REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 Pn-102/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužiteljice FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Sandri Peharec, odvjetnici u Puli-Pola, Dobrilina 4, protiv tuženika Euroherc osiguranje – dioničko društvo za osiguranje, OIB: 22694857747 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Antoniju Šćulcu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 24. kolovoza 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje – dioničko društvo za osiguranje, da tužiteljici FĆ isplati iznos od 3.736,55 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 17. ožujka 2022., pa do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u visini od 2.557,99 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. kolovoza 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa od 2.557,99 EUR do zatraženog iznosa od 3.186,14 EUR, odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka kao neosnovan.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u visini od 1.550,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu 8. rujna 2023. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade imovinske štete. U tužbi navodi da se 16. ožujka 2022., oko 23:30 sati, na cesti L50099 [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa], oko 0,5 km nakon raskrižja za mjesto Pajci, općina Tinjan, dogodila prometna nesreća tako da je, upravljajući osobnim automobilom marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], naletjela na divlju svinju koja je pretrčavala kolnik. Tvrdi da je uslijed naleta nastala materijalna šteta na njezinu vozilu, dok se divljač nakon udara udaljila s mjesta događaja. Nadalje navodi da je na mjesto događaja izašla policija te da je sastavljena potvrda o prometnoj nesreći. Prema njezinim navodima, na vozilu su oštećeni prednji branik, maska, nosači prednjih svjetala, uređaj za zatvaranje poklopca motora i servo upravljača, kao i druga oštećenja vidljiva na fotografijama. Tvrdi da je u trenutku nastanka štetnog događaja postupala u skladu s prometnim propisima i ograničenjem brzine. Pasivnu legitimaciju tuženika temelji na tvrdnji da je tuženik s Ministarstvom poljoprivrede sklopio ugovor o osiguranju građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., na temelju kojega je Hrvatski lovački savez kod tuženika sklopio policu osiguranja od odgovornosti. Navodi da predmet osiguranja obuhvaća i štetu na motornom vozilu nastalu uslijed naleta divljači na motorno vozilo. U konkretnom slučaju tvrdi da je do naleta došlo na području djelovanja Lovačke udruge „Golub“ Tinjan. Navodi da je tuženiku podnijela odštetni zahtjev, ali da je tuženik otklonio svoju odgovornost. Visinu štete temelji na ponudi [obrt]“ od 27. travnja 2022., prema kojoj trošak popravka iznosi 3.736,55 EUR. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti navedeni iznos sa zakonskim zateznim kamatama od 17. ožujka 2022. do isplate, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu od 16. listopada tuženik se usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložio odbijanje istog kao neosnovanih. Također je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije. U bitnome navodi da iz dokumentacije koju je tužiteljica dostavila u spis proizlazi da se štetni događaj dogodio na javnoj cesti, a da Lovačko društvo „ F“ nije ovlašteno gospodariti javnom cestom na kojoj je došlo do naleta. Tuženik se pritom pozvao na Program zaštite divljači za površine izvan lovišta Općine Kanfanar, za koji navodi da je potvrđen rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I 612-07/21-37/268, URBROJ: 517-10-2-3-21-2 od 12. listopada 2021. Iz navedenog Programa i rješenja proizlazi da su ceste područja izvan lovišta na kojima se primjenjuje Program zaštite divljači, odnosno površine na kojima nije dopušteno ustanovljenje lovišta u smislu članka 47. („Narodne novine“, broj: 99/18., 32/19., 32/20.; dalje u tekstu: ZoL). Zbog toga tuženik smatra da se odgovornost za predmetni štetni događaj ne može temeljiti na odgovornosti lovoovlaštenika, niti na polici osiguranja kojom je osigurana njegova odgovornost. Nadalje, smatra da se u konkretnom slučaju kao mjerodavno materija lno pravo imaju primijeniti odredbe Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23. ; dalje u tekstu: ZC) , osobito članak 50. toga Zakona, prema kojem se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Prema stajalištu tuženika, budući da se štetni događaj dogodio na cesti, a ceste nisu lovišta niti se na njima može ustanoviti lovište, nema odgovornosti lovačkog društva, a slijedom toga ni odgovornosti tuženika kao osiguratelja. Podredno, za slučaj da sud primijeni odredbe ZoL, pozvao se na članak 80. stavak 6. toga Zakona, navodeći da bi odgovornost lovoovlaštenika postojala samo ako bi šteta bila posljedica provođenja lova, odnosno ako bi između lova i izlaska divljači na cestu postojala uzročna veza. Budući da u vrijeme štetnog događaja nije bilo provođenja lova, smatra da je izostala uzročna veza između djelatnosti osiguranika tuženika i štete na vozilu tužiteljice. Istaknuo je i prigovor suodgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja. Tvrdi da iz dostavljenog izvida štete i računa popravka proizlazi da je riječ o značajnoj materijalnoj šteti, koja, prema njegovu stajalištu, nije mogla nastati kretanjem vozila u skladu s ograničenjem brzine i uvjetima na cesti, već da ista upućuje na bitno veću brzinu kretanja vozila tužiteljice.

