REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-329/2023-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda, Brankici Bobšić, u pravnoj stvari tužitelja GŠ (nom. CŠ) iz [adresa], 108. brigade ZNG 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 8. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Jurice Tončića i zamjenika punomoćnika tuženika odvjetnika Bojana Jovanovića, dana 24. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. isplatiti tužitelju GŠ iznos od 1.775,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenoga 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 540,95 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.281,53 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. kolovoza 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu u kojem od tuženika potražuje isplatu iznosa od 330,00 EUR, te isplatu iznosa od 279,11 EUR, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao i u dijelu u kojem na dosuđeni iznos od 540,95 EUR potražuje zakonske zatezne kamate tekuće od 25. lipnja 2020. do 25. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 8. veljače 2023. protiv tuženika podnio tužbu u kojoj je naveo da je 24. lipnja 2022. ozlijeđen u nezgodi koja se dogodila u Zagrebu, na križanju Vodnikove i Jukićeve ulice, a koju nezgodu je skrivila UŠ upravljajući automobilom, reg. oz. [registarska oznaka], udarivši u motocikl, reg. oz. [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj. Nadalje je naveo da se u mirnom postupku obratio tuženiku, ali da stranke nisu uspjele spor riješiti mirnim putem. Isto tako tužitelj je naveo da mu je tuženik dužan naknaditi štetu u ukupnom iznosu od 3.847,20 EUR i to imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 397,20 EUR, te neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 3.450,00 EUR (za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.590,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 810,00 EUR, te za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.050,00 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. pa do isplate. Međutim, tužitelj je naveo da mu je tuženik u mirnom postupku isplatio iznos od 1.194,50 EUR, te je za taj iznos umanjio tužbeni zahtjev, pa od tuženika potražuje daljnji iznos od 2.652,70 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tužitelj je, također, naveo da od tuženika potražuje i naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 750,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. pa do isplate. Stoga je tužitelj tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi od tuženika s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potraživao isplatu iznosa od 2.652,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. do isplate, te s osnove imovinske štete nastale na vozilu (motociklu) isplatu iznosa od 750,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđena do isplate.

2. Tužitelj je u podnesku od 17. travnja 2023. pojasnio da za imovinsku štetu potražuje daljnji iznos od 750,00 EUR jer mu je tuženik u mirnom postupku s osnove imovinske štete isplatio iznos od 866,00 EUR. Na pripremnom ročištu održanom 16. svibnja 2024. tužitelj je naveo da mu je tuženik u mirnom postupku s osnove imovinske štete na vozilu (motociklu) isplatio iznos od 866,02 EUR, te da potražuje daljnji iznos imovinske štete na motociklu u iznosu od 750,00 EUR.

3. U podnesku od 17. siječnja 2025., nakon provedenog kombiniranog prometnog i sudskomedicinskog vještačenja, tužitelj je naveo da je visina štete na skuteru tužitelja od strane vještaka na dan isplate štete 14. rujna 2022. iznosila 1.563,31 EUR. Nadalje je naveo da mu je tuženik u mirnom postupku s osnove imovinske štete na vozilu isplatio iznos od 743,00 EUR, te da s te osnove potražuje daljnji iznos od 820,06 EUR. Stoga je tužitelj tužbenim zahtjevom postavljenim u podnescima od 17. siječnja 2025. i 18. ožujka 2025. od tuženika osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potraživao isplatu iznosa od 2.652,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. do isplate, te s osnove imovinske štete nastale na vozilu (motociklu) isplatu iznosa od 820,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka za zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

4. Tužitelj je u podnesku od 6. veljače 2026., nakon provedenog medicinskog vještačenja, naveo da s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od tuženika potražuje ukupan iznos od 3.300,00 EUR (za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.100,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 950,00 EUR, za pretrpljene duševne boli zbog naruženosti iznos od 600,00 EUR, za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 350,00 EUR, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 300,00 EUR). Nadalje je naveo da mu je tuženik u mirnom postupku isplatio iznos od 1.195,40 EUR, te da stoga od tuženika potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 2.105,50 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Isto tako tužitelj je naveo da od tuženika s osnove imovinske štete na vozilu potražuje iznos od 820,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2020. do isplate. Stoga tužitelj s tužbenim zahtjevom konačno postavljenim u tom podnesku od tuženika potražuje isplatu iznosa do 2.105,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenoga 2022. do isplate, te isplatu iznosa od 820,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim do 25. lipnja 2020. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimaciju, štetni događaj i suodgovornost svog osiguranika. Međutim, istaknuo je doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja te je osporio visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje je naveo da je na temelju odštetnog zahtjeva tužitelju izvršio isplatu nespornog iznosa od 1.194,50 EUR od čega se iznos od 66,36 EUR odnosi na imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege. Također je naveo da je na temelju odštetnog zahtjeva izvršio i isplatu nespornog iznosa naknade imovinske štete na vozilu u iznosu od 866,02 EUR čime je taj dio tužbenog zahtjeva plaćen u cijelosti prije podnošenja tužbe. Isto tako tuženik je osporio visinu naknade štete koju tužitelj potražuje jer je ista previsoko određena. Još je naveo da tuženik ne može odgovoriti za one posljedice koje nisu u vezi sa štetnim događajem pri čemu je napomenuo da je tužitelj bio sudionik prometnih nezgoda u veljači 2022. i 2020., te smatra da je nužno razdvojiti posljedice tih štetnih događaja od predmetnog štetnog događaja. Tuženik je opreza radi osporio i visinu štete na vozilu te je osporio tijek i visinu zakonskih zateznih kamata. Slijedom navedenog, tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

