REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2436/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ZAGREPČANKA – POSLOVNI SUBJEKTI d.d., Zagreb, Savska cesta 41 XI, OIB: 38911589285, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika AGRAM LIFE OSIGURANJE d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Zagreb I., bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, dana 24. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 30. srpnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-455/2023 od dana 28. ožujka 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 30. srpnja 2026. za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 21. kolovoza 2026. za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 30. srpnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-455/2023 od dana 28. ožujka 2025.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-455/2023 od dana 28. ožujka 2025., potvrđenu presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2058/2025 od dana 26. studenog 2025., a temeljem čega su mu zaplijenjena novčana sredstva u iznosu od 40.042,50 eura sa zateznim kamatama.

3. Navodi da je protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2058/2025 od dana 26. studenog 2025. podnio prijedlog za dopuštenje revizije, a o kojem još nije odlučeno. Stoga predlaže odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do okončanja postupka povodom izjavljenog prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno izjavljene revizije. Navodi kako je time što je podnio prijedlog za dopuštenje revizije ispunjena prva zakonska pretpostavka za odgodu ovrhe. U odnosu na drugu zakonsku pretpostavku za odgodu ovrhe ističe kako će mu provedbom predmetnog postupka izravne naplate biti prouzročena teško nadoknadiva šteta. Navodi da je ovršenik društvo koje primarno obavlja poslove osiguranja života i zdravstvenog osiguranja radi čega poslovanje ovršenika, za ukupnu zajednicu i društvo u cjelini, ima ozbiljniju i težu gospodarsku i socijalnu implikaciju od ostalih društava za osiguranja. Konkretno to se ogleda u samom poslovanju, gdje ovršenika kroz police životnih osiguranja prikuplja štednju osiguranika i koju na dulji vremenski rok putem ulaganja mora osiguranicima isplatiti u vidu ugovorenih osiguranih svota. Takvo je poslovanje izloženo izazovima gospodarskog okruženja poput okruženja niskih kamatnih stopa, inflatornih pritisaka ali i ratnog sukoba u Ukrajini. Također, ovršenik je jedan od vodećih osiguratelja dodatnog privatnog zdravstvenog osiguranja, putem kojeg značajnom broju osiguranika pruža zdravstvenu zaštitu kroz prevenciju i liječenje. Stoga bi provođenje predmetne ovrhe, odnosno izravne naplate imalo za posljedicu umanjenje imovine ovršenika koja, imovina, primarno služi za pokriće obveza prema osiguranicima, a do kojega umanjenja imovine bi došlo pljenidbom/ovrhom za korist strane pravne osobe i koje umanjenje imovine će izazvati teško nadoknadivu štetu ne samo imovini ovršenika već i njegovih osiguranika.

4. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 21. kolovoza 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti te predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

6. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

7. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

8. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

9. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovršenik, kao što i navodi, protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2058/2025 od dana 26. studenog 2025., kojom je potvrđena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu - presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 455/2023 od dana 28. ožujka 2025. - dana 17. ožujka 2026. podnio prijedlog za dopuštenje revizije (list 35-61 spisa).Time je ispunjena pretpostavka propisana čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a da će sud odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.

10. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

11. Razlozi kojima ovršenik obrazlaže nastanak nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, ma kako bili otegotni za ovršenika, ne predstavljaju razlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava. Odnosno, takvi navodi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

12. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena. Međutim, način na koji će se umanjenje imovine odraziti na kvalitetu ovršenikove egzistencije nije šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a obzirom da umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika pa kad bi se to smatralo štetom u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.

13. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

14. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe .

15. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

16. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

17. Isto tako valja reći i to da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenik ne dobiva mogućnost da tim istim novčanim sredstvima i raspolaže obzirom da ona i dalje ostaju zaplijenjena. Dakle, i u slučaju usvajanja prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa u tom smislu odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one negativne posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu. Naime, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe.

18. Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I. izreke rješenja.

19. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 30. srpnja 2026.

Zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga nije osnovan.

Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

20. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 21. kolovoza 2026. na prijedlog ovršenika.

Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan

Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.

Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 24. kolovoza 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana