Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-769/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IE, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenog LE podnesenoj po branitelju Nikoli Sabljaru, odvjetniku iz Rijeke protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini broj: Pp-2319/2023-25 od 11. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. kolovoza 2026.,
r i je š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog IE, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni IE je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna od 500,00 eur koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Istom presudom na temelju članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan na naknadu troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eur.
3. Protiv te presude okrivljeni IE je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj ističe da se presuda temelji na nezakonitom dokazu te da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona jer da je u izreci pobijane presude navedeno da je predmetna e-mail poruka koja je poslana dana 6. travnja 2023. u 21,45 sati sa adrese elektroničke pošte na adresu elektroničke pošte nije pribavljena i osigurana u skladu s odredbom članka 263. stavak 1. i 3. ZKP-a u svezi sa člankom 82. stavak 3. Prekršajnog zakona te da se radi o običnom listu papira za kojeg oštećenica tvrdi da je na njemu ispisana poruka koju je u elektroničkom, digitalnom obliku primila sa adrese elektroničke pošte za koju tvrdi da pripada okrivljeniku i koju je dala ispisati na papir, međutim da navedeno nije dokaz u postupku jer da sud nije na pouzdan i nedvojben način utvrdio da je okrivljenik zaista u digitalnom obliku poslao navedenu poruku. Osim toga ističe da u točki 25. obrazloženja je navedeno da je nadležna policijska postaja provjerila vjerodostojnost predmetne poruke poslane elektroničkom poštom međutim da nisu navedeni razlozi na koji način je to počinjeno.
3.1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine odnosno da se odredi vještačenje po vještaku telekomunikacijske struke radi provjere vjerodostojnosti slanja tekstualnog sadržaja sa jedne adrese elektroničke pošte na drugu te da je teret dokaza da je upravo on poslao digitalnu poruku sa određene adrese elektroničke pošte na tužitelju te da tužitelj nije dokazao a da je taj sud nezakonito kao teret dokazivanja prevalio na okrivljenika proglasivši njegovu obranu i osporavanje paušalnim. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te pritom ovaj sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti međutim pravilno žalitelj ističe da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti utvrđeno.
5.1. Naime, žalitelj ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona odnosno da se presuda temelji na nezakonitom dokazu a na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, međutim preslika e-maila ne predstavlja nezakonit dokaz u smislu citirane odredbe Zakona, odnosno ista se u sudskom postupku može koristiti kao dokaz s tim da dokazna snaga preslike ovisi o tome osporava li okrivljenik njezinu vjerodostojnost. Žalitelj ističe da nije poslao navedenu poruku sa svoje e-mail adrese, što je isticao i u obrani tijekom postupka, teret dokazivanja je na tužitelju da dokaže da je poruka zaista stigla s njegove e-mail adrese i da ju je on osobno poslao.
6. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je trebao utvrditi vjerodostojnost preslike potvrde, i to uvidom u digitalni izvornik, odnosno tražiti od okrivljenika ili oštećenice da na svom mobitelu ili računalu pokaže navedeni e-mail ili odrediti informatičko vještačenje odnosno naložiti vještačenje digitalnog uređaja ili e-mail računa. Jednako tako obrazloženje prvostupanjskog suda da nije prihvaćeno osporavanje djela od strane okrivljenika te prigovor nevjerodostojnosti elektroničke pošte poslane u inkriminirano vrijeme supruzi OE, sada PE jer da je neposrednim uvidom u predmetnu poruku koja prileže spisu predmeta, a prileže i u optužnom prijedlogu tužitelja na listu 11-12 spisa te identičnog sadržaja je dostavljena u spis predmeta po žrtvi prema ispisu poruke s mobitela žrtve na listu 44-45 spisa utvrdio sukladnost istih, međutim kako okrivljenik tijekom cijelog postupka odnosno u pisanoj obrani i nadopuni pisane obrane osporava da bi uputio oštećenici poruku navedenog sadržaja sa svoje e-mail adrese prvostupanjski sud je bio dužan provjeriti odnosno utvrditi autentičnost navedene mail poruke, budući da je na istoj donio odluku o krivnji žalitelja zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret, a da činjenično stanje nije u potpunosti utvrdio.
7. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je optužni prijedlog tužitelja podnesen 11. prosinca 2023. nakon što je oštećenica PE dopisom tražila povratnu informaciju u svezi prijave koju je dostavila policijskoj postaji 7. travnja 2023., te nakon tog podneska tužitelj Policijska uprava zagrebačka, IX PP Zagreb je 11. prosinca 2023. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika LE, i sud se poziva na mail koji je dostavljen uz optužni prijedlog strana 11, 13 i 14 spisa.
7.1. Međutim, kao što je već naprijed navedeno okrivljenik poriče autorstvo odnosno vjerodostojnost navedene poruke navodeći da istu nije uputio sa svoje mail adrese, te je prvostupanjski sud nakon takve obrane okrivljenika trebao utvrditi autorstvo odnosno vjerodostojnost tog dokaza, budući da je sud dužan potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, posebno imajući u vidu da je prekršajni postupak model kažnjivog postupka, što znači da ima elemente i inkvizitorskog i akuzatornog postupka pri čemu se elementi inkvizitorskog postupka vidljivi kroz aktivnu ulogu suda u pronalaženju dokaza na kojima će temeljiti svoju odluku, pa činjenica da je teret dokazivanja na tužitelju ne oslobađa sud obveze da izvodi dokaze po službenoj dužnosti. Dakle, prvostupanjski sud u situacijama nužnosti provođenja određenog dokaza ima mogućnost naložiti njegovo izvođenje pri čemu po ocjeni ovog suda nakon okrivljenikove obrane i ispitivanja svjedokinje oštećenice se nametnulo temeljno pitanje potrebe određivanja dokazne radnje informatičkog vještačenja.
8. Nadalje, nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja u kojem se poziva na odredbu članka 261. te 263. ZKP-a koji se odnose na oduzimanje predmeta pozivanjem na odredbu članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona odnosno da ako Prekršajni zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka na odgovarajući način će se, kada to bude primjereno svrsi prekršajnog postupka primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež, budući da Prekršajni zakon u glavi X određuje, između ostalog, i oduzimanje predmeta dakle Prekršajni zakon ima svoje odredbe u odnosu na oduzimanje predmeta na koje se žalitelj poziva te nema mjesta primjeni odredbi Zakona o kaznenom postupku.
9. S obzirom na navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti ponovno sve do sada provedene dokaze, te dokaze čije se provođenje ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravnorelevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Imajući u vidu sve navedeno na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 24. kolovoza 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