6. Prije svega valja reći da je tužitelj u gore navedenim podnescima preinačio tužbu u odnosu na potraživanje imovinske štete na vozilu (motociklu), a s obzirom na to da je u istima povećao tužbeni zahtjev. Ovakvoj preinaci se tuženik protivio, međutim sud je navedenu preinaku dopustio sukladno odredbi čl. 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) jer su isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Pritom je sud imao u vidu da je tužitelj tužbu preinačio nakon provedenog prometnog vještačenja, pa stoga tužbu u tom dijelu nije mogao bez svoje krivnje preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (16. svibnja 2024.).

7. Po prijedlogu tuženika o otpočetoj parnici je obaviještena UŠ koja je obavijest od 6. studenoga 2023. zaprimila 17. studenoga 2023. (str. 50-51 spisa).

8. Sud je tijekom postupka proveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u presliku odštetnog zahtjeva od 25. srpnja 2022. (str. 6-7 spisa), presliku potvrde MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44-22-3 od 19. srpnja 2022. (str. 8-9 spisa), presliku zapisnika o prisutnosti alkohola u organizmu od 25. lipnja 2022. (str. 10 i 121 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (str. 11-18 i 32-34 spisa), preslike fotografija (str. 19-31 i 126-184 spisa), preslike izvadaka po transakcijskom računu tuženika (str. 42- 44 spisa), presliku skice mjesta događaja (str. 49 spisa), presliku izvješća o poduzetom MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44-22-2 od 19. srpnja 2022. (str. 64 spisa), presliku zapisnika o očevidu MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44-22-4 od 12. studenoga 2022. (str. 65-67 spisa), presliku cjelokupne dokumentacije MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749 (str. 68-78 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (str. 91-105 spisa), presliku izvješća o intervenciji (str. 120 spisa), presliku vozačke dozvole tužitelja (str. 122-123 spisa), presliku prometne dozvole (str. 124-125 spisa), presliku izvida štete broj A511856112 od 3. kolovoza 2022. (str. 185-187 spisa), provedeno je kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje o stalnim sudskim vještacima Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. i dr. sc. PŠ (str. 195-207 i 216-222 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću-Čuguri (str. 241-242 spisa), saslušana je svjedokinja UŠ (str. 116 spisa), saslušan je tužitelj (str. 117 spisa), te je izvršen uvid i u drugu dokumentaciju koja prileži spisu.

9. Ovdje valja reći da je sud proveo sve dokaze predložene od parničnih stranaka jer su iste na ročištu održanom 8. srpnja 2026. navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, te su odustale od svih predloženih, a neprovedenih dokaza i predložile su zaključenje glavne rasprave na temelju stanja spisa.

10. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), ovaj sud nalazi konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

11. Dakle, u ovoj pravnoj stvari nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja pa na iste okolnosti nije bilo potrebno provoditi dokaze. Među strankama nije sporno niti da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete nastale u predmetnom štetnom događaju, te da mu je tuženik na ime naknade štete prije podnošenja tužbe s osnove neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplatio ukupan iznos od 1.194,50 EUR (s osnove neimovinske štete iznos od 1.128,14 EUR, te s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 66,36 EUR). Međutim, među strankama je sporna suodgovornost tužitelja za nastanak šetnog događaja i nastalu štetu, kao i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

12. Iz preslike odštetnog zahtjeva od 25. srpnja 2022. (str. 6-7 spisa) proizlazi da je naslovljen na tuženika, te da je istim tužitelj zbog pretrpljene štete u predmetnom štetnom događaju od tuženika potraživao s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupan iznos od 3.318,07 EUR/25.000,00 kn.

13. Uvidom u presliku potvrde MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44-22-3 od 19. srpnja 2022. (str. 8-9 spisa), presliku zapisnika o prisutnosti alkohola u organizmu (str. 10 i 121 spisa), presliku izvješća o poduzetom MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44-22-2 od 19. srpnja 2022. (str. 64 spisa) i presliku zapisnika o očevidu MUP RH, PU Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/22-4/16749, URBROJ: 511-19-44- 22-4 od 12. studenoga 2022. (str. 65-67 spisa) utvrđeno je:

- da se 24. lipnja 2022. u 23.45 sati u Zagrebu, Centar, na križanju Vodnikove ulice, Jukićeve ulice i Savske ceste dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali UŠ, kao vozačica vozila reg. oz. [registarska oznaka], u vlasništvu ZŠ, osiguranog kod tuženika brojem police [broj police] i ovdje tužitelj, kao vozač motocikla reg. oz. [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja, te da je kao putnik u vozilu reg. oz. [registarska oznaka] sudjelovala RŠ

- da je u prometnoj nesreći tužitelj zadobio tjelesne ozljede, te da mu je liječnička pomoć pružena u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu

- da je UŠ privremeno oduzeta vozačka dozvola na 12 sati do izdavanja naredbe o određivanju mjere opreza, te da je ista nakon obavljenog očevida prevezena u Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba gdje su joj izuzeti uzorci krvi i mokraće radi analize na alkohol, nakon čega je isključena iz prometa

- da je protiv UŠ podneseno izvješće o počinjenom prekršaju referadi prekršajnog postupka u postaji

