakon održane
glavne i javne rasprave, zaključene dana 13. travnja 2023.g. u nazočnosti zamjenice
punomoćnika tužitelja A. R. i izočnosti tuženika , a po objavi presude dana
19. veljače 2024.,
p r e s u d i o j e
I.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku
manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja
2017.g. u ukupnom iznosu od 1.101,64 eura, zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,43 eura/ 613,56 kuna teče
od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,06 eura/ 610,71 kuna teče od 15. veljača 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 74,32 eura / 560,00 kuna teče od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 87,00 eura / 655,49 kuna teče od 15. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 74,30 eura / 559,78 kuna teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 78,08 eura / 588,32 kuna teče od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,89 eura / 624,54 kuna teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 76,39 eura / 575,54 kuna teče od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,54 eura / 621,88 kuna teče od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 83,15 eura / 626,51 kuna teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 79,20 eura / 596,70 kuna teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,26 eura / 619,81 kuna teče od 15. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 86,05 eura / 648,37 kuna teče od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 52,97 eura / 399,11 kuna teče
od 15. veljača 2017., do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje do
31.12.2022.g., a od 01.01.2023.g. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena,osim u dijelu koji se
odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični
trošak u iznosu od 1.026,09 eura, uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana
donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri
postotnih poena.
Obrazloženje
1.U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 6. veljače 2021. tužitelj navodi da
tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o
plaćama u javnim službama (NN br.27/01, 39/09). Dana 23.studenog 2006.g. između
Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim
službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim
službama za po šest posto u 2007., 2008. i 2009.g. Zbog nastupa recesije dana
13.svibnja 2009.g. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen je Dodatak
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim Dodatkom je osnovica
privremeno zamrznuta na razini iz 2008.g., na iznos od 5.108,84 kune, dok je
povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009.g. sporazumno odgođeno sukladno
odredbi čl.III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma
ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim
službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011.g.
između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koje predstavljaju osnovu ove
tužbe. U odredbama čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011.g., propisano je da će
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec
u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Čl.XI. navedenih
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011.g. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i
dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da
se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih
izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih
izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016.g. bude zabilježen realni međugodišnji rast
BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz
čl.199.st.1. Zakona o radu (NN br.93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu
istekla je dana 26.siječnja 2017.g. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g. su usvojene i u
obliku Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011.g.Pravo na isplatu temeljem citiranih
odredbi potvrđuje i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od
23.studenoga 2006.g., gdje je u čl.I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u
javnim službama povećava za 2007.g., 2008.g. i 2009.g. za 6 % i da će se te
obračunske osnovice primjenjivati od 01. siječnja svake godine, a pravo na isplatu
temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 13.svibnja 2009.g. također sklopljen između Vlade Republike
Hrvatske i Sindikata javnih službi u kojemu se u toč.III. tog dodatka navodi da u
trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto. Sukladno stavu
tužitelja, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće
u javnim službama od 26. listopada 2011.g. predstavljaju pravno valjani Kolektivni
ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim
ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, te odredbe
čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te
svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama, te
odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu, te
svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. U
navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i bilo propisano da
ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009.g. te sve njegove izmjene i dopune ili novi
sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći dokumenti koji se
primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo
propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz činjenice što su
Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.g. usvojili Vjerodostojno
tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene čl.IV.st.5., a u vezi
s čl.VII.st.1.Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za povećanje osnovice
temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su
krajem 2015. godine s početkom primjene od siječnja 2016.g., a što proizlazi i iz
sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 26.10.2011.g. Državni zavod za statistiku objavio je
dana 28.kolovoza 2015.g. prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje
2015.g., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u
drugom tromjesečju 2015.g. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje
2014.g. Također da je Državni zavod za statistiku 27.studenog 2015.g. objavio prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015.g. u kojoj se ističe da prva
procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015.g. realno veći
za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Dakle, aritmetička sredina navedenih
stopa rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015.g. ispunjen uvjet
iz čl.III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečna), pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.g. povećala na
iznos od 5.415,37 kuna. Međutim, tuženik da je od prosinca 2015.g. tužiteljevu plaću
obračunavao po smanjenoj osnovici, pa tužitelj ima potraživanje prema tuženiku iz
osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od prosinca 2015.g. do
siječnja 2017.g.
2. U svom odgovoru na tužbu od dana 6. svibnja 2021. tuženik navodi da osporava
osnov, ali da osporava i visinu, te ističe prigovor zastare.
3.Tužitelj je podneskom zaprimljenim dana 23. siječnja 2023. konačno precizirala
tužbeni zahtjev , sukladno matematičkom obračunu tuženika.
4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom obračuna tuženika.
5. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je
utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više
posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će
se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi,
a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
6.U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, koji sukladno odredbi
čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
7.U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl.
51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a
osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na
koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
8.U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i Sindikati
javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje
osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i
2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake
godine.
8.Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
9.Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu:
Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).
10.Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca
2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati
osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja
odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama
(koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj
razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka,
uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a
(u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
11.Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s realnim
tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u drugom
tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015.
2,8%. Iz navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji
realni rast BDP-a iznosio točno 2%.
12.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju
KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je
bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na
područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano
da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove
izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze,
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
13.Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u
utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).
14. U ovom postupku nije sporno da je tužitelju u periodu od prosinca 2015. do
siječnja 2017., tuženik isplaćivao plaću primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu
od 5.108,84 kn. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je
povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje
povećanje je tužitelj uzeo u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće
u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV.
Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane
utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u
prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
15.Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015.
iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH
za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi
85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn).
Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008.
godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi
do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je
paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
16.Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl.
IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim
Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz
navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima,
(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet
ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
17. U odnosu na prigovor zastare koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbi, isti se
smatra neosnovanim. Naime, iz odredbe čl.139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17,
98/19) proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako nije
drugačije određeno. S obzirom da je najstarije potraživanje tužiteljice dospjelo 16.
siječnja 2016., a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 6. siječnja 2021.,
zaključuje se da je ista podnesena unutar zastarnog roka od pet godina, pa se
istaknuti prigovor zastare smatra neosnovanim.
18. Stoga je tuženik tužitelju za razdoblje od 1.prosinca 2015. do siječnja 2017., bio
dužan isplatiti razliku manje isplaćene bruto naknade plaće u ukupnom iznosu od
zatraženih 1.101,64 eura, na koju visinu tužbenog zahtjeva tuženik nije imao
prigovora, radi čega se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom
razdoblju ukazuje osnovanim.
19.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom
odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,78/15,
114/22., Uredba 156/22), koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa
do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR/14), bez zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
20.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94.,
11/96., 91/04., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popisa
parničnog troška tužiteljice. Tužitelju je priznat trošak: za sastav tužbe – 75 bodova,
za sastav podneska od 24. svibnja 2021., i od 23. siječnja 2023.- za svaki po 75
bodova, za zastupanje na ročištima: 23. siječnja 2023. i 13. travnja 2023., - za svaki
po 75 bodova, za pristup objavi presude – 37,5 bodova, što sve zbrojeno iznosi
412,5 bodova (vrijednost 1 boda = 1,99 eura) što daje iznos od 820,87 eura, uvećano
za 25% PDV iznosi 1.026,09 eura.
Split, 19. veljače 2024.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza. v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
