Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5899/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog SE i drugookrivljene AE zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. i stavka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17., 126/19., 84/21, 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi drugookrivljene AE, podnesenoj po branitelju Albinu Hotiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp-5111/2026 od 9. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 24. kolovoza 2026.

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba drugookrivljene AE i pobijana presuda u odnosu na žaliteljicu potvrđuje.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona (N.N. broj:107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) drugookrivljena AE je obvezna naknaditi troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp-5111/2026 od 9. travnja 2026. proglašeni su krivima prvookrivljeni SE zbog prekršaja iz članka 22. stavka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji prekršaj mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 80 dana, a na temelju članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku je uračunato vrijeme uhićenja od 8. travnja 2026. od 20:30 sati do 9. travnja 2026. u 12:50 sati kao dva dana zatvora pa prvookrivljenik ima za izdržati još 78 dana zatvora, a drugookrivljenoj AE je zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju članka 37. Prekršajnog zakona izrečena kazna zatvora u trajanju od 40 dana, a na temelju članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenici je uračunato vrijeme uhićenja od 8. travnja 2026. u 20:30 sati do 9. travnja 2026. u 12:50 sati kao dva dana zatvora pa ima izdržati još 38 dana zatvora, a na temelju članka 41. u svezi sa člankom 44. stavkom 1. točka 2. i 3. Prekršajnog zakona prema prvookrivljenom SE i drugookrivljenoj GE primijenjena je uvjetna osuda te se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenici u roku od 9 mjeseci ne počine jedan ili više za koji im je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

2. Na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenicima je izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja šogorice AE rođenoj **.**.1958. – žrtve nasilja u obitelji iz er, zj i zaštitna mjera uznemiravanja šogora SE rođenog **.**.1951. žrtve nasilja u obitelji, rztj u trajanju od šest mjeseci.

3. Nadalje, okrivljenici su oslobođeni obveze naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a na temelju članka 139. stavka 6. u vezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 1. i 3.a Prekršajnog zakona.

4. Protiv te presude drugookrivljenica AE je pravodobno po branitelju podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Žaliteljica ističe da je postupala kritične zgode u nužnoj obrani, te da nije priznala počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, navodeći da je izričito navela da se ne smatra krivom i opisala tijek događaja i da je postupala u nužnoj obrani, jednako tako ističe da je izrečena prestroga prekršajna sankcija, te da zaštitna mjera zabrane uznemiravanja u vremenu trajanja od šest mjeseci nije nužna jer je sukob izoliran slučaj sa provokacijom i štetnim radnjama prvookrivljenika u dijelu nekretnine u kojoj živi žaliteljica i koji je njeno vlasništvo, da oba okrivljenika žive na istoj adresi, da je u praksi neizvediva i vodi novim potencijalnim kršenjima zakona.

5. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda preinači na način da je se oslobodi od optužbe ili da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

6. Žalba nije osnovana.

7. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara vođenja prekršajnog progona, pri tom ovaj Sud nije utvrdio da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija u prvostupanjsku presudu, a niti su počinjene povrede na koje ovaj Sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi pazi po službenoj dužnosti.

8. Žaliteljicu ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka jer sud temelji krivnju na priznanju iako je ona u svojoj obrani izričito navela da se ne smatra krivom, već je samo opisala slijed događaja, da je postupala u nužnoj obrani, pa da je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, odnosno da priznanje događaja da je polila vodom prvookrivljenika nije priznanje prekršaja za koji se žaliteljica tereti.