- da su na motociklu reg. oz. [registarska oznaka] oštećena lijeva bočna strana (PVC oklop, sjedalo, ručka upravljača, filter, blok motora i bočno ogledalo, dok je na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] oštećena prednja desna bočna strana (vrata, blatobran, prag, bočno ogledalo i aluminijski naplatak)

- da su tužitelj i UŠ testirni na prisutnost alkohola u organizmu, te da je utvrđeno da tužitelj nije bio alkoholiziran, odnosno kod istog je utvrđena koncentracija alkohola 0,00 g/kg, dok je kod UŠ uređajem Dräger 6820 utvrđena koncentracija od 0,86 g/kg, odnosno 0,76 g/kg, te da je za ista prema stručnom mišljenju samostalnog vještaka za toksikološka vještačenja dr. IŠ iz Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja bila pod utjecajem alkohola s obzirom na to da je koncentracija u krvi bila najmanje 0,85 g/kg

- da je u izvješću o poduzetim radnjama od 19. srpnja 2022. navedeno da je UŠ bila pod utjecajem alkohola s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 0,85 g/kg, u krvi 0,62 g/kg, u mokraći 1,04 g/kg, te da je upravljala osobnim automobilom reg. oz. [registarska oznaka] kolnikom Savske ceste prometnom trakom za ravno u smjeru juga i da se dolaskom do raskrižja s Jukićevom ulicom nije s vozilom na dovoljnoj udaljenosti prestrojila u prometnu traku kojom mora proći kroz križanje, već je iz navedene prometne trake za kretanje ravno neoprezno skrenula udesno u smjeru jugozapada preko neisprekidane uzdužne crte na kolniku kojom prilikom je prednjom desnom bočnom stranom automobila udarila u lijevu bočnu stranu motocikla reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljao ovdje tužitelj istim kolnikom, prometnom trakom za skretanje desno u smjeru juga, uslijed čega je od udarca motocikl reg. oz. [registarska oznaka] s vozačem pao na lijevi bok i nastavio strugati po asfaltu u smjeru jugozapada te je došavši do nogostupa s jugozapadne strane raskrižja lijevim bočnim dijelom udario u rubni kamen, na kojem nije nastala šteta, gdje se zaustavio

- da je u zapisniku o očevidu od 12. studenoga 2022. navedeno da je kolnik bio suh, da je križanje pregledno, da je javna rasvjeta bila u funkciji, da je promet na križanju reguliran semaforom koji je bio uključen u normalnom režimu rada, da je ograničenje brzine 50 km/h, te da je promet bio rijedak.

14. Uvidom u preslike izvadaka po transakcijskom računu tuženika (str. 42-44 spisa) utvrđeno je da je tuženik tužitelju po punomoćniku isplatio:

- 13. rujna 2022. iznos od 663,61 EUR/5.000,00 kn

- 19. prosinca 2022. iznos od 530,89 EUR/4.000,00 kn

- 14. rujna 2022. iznos od 743,25 EUR/5.600,00 kn

- 14. rujna 2022. iznos od 122,77 EUR/925,00 kn.

15. Svjedokinja UŠ je iskazala da se na dan štetnog događaja, koji se dogodio oko 23.00 sata, kretala iz smjera centra Savskom ulicom te da se sam štetni događaj dogodio na križanju Savske i Jukićeve ulice. Na Savskoj cesti se nalaze 2 prometne trake za kretanje u njezinom pravcu, odnosno u smjeru juga, te se ona kretala desnom prometnom trakom. Na križanju na kojem se dogodio štetni događaj promet je reguliran semaforima. Bila je zaustavljena jer je bilo crveno svjetlo na semaforu i nakon što se upalilo zeleno svjetlo na semaforu uključila je desni žmigavac za skretanje udesno i krenula je skretati, međutim, u trenutku kada je skretala na njezino vozilo i to na desna suvozačeva vrata je naletio tužitelj koji se kretao iza nje u smjeru u kojem se i ona kretala, te se kretao motociklom. Nije uočila da tužitelj dolazi iza nje jer kada se upalilo zeleno svjetlo ona je krenula u raskrižje i u tom trenutku nije provjeravala stanje iza svog automobila i nije provjeravala retrovizor. Nakon udarca tužitelj je moguće preko njezinog automobila preletio u traku za suprotan smjer kretanja te je pao na pješačku stazu koja se nalazi u Jukićevoj ulici, a ne zna točno gdje je ostao motor. Nakon štetnog događaja je izašla iz automobila te je otišla do tužitelja koji je bio pri svijesti, te je netko zvao hitnu i policiju, pa su hitna i policija došli na mjesto štetnog događaja. Nakon dolaska hitne tužitelj je prevezen u hitnu pomoć u Heinzlovoj, a ona je ostala na mjestu štetnog događaja te je bila nazočna dok je policija obavljala očevid. U trenutku štetnog događaja je bila u alkoholiziranom stanju, te su je policajci alkotestirali G i utvrđena je količina alkohola od oko 0,70 promila. Ne sjeća se kakvo je bilo vrijeme u trenutku nastanka štetnog događaja, a vidljivost je bila dobra. U trenutku nastanka štetnog događaja kretala se brzinom oko 10-15 km/h, a ne zna kojom brzinom se kretao tužitelj. Nije micala svoje vozilo, niti je tužitelj micao svoj motocikl prije dolaska policije. Misli da je u trenutku štetnog događaja na njezinom vozilu potrgan desni retrovizor te se nalazio na cesti. Nakon štetnog događaja ju je policija vodila na uzimanje krvi. Policija joj je naplatila kaznu za ovu prometnu nezgodu, odnosno ona je kaznu platila, ali se ne sjeća točno u kojem iznosu, te joj je zbog ove prometne nezgode oduzeta vozačka dozvola na 2 ili 10 dana. Nakon plaćanja kazne joj nije bila oduzeta vozačka dozvola.

16. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj je iskazao da se na dan štetnog događaja, koji se dogodio oko ponoći, kretao motociklom Savskom u smjeru juga, te je namjeravao skrenuti u Jukićevu, zbog čega se prije križanja s Jukićevom prestrojio u desnu prometnu traku kojom se kretao 20-30 m, kad je iznenada iz lijeve prometne trake vozilo osiguranika tuženika skrenulo u njegovu traku i to je krenulo skretati kada je od njega bio udaljen oko 2 m, a možda i manje. On u tom trenutku nije stigao ništa napraviti te se zabio u vozilo osiguranika tuženika, ali ne sjeća se u koji dio. Prije samog nastanka štetnog događaja nije imao vremena poduzeti bilo koju radnju, pa tako nije niti kočio, niti trubio. Neposredno prije samog naleta se kretao brzinom oko 30-40 km/h. Vozilo osiguranika tuženika se prije štetnog događaja kretalo u lijevoj prometnoj traci te se naglo prebacilo u desnu prometnu traku, a nije se mogao očitovati kojom brzinom se kretalo vozilo osiguranika tuženika. Sjeća se da je nakon samog naleta završio na podu te da je došla hitna i odvezla ga u bolnici na Črnomercu. U trenutku štetnog događaja nije bio alkoholiziran. Vrijeme je bilo toplo, nije bilo kiše i vidljivost je bila dobra. Nakon štetnog događaja je bio u bolnici jedan dan, a nakon izlaska iz bolnice je otpušten na kućnu njegu te su mu pomoć i njegu pružali roditelji besplatno. Od šetnog događaja mu je ostalo 6-7 ožiljaka te su oni koji se nalaze na rukama i nogama vidljivi u ljetnim mjesecima. Zbog toga mu je malo neugodno te ga ljudi znaju pitati od kuda mu ožiljci, pa im onda mora objašnjavati da je imao prometnu nezgodu. U trenutku kada se približavao križanju Savske i Jukićeve na semaforu za njegov smjer kretanja je bilo uključeno zeleno svjetlo s time da se zeleno svjetlo nije tek upalilo, već je zeleno svjetlo bilo upaljeno u trenutku kada se približavao križanju. Sam štetni događaj se dogodio točno na mjestu gdje se nalazi semafor.

17. U postupku je provedeno kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. i specijalistu sudske medicine dr. sc. PŠ.

18. Vještak Berislav Šimunović, dipl. ing., je u nalazu i mišljenju naveo da je u ovom štetnom događaju skuter tužitelja s lijevim bočnim dijelom došao u kontakt s prednjim desnim bočnim dijelom vozila osiguranika tuženika, u predjelu prednjeg desnog blatobrana i prednjih desnih vrata. Mjesto sudara se nalazilo u raskrižju, u desnoj prometnoj traci zapadnog kolnika Savske ceste koja je namijenjena vozilima koja u raskrižju skreću desno u Jukićevu ulicu, na oko 1,7 m do 1,9 m prije pojave prvog traga struganja skutera na kolniku i oko 1,1 m do 1,3 m od zapadnog ruba kolnika Savske ceste. Sudarna brzina skutera tužitelja iznosila je oko 53,6 km/h, a vozila osiguranika tuženika oko 29,2 km/h. Za izračun brzina kretanja ovih vozila prije sudara nema elemenata. Tehnički je moguće da su se vozila i prije sudara kretala ovim sudarnim brzinama. Radnjom skretanja desno iz lijeve prometne trake zapadnog kolnika Savske prema sjevernoj prometnoj traci Jukićeve u smjeru zapada, vozilo osiguranika tuženika je presjeklo put kretanja skuteru tužitelja. Da vozačica vozila osiguranika tuženika nije poduzela radnju skretanja desno iz lijeve prometne trake, već da se nastavila kretati u smjeru za koji je namijenjena lijeva prometna traka (ravno), do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Da se vozačica vozila osiguranika tuženika prije raskrižja pravovremeno prestrojila iz lijeve u desnu prometnu traku za desno skretanje, sigurno bi u raskrižju skrenula u sjevernu prometnu traku Jukićeve, bez presijecanja putanje kretanja skuteru tužitelja, i do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Kako je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, da je vozačica vozila osiguranika tuženika neposredno prije poduzimanja radnje skretanja udesno, u sjevernu prometnu traku Jukićeve, pogledala u unutrašnji i vanjski desni bočni retrovizor te okretanjem glave straga u desnu stranu provjerila svoj desni tzv. "mrtvi kut" vidjela bi skuter tužitelja u desnoj prometnoj traci. Da je tada odustala od radnje skretanja desno i propustila skuter tužitelja, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Iz raspoložive dokumentacije u spisu nije moguće utvrditi je li vozačica vozila osiguranika tuženika radnju skretanja desno najavila pravovremenim paljenjem desnog pokazivača smjera. Ako je najavila, tada je tužitelj davanjem zvučnog signala mogao obavijestiti vozačicu vozila osiguranika tuženika o svom nailasku pa je ona u tom slučaju odustajanjem od radnje skretanja mogla izbjeći predmetni štetni događaj. U trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika prešlo zaustavnu liniju ispred raskrižja i započelo s radnjom skretanja desno iz lijeve prometne trake (za ravno), skuter tužitelja se nalazilo udaljen oko 16,4 m od mjesta sudara i sudar je za njega bio neizbježiv. Naime, tužitelj ja za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 16,4 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 26,3 m. Na raspoloživom putu od oko 16,4 m tužitelj bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti skuter prije mjesta sudara, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 39,7 km/h. Na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je ograničena prometnim pravilom na 50 km/h. U ovom štetnom događaju na skuteru tužitelja nastala je totalna šteta, koja svedena na dan isplate štete (14. rujna 2022.) iznosi oko 1.563,31 EUR.