3. U podnesku od 16. studenog 2023. tužiteljice se očitovala na odgovor na tužbu te osporila prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Navodi da tuženik pogrešno polazi od toga da njegova odgovornost ne postoji već zato što se štetni događaj dogodio na javnoj cesti. Prema stajalištu tužiteljice, za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na javnoj cesti, prema sudskoj praksi, može odgovarati lovoovlaštenik po pravilima o odgovornosti za štetu od opasne stvari, a moguća odgovornost osobe koja upravlja cestom ne isključuje odgovornost lovoovlaštenika. Tužiteljica se pritom pozvala na sudsku praksu, i to na presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-42/2021-4 od 26. svibnja 2022., presudu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj: Pn-111/2019-43 od 11. svibnja 2023., presudu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj: Pn-178/2020-57 od 9. ožujka 2023. te presudu Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž-1933/2022-2 od 1. prosinca 2022. Iz navedene prakse tužiteljica izvodi zaključak da se divljač koja se nekontrolirano kreće cestom smatra opasnom stvari, zbog čega se odgovornost lovoovlaštenika prosuđuje prema općim pravilima obveznog prava o odgovornosti za štetu od opasne stvari. Slijedom takvog pravnog shvaćanja, tužiteljica je navela da su neodlučni dokazni prijedlozi tuženika za saslušanje predstavnika lovoovlaštenika na okolnost provođenja lova na mjestu i u vrijeme štetnog događaja, kao i za pribavu podataka od Općine Kanfanar o tome je li mjesto štetnog događaja područje na kojem nije moguće ustanoviti lovište u smislu ZoL, pa se provođenju tih dokaza usprotivila. U odnosu na prigovor tuženika o njezinoj suodgovornosti zbog navodno prevelike brzine, navela je da je vozilom upravljala u skladu s pozitivnim propisima te se, radi utvrđenja okolnosti nastanka prometne nesreće, nije protivila provođenju prometnog vještačenja. Tužiteljica je, opreza radi, budući da polica osiguranja ne prileži spisu, a ona njome ne raspolaže, predložila da sud naloži tuženiku dostavu police osiguranja na temelju ugovora o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., koji je tuženik sklopio s Ministarstvom poljoprivrede.

4. Podneskom od 21. veljače 2024. tuženik je uz ranije istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, istaknuo je i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. U odnosu na visinu štete, naveo je da iz njegova obračuna štete proizlazi da je iznos štete bitno manji od utuženog iznosa. Za slučaj da sud utvrđuje visinu štete na vozilu tužiteljice, predložio je da se u okviru zadatka vještaku naloži utvrditi je li na vozilu nastala totalna šteta, jer bi, prema stajalištu tuženika, u tom slučaju tužiteljica ne bi imala pravo potraživati naknadu na ime popravka vozila.

5. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: e-mail korespondenciju (list spisa 4-5), izvid štete, broj: 220513421377/1 (list spisa 6), e-mail korespondenciju (list spisa 7- 12), ponudu [obrt] od 27. travnja 2022. (list spisa 13), potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-4 od 30. ožujka 2022. (list spisa 15-16), fotografije (list spisa 18-26), rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I 612-07/21- 37/268, URBROJ: 517-10-2-3-21-2 od 12. listopada 2021. (list spisa 303-307), izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, KLASA: 211- 08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-3 od 19. ožujka 2022. (list spisa 362), zapisnik o očevidu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, KLASA: 211 - 08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-3 od 19. ožujka 2023. (list spisa 364-365), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 366), skicu (list spisa 367), službenu bilješku Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-1 od 19. ožujka 2022. (list spisa 368), fotodokumentaciju Ministarstva unutarnjih poslova,

Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, KLASA: 211- 08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-5 od 26. ožujka 2024. (list spisa 372-381), proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Marka Lakovića, nalaz i mišljenje (list spisa 402-411), dopunu nalaza i mišljenja (list spisa 422-425), policu osiguranja od odgovornosti, broj: 804271894 (list spisa 442), saslušao svjedoka VĆ i tužiteljicu u svojstvu parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete u iznosu od 3.736,55 EUR, za koju tvrdi da je nastala na njezinu osobnom vozilu marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], u prometnoj nesreći od 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati, na cesti L50099 [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa], oko 0,5 km nakon raskrižja za mjesto Pajci, kada je vozilom naletjela na divlju svinju koja je pretrčavala kolnik.

8. Između strankama nije sporno da se događaj zbio na javnoj cesti, da je tužiteljica upravljala navedenim vozilom, da je nakon događaja intervenirala policija te da je na vozilu evidentirana materijalna šteta. Nije sporno ni da je tužiteljica od tuženika izvansudski tražila naknadu štete, kao ni da je tuženik isplatu otklonio.

9. Sporno je, međutim, postoji li odgovornost tuženika za štetu koju tužiteljica potražuje. U tom smislu sporna je pasivna legitimacija tuženika, jer tužiteljica tvrdi da je tuženik osiguratelj građanskopravne odgovornosti lovoovlaštenika na čijem je području došlo do naleta divljači, dok tuženik tvrdi da se događaj dogodio na javnoj cesti, odnosno na površini izvan lovišta, zbog čega za štetu ne odgovara njegov osiguranik. Sporna je i pravna osnova odgovornosti. Tužiteljica smatra da se odgovornost za štetu od divljači ima prosuđivati prema pravilima obveznog prava o odgovornosti za štetu od opasne stvari, dok tuženik smatra da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti posebna pravila ZC i ZoL, prema kojima odgovornost ne postoji ako nije dokazana krivnja odnosno ako šteta nije nastala zbog provođenja lova. Nadalje, sporno je je li tužiteljica svojim načinom vožnje pridonijela nastanku štetnog događaja. Tuženik tvrdi da opseg oštećenja na vozilu upućuje na neprilagođenu odnosno veću brzinu kretanja vozila, dok tužiteljica tvrdi da je vozilom upravljala u skladu s prometnim propisima i uvjetima na cesti te da nalet nije mogla izbjeći. Sporna je i visina štete. Tužiteljica visinu zahtjeva temelji na ponudi [obrt] od 27. travnja 2022. u iznosu od 3.736,55 EUR, dok tuženik osporava da su sva oštećenja iz ponude u uzročnoj vezi s predmetnim događajem, poziva se na vlastiti obračun štete te ističe da je iznos štete bitno manji od utuženog iznosa. U tom dijelu sporno je i je li osnovano umanjenje od 50% za prednji branik i lijevi far te je li na vozilu eventualno nastala totalna šteta. Tuženik je istaknuo i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice, no taj prigovor nije posebno obrazložio. Stoga je i u tom dijelu bilo potrebno ocijeniti proizlazi li iz izvedenih dokaza da je tužiteljica osoba ovlaštena zahtijevati naknadu štete na predmetnom vozilu.

