Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Zk-72/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik TK, odvjetnik u [adresa], radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru od 23. lipnja 2026. poslovni broj: Z- 21054/2025, 24. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj: Z-21054/2025 od 23. lipnja 2026.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru pod brojem Z-29242/2026 od 8. srpnja 2026. na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog predlagateljice za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica]. Pod točkom II. izreke određena je zabilježba odbijanog prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine iz točke I. izreke, a pod točkom III. izreke naložena je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda provedba tog rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].
2. Prvostupanjsko rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se ukine/poništi pobijano rješenje, naredi brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i naredi ponovni, "već odobreni i zakoniti upis prava vlasništva na ime predlagatelja".
3. Žalba je neosnovana.
4. Iznoseći razloge o neosnovanosti prijedloga predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prvostupanjski sud prije svega iznosi sadržaj prijedloga predlagateljice u kojem ukazuje da je već u dva navrata odbijen njezin prijedlog za uknjižbu njezinog prava vlasništva na predmetnim nekretninama zbog čega je prisiljena podnijeti prijedlog za pojedinačni ispravni postupak koji se može praktički riješiti bez ikakve rasprave i predlaže da se na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu i Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture dopusti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama. Rukovodeći se takvim navodima prijedloga prvostupanjski utvrđuje da je prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva u predmetu Z-35072/2020 od 23. svibnja 2023. odbačen pozivom na članak 118. stavak 6. ZZK jer je ocijenjen nepotpunim i neurednim budući predlagateljica uz prijedlog nije priložila Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine [adresa] i njenom pravnom statusu kao ispravi na kojoj temelji takav prijedlog, dok je u predmetu broj: Z-5262/2024 od 8. travnja 2025. prijedlog predlagateljice također odbačen pozivom na članak 118. stavak 6. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 , 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje u tekstu: ZZK) jer prijedlog nije bio sastavljen u skladu sa člankom 117. stavkom 1. ZZK, predlagateljica nije navela osobe protiv kojih se predlaže upis, te je predlagala upis svojeg prava vlasništva što je protivno Odluci o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine [adresa] i njenog pravnog statusa prema kojoj se javna infrastruktura upisuje kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Milna, a osim toga da nisu bile priložene sve isprave koje su propisane odredbama članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 69/18, 110/18, 32/20, i 145/24) te da ne postoje uvjeti za primjenu članka 61. i 62. tog Zakona.
5. Polazeći od odredbe članka 208. ZZK koji u stavku 1. definira pojedinačni ispravni postupak kao poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog te članka 209. stavka 4. istog Zakona koji određuje da uz prijedlog za pojedinačni ispravni postupka treba priložiti isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, prvostupanjski sud zaključuje da na strani predlagateljice ne postoje opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka pri tome ukazujući da je svrha vođenja takvog postupka upis stvarnih prava onim osobama koje raspolažu ispravama koje nisu perfektne za upis u zemljišnu knjigu, a ne zamjena za neuspjele pokušaje uknjižbe prava vlasništva zbog nepotpunosti ili neurednosti prijedloga za uknjižbu. Posljedično takvoj prosudbi prvostupanjski ocijenio je prijedlog predlagateljice neosnovanim te isti odbija pozivom na odredbu članka 208. stavak 3. u vezi članka 118. stavka 1. ZZK.
6. Iako uvodno ne iznosi žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog/ zemljišnoknjižnog postupka, navodima žalbe da u rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da su ti razlozi paušalni, proizvoljni i utemeljeni samo na diskrecijskoj ocjeni uređujućeg suca te posebno stoga što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, predlagateljica ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP) koji se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. ZZK.
7. Ispitivanjem pobijanog rješenja primjenom članka 365. stavka 2. ZPP iz aspekte takvih žalbenih navoda utvrđeno je da nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer je prvostupanjski sud, protivno navodima žalbe, iznio neproturječne razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka ocijenio neosnovanim te isto nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Predlagateljica ne navodi u čemu se nalazi proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava pa se ti navodi ne mogu smatrati utemeljenima. Kako je prvostupanjski sud iznio dostatne razloge o odlučnim činjenicama te je stečeno uvjerenje opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji imaju uporište u sadržaju prijedloga te u odredbama kojim je Zakonom o zemljišnim knjigama uređen institut pojedinačnog ispravnog postupka zbog čega se pobijano rješenje ne može smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim, to predlagateljici nije povrijeđeno ni jedno pravo iz domene prava na pravično suđenje iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17) pa tako ni pravo na obrazloženu odluku, a na koju povredu aludira predlagateljica žalbenim navodima. Osim toga utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
8. Obrazlažući žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlagateljica ističe da je kao jedinica lokalne samouprave sukladno nekoliko Zakona, a pri tome apostrofirajući Zakon o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21 – dalje u tekstu: Zakon o cestama) koji u članku 101. definira nerazvrstane ceste i Zakon o komunalnom gospodarstvu prema kojem infrastrukturu čine i nerazvrstane ceste (članak 59.), nesporni vlasnik puteva – nerazvrstanih cesta na svom području, kao što je to slučaj i sa predmetnim nekretninama. Smatra da i sam upis u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu ukazuje na osnovanost prijedloga, odnosno da Općina Milna treba biti upisana kao vlasnica istih obzirom na upisanu kulturu PUTA u zemljišnoj knjizi budući putevi moraju biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ujedno smatra da su prijedlogu dostavljeni dokazi koji idu u prilog osnovanosti prijedloga te da zanemarivanje navedenih nespornih činjenica predstavlja grubo, nepotkrepljeno i neprihvatljivo zaključivanje suda na štetu predlagateljice što je rezultiralo grubim kršenjem materijalnih i procesnih pravila na njezinu štetu.
9. Ovaj sud prihvaća pravilnim činjenična utvrđenja kao i materijalnopravno shvaćanje prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te ista nisu dovedena u sumnju naprijed iznesenim navodima žalbe predlagateljice.
10. Imajući vidu žalbene tvrdnje predlagateljice da se radi o nekretninama koje čine nerazvrstane ceste te činjenicu da su iste upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr. [katastarska čestica] [adresa] i kčbr. [katastarska čestica] [adresa] – put sa 7144 m2 kao vlasništvo Republike Hrvatske sa upisanom zabilježbom pod brojem Z- 35109/2017 da je nekretnina kulturno dobro na temelju Rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 23. kolovoza 2017. (kulturnopovijesna cjelina [adresa] na otoku [adresa]), dakle nekretnine za koje su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21., 114/22., 145/24.) propisana ograničenja u prometu, valja navesti da je upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige detaljno propisan odredbama Zakona o cestama (članci 131. do 133.). Tako je npr. člankom 131. stavkom 3. tog Zakona propisano da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. tog članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar, a stavkom 4. istog članak da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. tog Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.
11. Iz navedenih razloga ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da se nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na koje predlagateljica predlaže da se upiše njezino pravo vlasništva i to na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu i Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture, tvrdeći u žalbi da se radi o nerazvrstanim cestama, ne mogu upisati kao njezino pravo vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku, a to imajući na umu da se prema članku 208. stavku 1. ZZK u pojedinačni ispravni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi provodi kad postoji opravdani razlog, a što u konkretno nedvojbeno nije slučaj.
12. Slijedom naprijed izneseno ovaj sud je na temelju članka 149. stavka 3. ZZK u vezi odbio žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrdio pobijano rješenje i ujedno naložio brisanje zabilježbe žalbe upisane na nekretninama iz u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-29242/2026 od 8. srpnja 2026.
U Varaždinu 24. kolovoza 2026.
Sutkinja
Tanja Novak-Premec