19. U svom nalazu i mišljenju dr. sc. PŠ je naveo da je tužitelj sudjelovao u prometnoj nezgodi, kao vozač motocikla, u sudaru s osobnim vozilom osiguranika tuženika. Predmetna prometna nezgoda se dogodila dana 24. lipnja 2022. Po predmetnoj štetnom događaju tužitelj je 25. lipnja 2022. primljen u KBC Sestre milosrdnice, gdje su obavljeni pregled i pretrage te je tužitelju savjetovano zadržavanje u bolnici, a što je isti odbio. Kontrolni pregled je obavljen u istoj ustanovi, 1. srpnja 2022. Na temelju provedenih pregleda i učinjenih pretraga kod tužitelja su postavljene dijagnoze natučenje glave, natučenje prsnog koša, trbuha i zdjelice, uz vidljive oguljtoine postranično na koži trbuha, natučenje oba lakta, natučenje oba koljena uz oguljotine u području oba koljena i oguljotine kože lijeve nadlaktice podlaktice i desne šake. Uzimajući u obzir navedene ozljede utvrđene kod tužitelja, kao i dinamiku predmetne prometne nesreće, utvrđenu provedenim prometnim vještačenjem, proizlazi i uzročno-posljedična veza navedenih ozljeda tužitelja i predmetnog štetnog događaja. Tužitelj je u nastavku bio na radiološkim pretragama za vratnu kralježnicu u KB Merkur, pregledan od strane neurologa u OB Slavonski Brod, te pregledan od strane fizijatra koji mu propisuje fizikalnu terapiju. Glavne tegobe koje tužitelj tom prilikom navodi su bolovi u vratu te na desnoj strani prsnog koša. Zbog bolova u području desne strane prsnog koša kod tužitelja su 5. rujna 2022. u Domu zdravlja Zagrebačke županije, učinjene snimke desne strane prsnog koša, kojima je utvrđen prijelom VIII. i IX rebra, koji pokazuju znakove konsolidacije (zarastanja prijeloma). Iako ovakvi prijelomi mogu nastati u dinamici prometne nezgode kakva je bila u predmetnom slučaju, isti se ne mogu vezati uz predmetnu prometnu nesreću iz razloga što se prijelomi ne opisuju u inicijalnom CT nalazu prsnog koša (učinjenom 25. lipnja 2022.), a gdje bi trebali biti vidljivi ako su bili prisutni u vrijeme snimanja.

20. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i presliku zdravstvenog kartona tužitelja, te je provedeno i medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu prim. dr. sc. Jakši Filipoviću-Čuguri. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj 24. lipnja 2023. ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju te je tom prilikom zadobio ozljede u vidu natučenja glave, prsnog koša, trbuha i oba lakta te oguljotine lijeve podlaktice i lijeve šake, te oba koljena. Po ozljeđivanju je hospitaliziran u KBC Sestre milosrdnice, gdje su verificirane navedene ozljede, a nakon RTG i MSCT obrade. Odbio je predloženu hospitalizaciju te je otpušten uz preporuke za mirovanje i analgetike. Kontrola kirurga je bila 1. srpnja 2022., a pregled neurologa 4. kolovoza 2022. kada je preporučen FSVK i MR vratne kralježnice, a 5. rujna 2022. je učinjen RTG prsnog koša te je navedeno stanje po prijelomu VIII. i IX. desnog rebra sa znacima zadovoljavajuće koštane konsolidacije. Dana 11. studenoga 2022. je pregledan kod fizijatra te je indicirana fizikalna terapija za vratnu kralježnicu. Vještak je pri kliničkom pregledu utvrdio kretnje vratne kralježnice fleksija-ekstenzija 30-0-40/ 50-0-70/, laterofleksija desno lijevo 30-0-30/40-0-40/, rotacija desno lijevo 70-0-70 / 90-0-90. Tom prilikom se tužitelj žalio se na bolnost vratne muskulature zatiljno, kao LS kralježnice, te je naveo da ima strah u prometu i da od nesreće ne vozi motocikl. Ožiljci u području oba koljena su dužine oko 10 cm pravilnog izgleda. Vještak je mišljenja da su se ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice uslijed redukcije kretnji vratne kralježnice lakog stupnja. Prijelom rebra se ne može povezati sa štetnim događajem. Navedeno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje je završeno 11. studenoga 2022. Isto tako vještak je mišljenja da su po provedenom liječenju kod tužitelja zaostale trajne posljedice od 2%. Nadalje je mišljenja da je tužitelj pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 45 dana kumulativno. Vještak je, također, mišljenja da je tužitelj pretrpio primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja, te da je u daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno. Još je mišljenja da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 2 sata dnevno kroz 30 dana kumulativno, te da kod istog postoji naruženost u lakom stupnju povremeno vidljiva (kada nosi kratke hlače).