10. Uvidom u izvid štete, broj: 220513421377/1 utvrđeno je da je isti sastavio procjenitelj tuženika NĆ, da je kao oštećenica navedena FĆ, a kao dan nezgode 16. ožujka 2022., dok je pregled vozila obavljen 22. ožujka 2022. U izvidu je navedena polica, broj: 804271894 te je kao oštećeno vozilo označeno osobno vozilo marke Alfa Romeo 147 1.9, registarske oznake [registarska oznaka], crne boje, godina proizvodnje 2004., s prijeđenih 290.752 km. Iz navedenog izvida proizlazi da su kao dijelovi za zamjenu evidentirani prednji branik, uz naznaku učešća od 50%, prednja desna rešetka branika, lijevi far komplet, uz naznaku učešća od 50%, te desni far komplet. U dijelu radnog vremena popravka navedeni su limarski radovi u trajanju od 2,00 sata i lakirerski radovi u trajanju od 2,30 sata, uz potrošni materijal za lakirera u iznosu od 680,95 HRK. Kao vrsta štete označena je djelomična š teta. U posebnom zapažanju procjenitelja navedeno je da vozilo ima ranija oštećenja. U napomeni izvida navedeno je da izvid štete ne predstavlja odluku o osnovanosti zahtjeva niti nalog za popravak vozila, te da se oštećenik obvezuje sva naknadno primijećena oštećenja prilikom popravka vozila odmah prijaviti radi sačinjavanja novog izvida štete.

10.1. Uvidom u korespondenciju između tužiteljice i procjenitelja tuženika EĆ od 13. svibnja 2022. utvrđeno je da je procjenitelj tuženika tužiteljici uputio poruku u kojoj je zatražio da mu pošalje slike i račune kojima raspolaže, uz navod da će se potom napraviti naknadni izvid. Tužiteljica je istog dana odgovorila da u prilogu dostavlja slike razbijenih dijelova te je navela da raspolaže i dodatnim slikama i računima za zaštitu motora i branik, koje tada nema kod sebe, ali ih može naknadno dostaviti. Iz priložene korespondencije proizlazi da su uz poruku tužiteljice dostavljene fotografije oštećenih i demontiranih dijelova vozila.

10.2. Uvidom u ponudu [obrt]“ od 27. travnja 2022. utvrđeno je da se ista odnosi na vozilo registarske oznake [registarska oznaka], a kao kupac navedena je tužiteljica. U ponudi su kao potrebni radovi navedeni radovi popravka vozila. Iz ponude proizlazi da su u trošak popravka uključeni prednji branik, lakirerski radovi, limarski radovi, potrošni materijal, far prednji desni, far prednji lijevi, lajsna krom, traverza, hladnjak vode, filter zraka, ventilator hladnjaka i usmjerivač. Osnovica iz ponude iznos i 22.522,43 HRK, PDV 5.630,61 HRK, a ukupno za platiti 28.153,04 HRK.

10.3. Uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-4 od 30. ožujka 2022., utvrđeno je da se 16. ožujka 2022. u 23:30 sati, na cesti L50099 [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa], oko 0,5 km poslije raskrižja za mjesto Pajci, općina Tinjan, dogodila prometna nesreća odnosno događaj na cesti. U potvrdi je kao sudionica navedena FĆ, vozačica osobnog vozila marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 2004., koje je u potvrdi navedeno kao vlasništvo FĆ. Iz navedene potvrde proizlazi da u događaju nije bilo putnika ni ozlijeđenih osoba, te da obavljenim očevidom i poduzetim radnjama nije utvrđena odgovornost vozačice FĆ za navedeni događaj. Kao oštećenja na vozilu navedeni su prednji branik, maska, nosači prednjih svjetala, uređaj za zatvaranje poklopca motora i servo upravljača, a materijalna šteta nestručno je procijenjena na iznos od 5.000,00 HRK. U potvrdi je nadalje navedeno da je mjesto događaja skicirano i fotografirano, da je tužiteljica alkotestirana te da joj je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. Također je navedeno da je na mjestu događaja ograničenje brzine 90 km/h te da je pregledom dionice LC-50099 [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa] utvrđeno da je postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2,8 km. U potvrdi je navedeno i da se mjesto događaja naleta osobnog automobila u divlju svinju dogodilo na području Lovačke udruge „Golub“ iz Tinjana. Iz potvrde proizlazi i da je nakon udara osobnog automobila u divljač ista pobjegla u šumu, da je o događaju izviješten predsjednik Lovačke udruge „Golub“ iz Tinjana HĆ, koji nije izašao na mjesto događaja, te da su na osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka], na prednjem braniku kod maske, pronađene zaglavljene dlake nalik na dlaku divlje svinje, koje su fiksirane fotografijom.