8.1. Međutim, po ocjeni ovog Suda nije počinjena navedena povreda, jer iz zapisnika o ispitivanju žaliteljice, odnosno obrane dane na zapisniku o ispitivanju od 9. travnja 2026. godine proizlazi da je okrivljenica iskazala da će iznijeti obranu bez prisustva branitelja, te da ne priznaje prekršaj koji joj se stavlja na teret. Međutim, navela je da je vidjela kako njezin šogor SE na njezinom dijelu terase kleči sa katranom u ruci, da je uzela hamper vode i polila u smjeru gdje je klečao, a što je njega smočilo, a nakon toga da su se fizički sukobili na način da su se međusobno naguravali, da je on nju zamazao kistom koji je bio natopljen tekućim katranom. Nadalje, prvostupanjski sud je proveo dokaz suočenja između prvookrivljenika i žaliteljice, te je iz provedbenog dokaznog postupka razvidno jer da je žaliteljica prilikom davanja obrane priznala postupanje navedeno u izreci, a i po ocjeni ovog Suda okrivljenica je priznala zakonska obilježja prekršaja za koji je proglašena krivom prilikom. Dakle prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka analize i ocjene provedenih dokaza donio pravilan zaključak o krivnji žaliteljice zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona, a odluka o krivnji nije temeljena na odredbi članka 171.a Prekršajnog zakona.

9. Nadalje, nije prihvaćen niti žalbeni navod žaliteljice da je kritične zgode postupala u nužnoj obrani, odnosno da se branila od napada prvookrivljenika. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nije utvrđeno da bi na strani okrivljenice postojala nužna obrana kao razlog isključena protupravnosti, a odredbom članka 18. stavak 2. Prekršajnog zakona je propisano pod: "2. nužna obrana je ona koja je prijeko potrebna da bi počinitelj od sebe ili drugoga odbio predstojeći protupravni napad". Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da je za postupanje u nužnoj obrani nužno da postoji istovremeni ili izravno predstojeći protupravni napad, te prijeka potreba da se taj napad odbije, pri čemu iz provedenog dokaznog postupka, obrane žaliteljice, obrane prvookrivljenika potpuno je jasno da joj od prvookrivljenika nije prijetio nikakav napad na njezin tjelesni integritet, pa se niti ne može raditi o postupanju u nužnoj obrani. Žaliteljica je prva polila vodom prvookrivljenika, a nakon toga su se naguravali, te nema mjesta nikakvoj dvojbi glede mjesta odlučnih činjenica da je po žalbi okrivljenice neosnovana u odnosu na žalbeni navod pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

10. Nadalje, žaliteljica podnosi žalbu i zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji uvjetnoj osudi. Međutim, uvjetna osuda je mjera upozorenja, odnosno nije kazna sastoji se od izrečene kazne zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvršava pod uvjetima određenim ovim Zakonom, a prvostupanjski sud je okrivljenici izrekao kaznu zatvora ispod propisanog minimuma, a za taj prekršaj je propisana novčana kazna od najmanje 1.700,00 eura ili kazna zatvora od najmanje 70 dana, te je određeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 38 dana (uračunato uhićenje kao 2 dana zatvora) neće izvršiti ukoliko okrivljenica u roku od devet mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji je izrečena ista ili teža kazna od izrečene. Po ocjeni ovog Suda svrha izrečene mjere upozorenja uvjetne osude će se ostvariti, odnosno ovaj Sud zaključuje da će se upućivanjem žaliteljici takve vrste prijekora omogućiti ostvarenje svrhe prekršajnopravne sankcije izricanjem kazne bez navedenog izvršenja.

11. Nadalje, okrivljenici je izrečena i zaštitna mjera uznemiravanja, a koju je prvostupanjski sud valjano obrazložio, te iako je odredbom članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, po ocjeni ovog Suda izrečenu zaštitnu mjera zabrane uznemiravanja prvostupanjski sud je upravo izrekao okrivljenicima jer žive u istoj kući da bi se onemogućilo ponavljanje prekršaja, a prvostupanjski sud je navedenu zaštitnu mjeru valjano obrazložio, koje razloge prihvaća i ovaj Sud.

12. Nadalje, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova drugostupanjskog postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona imajući u vidu trajanje i složenost žalbenog postupka, sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (N.N. broj:18/13) kojim rješenjem je propisan opći okvir paušalne svote od 13,27 do 663,61 eur.

13. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 24. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković v.r.

Ivanka Mašić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, žaliteljicu, branitelja i tužitelja.