21. Sud je prihvatio kao mjerodavnu i vjerodostojnu dokumentaciju u koju je izvršio uvid, a uzimajući u obzir da stranke istu tijekom postupka nisu ničim dovele u pitanje. Sud je, nadalje, u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. i dr. sc. PŠ, kao i nalaz i mišljenje vještaka prim. dr. sc. Jakše Filipovića-Čugure jer su isti stručni, jasni i argumentirani, a imajući u vidu da stranke na iste nisu imale primjedbi, niti su u tom pravcu predlagale provođenje daljnjih dokaza. Sud je isto tako u bitnom, kao životan i logičan prihvatio iskaz svjedokinje UŠ osim u dijelu u kojem je ista navela da se neposredno prije nastanka štetnog događaja po Savskoj cesti kretala desnom prometnom trakom, te da se tužitelj kretao iza nje. Ovo stoga što je iz ostalih provedenih i prihvaćenih dokaza, i to prije svega iz nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing., utvrđeno da je svjedokinja vozilom skrenula desno prema sjevernoj prometnoj traci Jukićeve u smjeru zapada i to iz lijeve prometne trake zapadnog kolnika Savske ceste namijenjene za kretanje ravno, te da je krećući se na taj način presjekla put kretanja motocikla (skutera) tužitelja koji se kretao desnom prometnom trakom namijenjenom za skretanje udesno. Sud je, također, prihvatio kao životan i uvjerljiv i iskaz tužitelja osim u dijelu u kojem je naveo da je vozilo osiguranika tuženika skrenulo u njegovu prometnu traku kada je od njega bilo udaljeno oko 2 m, a možda i manje, te da nije imao vremena poduzeti bilo koju radnju zbog čega nije kočio, ni trubio. U navedenom dijelu njegov iskaz nije prihvaćen jer je proturječan drugim prihvaćenim dokazima i to prije svega nalazu i mišljenju vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. Naime, iz nalaza i mišljenja navedenog vještaka je utvrđeno da se u trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika prešlo zaustavnu liniju ispred raskrižja i započelo s radnjom skretanja desno iz lijeve prometne trake (za ravno), motocikl tužitelja nalazilo udaljen oko 16,4 m od mjesta sudara te da je davanjem zvučnog signala mogao obavijestiti vozačicu vozila osiguranika tuženika, ako je najavila radnju skretanja desno pravovremenim paljenjem desnog pokazivača smjera, o svom nailasku.

22. Dakle, iz navedenih dokaza sud je utvrdio da se 24. lipnja 2022. u 23.45 sati u Zagrebu, na križanju Vodnikove ulice, Jukićeve ulice i Savske ceste dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali UŠ, kao vozačica vozila reg. oz. [registarska oznaka], osiguranog kod tuženika i ovdje tužitelj, kao vozač motocikla reg. oz. [registarska oznaka]. Nadalje je utvrđeno da se UŠ vozilom reg. oz. [registarska oznaka] kretala kolnikom Savske ceste prometnom trakom za ravno u smjeru juga i da se dolaskom do raskrižja s Jukićevom ulicom iz navedene prometne trake namijenjene za kretanje ravno skrenula udesno prema sjevernoj prometnoj traci Jukićeve ulice u smjeru zapada čime je presjekla put kretanja motociklu tužitelja koji se kretao istim kolnikom, prometnom trakom za skretanje desno kojom prilikom je motocikl tužitelja s lijevim bočnim dijelom udario u prednji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu prednjeg desnog blatobrana i prednjih desnih vrata, te uslijed čega je s tužiteljem pao na lijevi bok i nastavio strugati po asfaltu u smjeru jugozapada te je došavši do nogostupa s jugozapadne strane raskrižja lijevim bočnim dijelom udario u rubni kamen. Isto tako iz provedenih dokaza proizlazi i da je vozačica vozila osiguranika tuženika UŠ bila pod utjecajem alkohola s obzirom na to da je koncentracija istog u krvi bila najmanje 0,85 g/kg.

