Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-2305/2025-2

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Andree Pejković Rabi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VZ iz [adresa], V [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonske nasljednice pok. ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva obrane, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 1, OIB: 66486182714, radi potvrde o stažu u dvostrukom trajanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1323/2024-7 od 8. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. kolovoza 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I- 1323/2024-7 od 8. travnja 2025.

    II. Poništava se rješenje Ministarstva obrane, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, KLASA: UP/II 117-03/23-01/1, URBROJ: 512-2501-23-2 od 17. ožujka 2023.

    III. Poništava se rješenje Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, KLASA: UP/I-034-05/22-01/01, URBROJ: 512M2-76-23-2 od 26. siječnja 2023. te se predmet vraća tom tijelu na ponovni postupak.

    IV. Nadležno tijelo je u ponovljenom postupku dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

    Obrazloženje

    1. Osporavanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenje tuženika, KLASA: UP/II 117-03/23-01/1, URBROJ: 512-2501-23-2 od 17. ožujka 2023. i rješenja Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, KLASA: UP/I-034-05/22-01/01, URBROJ: 512M2-76-23-2 od 26. siječnja 2023.

    2. Rješenjem tuženika od 17. ožujka 2023. odbijena je žalba tužiteljičina pravnog prednika ĐZ protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 26. siječnja 2023. kojim je odbijen njegov zahtjev za izdavanje potvrde o posebnom stažu u dvostrukom trajanju.

    3. Tužiteljica podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga. U žalbi u bitnom ističe da prvostupanjski sud arbitrarno odbija tužbeni zahtjev jer pok. ĐZ nema evidentiran nijedan dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora, već ima status hrvatskog branitelja (kao priznati HRVI), bez tijeka sudjelovanja u Domovinskom ratu. Tužiteljica prigovara što sud nije dao odgovor na pitanje na osnov i čega je njezinom pravnom predniku utvrđen status HRVI. Tvrdi da je smisao predmetnog postupka da se nadopuni službena evidencija tuženika da je pok . ĐZ, kao pripadnik Narodne zaštite od 1. kolovoza 1991. do 5. listopada 1992., odnosno do 18. ožujka 1992., ostvario pravo na staž osiguranja u dvostrukom trajanju. Poziva se na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koje objašnjavaju argument „zdravog razuma“. Prigovara što sud formalno, gramatički, primjenjuje zakon, umjesto da ga tumači teleološki. Upire na odredbe Zakona o obrani („Narodne novine“, 73/13., 75/15., 27/16., 110/17., 30/18., 70/19., 155/23. i 136/25.) te Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.; u daljnjem tekstu: ZHBDR) kao i na Konačni prijedlog ZHBDR-a u dijelu koji se odnosi na članak 4. ZHBDR-a. Naglašava da je presudom Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-399/2019-7, koju je potvrdio ovaj Sud, riješeno da tužitelj može podnijeti isti zahtjev nakon 1. siječnja 2019., kad stupi na snagu članak 50. ZHBDR-a. Predlaže da ovaj Sud poništi osporenu presudu i usvoji tužbeni zahtjev.

    4. U odgovoru na žalbu tuženik navodi da je pobijana presuda zakonita. Predlaže odbijanje žalbe.

    5. Žalba je osnovana.

    6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.

    7. Iz spisa proizlazi da je tužiteljičin pravni prednik ĐZ **.**.2022. podnio zahtjev za izdavanje potvrde o stažu osiguranja u dvostrukom trajanju na temelju članka 55. stavka 1. ZHBDR-a. U zahtjevu je naveo da je kao hrvatski branitelj u borbenom sektoru sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske od 1. kolovoza 1991. do 18. ožujka 1992., kada je otpušten zbog zdravstvene nesposobnosti za vojnu službu zbog pogoršanja bolesti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Zahtjevu je priložio rješenje tuženika o ocjeni sposobnosti za vojnu službu osobe u pričuvnom sastavu od 18. ožujka 1992. i potvrdu Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, Područnog odsjeka za poslove obrane Vukovar, KLASA: 034-04/18-01/04, URBROJ: 512M2-82-18-1 od 21. prosinca 2018. kojom se potvrđuje da je ĐZ ostvario status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

    8. Rješenjem o ocjeni sposobnosti za vojnu službu osobe u pričuvnom sastavu, Novačke komisije broj 4 Ministarstva obrane, KLASA: UP/I-803-01/92-06/01, URBROJ: 512-14-05-92-577 od **.**.1992., ĐZ ocijenjen je nesposobnim za vojnu službu.