23. S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje ovaj sud nalazi da je osiguranik tuženika za nastanak štetnog događaja odgovoran u omjeru od 90%, dok je ružitelj odgovoran u omjeru od 10% (čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018. i 126/2021.; dalje: ZOO). Naime, iz iskaza tužitelja i gore navedene svjedokinje, a posebno iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka je utvrđeno da je do sudara došlo jer je vozačica vozila osiguranika tuženika iz prometne trake namijenjene za kretanje ravno skrenula udesno čime je presjekla put kretanja motociklu tužitelja koji se kretao istim kolnikom, prometnom trakom za skretanje desno. Nadalje, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka je utvrđeno da je vozačica vozila osiguranika tuženika mogla izbjeći štetni događaj da se prije raskrižja pravovremeno prestrojila iz lijeve u desnu prometnu traku za desno skretanje, te da bi u raskrižju skrenula u sjevernu prometnu traku Jukićeve ulice, bez presijecanja putanje kretanja motociklu tužitelja, kao i da je neposredno prije poduzimanja radnje skretanja udesno, u sjevernu prometnu traku Jukićeve ulice, pogledala u unutrašnji i vanjski desni bočni retrovizor te okretanjem glave straga u desnu stranu provjerila svoj desni tzv. "mrtvi kut" pa bi u tom slučaju vidjela motocikl tužitelja u desnoj prometnoj traci te bi izbjegla štetni događaja odustajanjem od radnje skretanja desno i propuštanjem motocikla tužitelja. Stoga je po ocjeni ovog suda vozačica vozila osiguranika tuženika postupila suprotno u odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019. i 42/2020.; dalje: ZSPC) kojom je u st. 1. propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. U st. 2. istog članka propisano je da se prije započinjanja radnji iz st. 1. tog članka, vozač dužan uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Međutim, u konkretnom slučaju je vozačica vozila osiguranika tuženika vozeći u alkoholiziranom stanju skretala udesno iz prometne trake namijenjene za kretanje ravno, iako se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, to je ista po ocjeni ovog suda postupila suprotno navedenoj odredbi ZSPC, te je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od 90%. Ovdje valja reći da činjenica da je sudarna brzina motocikla tužitelja iznosila je oko 53,6 km/h, dok je na mjestu štetnog događaja brzina ograničena na 50 km/h nije od utjecaja na utvrđeni omjer odgovornosti. Ovo stoga što je što je iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da bi tužitelj na raspoloživom putu od oko 16,4 m radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti skuter prije mjesta sudara, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 39,7 km/h.

24. Međutim, sud je utvrdio da je tužitelj suodgovoran za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu u omjeru od 10% jer nije postupio sukladno odredbi čl. 76. st. 1. ZSPC-a u kojoj je propisano da je vozač dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa. Naime, iz iskaza svjedokinje UŠ, vozačice vozila osiguranika tuženika je utvrđeno da je ona radnju skretanja desno najavila pravovremenim paljenjem desnog pokazivača smjera, dok je iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da je u tom slučaju tužitelj davanjem zvučnog signala mogao istu obavijestiti o svom nailasku te je ona u tom slučaju odustajanjem od radnje skretanja mogla izbjeći predmetni štetni događaj. Međutim, tužitelj je u svom iskazu naveo da neposredno prije sudara nije trubio, pa je stoga po ocjeni ovog suda suodgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od 10%.

25. Iz gore provedenih dokaza sud je, također, utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a, te je isto tako tužitelju prouzročena imovinska šteta jer mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

26. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. ZOO-a), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo, odnosno fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševne bolove zbog naruženosti, a utvrđivana je i potreba tužitelja za tuđom pomoći i njegom (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

27. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, sud je ocijenio da tužitelju zbog navedenih okolnosti pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.100,00 EUR . Isto tako imajući u vidu način ozljeđivanja, te karakter, jačinu i trajanje straha sud je ocijenio da tužitelju zbog navedenih okolnosti pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 950,00 EUR. Iz nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno i da je kod tužitelja zbog štetnog događaja došlo do smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 2%, a koje se očituju na način opisan u nalazu i mišljenju vještaka. Stoga sud, uzimajući u obzir težinu i trajnost zaostalih posljedica, način ispoljavanja, i dob i tužitelja (rođ. 2000.), ocjenjuje da tužitelju zbog navedenih okolnosti pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 350,00 EUR.

28. Nadalje, iz provedenih dokaza je utvrđeno da je kod tužitelja zbog štetnog događaja zaostala naruženost lakog stupnja (ožiljci u području oba koljena dužine oko 10 cm pravilnog izgleda) koja je povremeno vidljiva kad tužitelj nosi kratke hlače. Stoga tužitelju zbog navedenih okolnosti, a uzimajući u obzir lokaciju naruženosti i dob tužitelja, pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 600,00 EUR.

29. Ovdje valja reći da je sud prilikom odmjeravanja naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti imao u vidu pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednica održanih 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.

30. Isto tako je iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 60 sati. Kako je iz iskaza tužitelja utvrđeno da su mu pomoć i njegu pružali roditelji besplatno, a isti i u tom slučaju ima pravo na naknadu, to mu je na temelju odredbe čl. 1095. ZOO-a odmjerena naknada u zatraženom iznosu od 300,00 EUR, pri čemu je visina naknade u iznosu od 5,00 EUR po satu određena sukladno neto zaradi osobe koja se na području gdje tužitelj živi bavi pružanjem tuđe pomoći takve vrste.

31. S obzirom na naprijed navedeno, sud smatra da tužitelju s osnove neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.000,00 EUR, a što umanjeno za omjer njegove suodgovornosti od 10% iznosi 2.700,00 EUR. Isto tako sud smatra da tužitelju s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada naknada u iznosu od 300,00 EUR, što umanjeno za omjer njegove suodgovornosti od 10% iznosi 270,00 EUR. Stoga tužitelju s osnove neimovinske štete te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada ukupan iznos od 2.970,00 EUR. Međutim, kako je tuženik tužitelju isplatio ukupan iznos od 1.194,50 EUR (s osnove neimovinske štete iznos od 1.128,14 EUR, te s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 66,36 EUR) tako je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju daljnji iznos 1.775,50 EUR, dok je u preostalom dijelu za iznos 330,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tužiteljev tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

32. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nadalje, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.; dalje: ZOOP) u slučaju neizvršenja isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u roku od 60 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od podnošenja odštetnog zahtjeva. Iz navedenog proizlazi da naknada neimovinske štete i novčana naknada imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva (25. srpnja 2022.). Međutim, kako tužitelj tužbenim zahtjevom na potraživani iznos s osnove neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje zakonske zatezane kamate tekuće od 11. studenoga 2022. (od završetka liječenja), to je valjalo na dosuđeni iznos od 1.775,50 EUR dosuditi zakonske zatezne kamate od navedenog dana, po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, a kako je to odlučeno u t. I. izreke ove presude.