    9. U postupku je utvrđeno da je tužitelj u razdoblju koje je obuhvaćeno zahtjevom bio zaposlen u Tvornici stočne hrane "Krma" PIK Vinkovci. Iz potvrde Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, Područnog odsjeka za poslove obrane Vukovar, KLASA: 034-04/18-01/04, URBROJ: 512M2-82-18-1 od 21. prosinca 2018. proizlazi da je ĐZ na temelju članka 4. stavka 1. ZHBDR-a ostvario status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Iz spisa proizlazi i to da je rješenjem Ureda za obranu Vinkovci, KLASA: UP/I-562-02/97-117/187, URBROJ: 512- 153-97-1 od **.**.1997. ĐZ priznato svojstvo hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VI. skupine sa 60% oštećenja organizma, stalno te je u trenutku stupanja na snagu ZHBDR-a bio na redovitoj isplati osobne invalidnine.

    10. U obrazloženju osporene presude prvostupanjski sud u bitnom ističe da je prema ZHBDR-u preduvjet stjecanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određeno razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu uz ispunjenje kumulativnog uvjeta iz članka 3. stavka 2. ZHBDR-a, koje preduvjete tužitelj ne ispunjava.

    11. Sud nadalje navodi da je pripadnicima naoružanih odredba Narodne zaštite omogućeno priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata tek stupanjem na snagu ZHBDR-a, ali ispunjavanjem uvjeta iz članka 3. stavka 1. točaka b) do f) ZHBDR-a, kao i članka 3. stavka 2. ZHBDR-a. Sud zaključuje kad bi se i smatralo da je tužitelj sudjelovao u Domovinskom ratu kao pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite, on, prema odredbi članka 3.b) za traženo razdoblje ne može ostvariti predmetni status, sam po sebi. Stoga ne postoji mogućnost upisa u službene evidencije sudjelovanja u kraćem trajanju od zakonom propisanog.

    12. Prvostupanjski sud ističe da se nakon razmatranja združenog učinka članaka 3. i 4. ZHBDR-a ne može utvrditi postojanje uvjeta niti temelja za upis u službenu evidenciju razdoblja sudjelovanja tužitelja. Pored toga, sud se poziva na pravomoćnu presudu istoga suda, poslovni broj: Usl-399/2019-7 od 19. lipnja 2019. kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja javnopravnog tijela kojim je odbačen zahtjev tužitelja za izdavanje potvrde o stažu u dvostrukom trajanju zbog ne ispunjavanja pretpostavki za izdavanje tražene potvrde (kakva potvrda se tražila i u postupku koji je prethodio ovom sporu).

    13. Prvostupanjski sud ističe da je prema ZHBDR-u, preduvjet stjecanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određeno razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu uz ispunjenje kumulativnog uvjeta iz članka 3. stavka 2. ZHBDR-a, koje preduvjete tužitelj ne ispunjava.

    14. Članak 3. stavak 1. ZHBDR-a propisuje da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik postrojbi odnosno formacija navedenih u članku 3. stavku 1. ZHBDR-a, pri čemu je sudjelovanje u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske definirano u stavku 2. članka 3. ZHBDR-a.

    15. Pored osoba koje ostvaruju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata jer ispunjavaju uvjete iz članka 3. ZHBDR-a, zakonodavac je propisao da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i svaka osoba kojoj je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata do dana stupanja na snagu ZHBDR-a i koja je u trenutku stupanja na snagu ZHBDR-a na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (članak 4. stavak 1. ZHBDR-a). Navedena je kategorija u ostvarivanju prava po ZHBDR-u izjednačena s hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz članka 3. ZHBDR-a. U Konačnom prijedlogu ZHBDR-a, P. Z. br. 174, KLASA: 022-03/17-01/114, URBROJ: 65-17-08 od 23. studenoga 2017. navedeno je da se novom odredbom omogućava priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata svim osobama kojima je do dana stupanja na snagu ZHBDR-a priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i koji je u trenutku stupanja na snagu ZHBDR-a na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata. Ova kategorija ostvaruje ista prava kao i ostali Đ kojima je u trenutku priznavanja statusa HRVI bio priznat i status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Kao razlog navedenog normativnog rješenja navodi se: “Ova odredba uvodi se radi ispravljanja nelogičnosti do koje je došlo uslijed početnih godina priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata kada je određenim osobama priznat status HRVI iz Domovinskog rata, a bez priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.”

    16. Polazeći od navedenoga, ovaj Sud zaključuje da je prvostupanjski sud neosnovano, suprotno ZHBDR-u, isključio osobe iz članka 4. stavka 1. ZHBDR-a iz kruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji mogu ostvarivati prava iz ZHBDR- a.

    17. Među strankama nije sporno da je pok. ĐZ u trenutku stupanja na snagu ZHBDR-a bio na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata VI. skupine sa 60% oštećenja organizma, stalno (rješenje Ureda za obranu Vinkovci od 18. ožujka 1997.). Nije sporno ni to da mu je rješenjem Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, KLASA: UP/I-561-01/18-01/13, URBROJ: 512M2-76-18-7 od 13. rujna 2018. utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na temelju članka 4. stavka 1. ZHBDR-a. Istim je rešenjem naloženo Područnom odsjeku za poslove obrane Vukovar da po izvršnosti toga rješenja podatke iz točke 1. izreke toga rješenja (status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ĐZ) upiše u dokumente v/e i u službenu evidenciju (u „IS-PU, modul „Sudjelovanje u DR“).

    18. Polazeći od navedenih činjenica, ovaj Sud utvrđuje da je u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva pok. ĐZ imao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na temelju članka 4. stavka 1. ZHBDR-a.

    19. Bitno je naglasiti da je ta kategorija osoba (osobe koje su na temelju članka 4. stavka 1. ZHBDR-a ostvarile status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata) izjednačena s hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz članka 3. ZHBDR-a u ostvarivanju prava po ZHBDR-u.

    20. Staž u dvostrukom trajanju, koji je predmet ovoga postupka, uređen je člankom 55. ZHBDR-a koji u (mjerodavnom) stavku 1. propisuje da se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi , vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), sukladno propisima o obrani, bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.

    21. U postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđeno je da je pok. ĐZ u razdoblju koje je obuhvaćeno zahtjevom bio zaposlen u Tvornici stočne hrane "Krma" PIK Vinkovci. Prema ocjeni ovoga Suda, navedena činjenica, promatrana zajedno s činjenicom da je pok. ĐZ u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva imao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, upućuje na zaključak da pok. ĐZ ispunjava uvjete propisane ZHBDR-om da mu se vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje je obuhvaćeno predmetnim zahtjevom računa kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju.

    22. S obzirom na navedeno, presudu prvostupanjskog suda kao i osporena rješenja javnopravnih tijela nije moguće ocijeniti zakonitima.

    23. Stoga je na temelju članka 135. stavka 2. u vezi s člankom 117. stavkom 1.

    ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

    24. Prvostupanjsko tijelo će donijeti novu odluku o zahtjevu u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude (članak 151. stavak 2. ZUS-a).

    U Zagrebu 24. kolovoza 2026.

    Predsjednica vijeća

    Radmila Bolanča Vuković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.