33. U odredbi čl. 1085. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, te da će sud dosuditi naknadu u novcu kada oštećenik to zahtjeva, ako okolnosti danog slučaju ne opravdavaju uspostavljanje prijašnjeg stanja, dok je u odredbi čl. 1090. istog Zakona propisano da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

34. Budući da je provedenim prometnim vještačenjem utvrđena visina štete na vozilu (motociklu) tužitelja u iznosu od 1.563,31 EUR, to bi istom, uzimajući u obzir omjer njegove suodgovornosti od 10%, s osnove naknade imovinske štete na vozilu (motociklu) pripadao iznos od 1.406,97 EUR. Međutim, kako je iz gore navedenih izvadaka po transakcijskom računu tuženika utvrđeno da je tuženik tužitelju 14. rujna 2022. s ove osnove platio iznos od 866,02 EUR, tako je tuženiku, kao osiguratelju, naloženo isplatiti tužitelju daljnji iznos od 540,95 EUR, dok je u preostalom dijelu za isplatu iznosa od 279,11 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan.

35. Iz gore navedenih odredaba čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 12. st. 4. ZOOP-a proizlazi da naknada imovinske štete u odnosu na tuženika, kao osiguratelja, dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva. U konkretnom slučaju je tužitelj tuženiku podnio odštetni zahtjev 25. srpnja 2022., te su tužitelju na dosuđeni iznos od 540,95 EUR s osnove naknade imovinske štete na vozilu (motociklu) dosuđene zakonske zatezne kamate, tekuće od sljedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 26. srpnja 2022. do isplate, po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Stoga je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojom isti na navedeni dosuđeni iznos od 540,95 EUR potražuje zakonske zatezne kamate tekuće od 25. lipnja 2020. do 25. srpnja 2022.

36. Odluka o troškovima parničnog postupka je donesena na temelju odredaba čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a prema vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 2.925,56 EUR (2.105,50 EUR i 820,06 EUR). Kako uspjeh tužitelja prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u sporu iznosi 84,5% (u pogledu visine 79%, a pogledu osnove 90%), dok uspjeh tuženika iznosi 15,5% (u pogledu visine 21%, a u pogledu osnove 10%), tako je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju trošak sukladno razlici omjera uspjeha stranaka u parnici, odnosno u omjeru od 69%.

37. Troškovi su odmjereni prema troškovniku stranke, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.; dalje: Tarifa), po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, te sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018. i 51/2023.).

38. Tužitelju je tako na ime troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku odmjeren trošak u ukupnom iznosu od 2.250,00 EUR, a isti se odnosi na sastavljanje odštetnog zahtjeva od 25. srpnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova - Tbr. 32 Tarife), sastavljanje tužbe od 8. veljače 2023. u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova - Tbr. 7/1 Tarife), sastavljanje podnesaka od 17. veljače 2023., 6. rujna 2023., 22. listopada 2024. i 14. listopada 2025. u iznosu od 50,00 EUR za svaki (25 bodova - Tbr. 8/4 Tarife), sastavljanje podnesaka od 17. travnja 2023., 17. siječnja 2025., 18. ožujka 2025. i 6. veljače 2026. u iznosu od 200,00 EUR za svaki (100 bodova - Tbr. 8/1 Tarife), zastupanje na ročištima od 3. listopada 2024. i 8. srpnja 2026. u iznosu od 200,00ERU za svako (100 bodova - Tbr. 9/1 Tarife), te trošak PDV-a (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 450,00 EUR. Tužitelju je, nadalje, priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u plaćenom iznosu od 37,74 EUR i za presudu u iznosu od 149,26 EUR, te mu je trošak odmjeren u ukupnom iznosu od 2.437,00 EUR. Kako je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju trošak u omjeru od 69%, tako su troškovi zastupanja i sudskih pristojbi tužitelju dosuđeni u istom omjeru pa iznose 1.681,53 EUR. Tužitelju je, nadalje, na temelju odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a, kao potreban u cijelosti priznat trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 600,00 EUR (predujma za prometno vještačenje u iznosu od 300,00 EUR i predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 EUR), te su mu ukupno dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 2.281,53 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, koje sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, teku od presuđenja, odnosno od 24. kolovoza 2026. do isplate, po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

39. Međutim, tužitelju nije priznat trošak sastavljanja podneska od 15. ožujka 2023. jer se isti ne nalazi u spisu, kao ni trošak zastupanja na ročištu 17. ožujka 2023. jer tog dana u ovom predmetu ročište nije održano. Nadalje, tužitelju nije priznat ni trošak sastavljanja podnesaka od 26. lipnja 2024., 18. prosinca 2024., 8. listopada 2025., 22. siječnja 2026., 9. travnja 2026., 15. svibnja 2026. i 9. lipnja 2026. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

40. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 24. kolovoza 2026.

Sutkinja

Brankica Bobšić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka, putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun. uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 149,26 EUR

2. Tuženiku po pun.