10.4. Uvidom u odluku tuženika po odštetnom zahtjevu od 2. siječnja 2023. utvrđeno je da se ista odnosi na predmet broj 2205 1342 1377, štetni događaj od 16. ožujka 2022. i odštetni zahtjev od 17. ožujka 2022. Odlukom je tuženik obavijestio tužiteljicu da je njezin zahtjev ocijenjen pravno neosnovanim. Iz navedene odluke proizlazi da je tuženik takvu odluku donio na temelju dokumentacije dostavljene od tužiteljice i dokumentacije koju je sam pribavio. U odluci se navodi da se, prema ocjeni tuženika, na temelju tada raspoložive dokumentacije ne može nedvojbeno utvrditi da je šteta iz zahtjeva nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu članka 9. Zakona o lovstvu. Tuženik je u odluci naveo da priložena dokumentacija nije bila dovoljna za odluku o uzročnoj vezi između štete i udara u životinju, kao ni o odgovornosti lovoovlaštenika.

10.5. Uvidom u rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I 612-07/21-37/268, URBROJ: 517-10-2-3-21-2 od 12. listopada 2021., utvrđeno je da je navedenim rješenjem odlučeno da je Program zaštite divljači za površine izvan lovišta Općine Kanfanar za razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2031. prihvatljiv za ekološku mrežu. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je nositelj izrade Programa Općina Kanfanar, Trg Marka Zelka 6, Kanfanar, a da je izrađivač Programa Hrvatski lovački savez, Vladimira Nazora 63, Zagreb. Nadalje proizlazi da se obuhvat Programa odnosi na područje Općine Kanfanar u Istarskoj županiji, površine 872 ha, i to na javne površine, ograđene višegodišnje nasade, šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, vode te izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište. U istom rješenju navedeno je da se Program zaštite divljači donosi za površine na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta. U obrazloženju su kao vrste divljači koje obitavaju ili se mogu pojaviti na području obuhvata Programa, između ostalog, navedeni jelen obični, srna obična, svinja divlja, jazavac, mačka divlja, kuna bjelica, lasica mala, zec obični, kunić divlji, puh veliki, lisica, čagalj, tvor, fazan, trčka skvržulja, prepelica pućpura, prepelica virdžinijska, golub divlji pećinar, patka divlja gluhara, vrana siva, svraka, šojka kreštalica, prepelica pućpura, šljuka bena, šljuka kokošica, golub divlji grivnjaš, guska divlja glogovnjača, guska divlja lisasta, patka divlja glavatica, patka divlja krunasta, patka divlja pućanica, patka divlja kržulja i liska crna. U obrazloženju rješenja opisani su zahvati, radnje i aktivnosti planirani Programom, među kojima su prebrojavanje divljači i ostalih životinjskih vrsta, rastjerivanje divljači na područjima gdje ista čini gospodarski nedopustivu štetu, eventualna izgradnja i održavanje lovnogospodarskih objekata, organizacija lovočuvarske i ostalih službi, odstrel divljači u skladu sa Zakonom o lovstvu i njegovim podzakonskim aktima, podjela zaštitnih sredstava te edukacija stanovništva o pravima i obvezama pri sprječavanju šteta od divljači.

10.6. Uvidom u izvješće o poduzetom Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-3 od 19. ožujka 2022., utvrđeno je da je u istom navedeno da se 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati, na cesti L50099 [adresa] – [adresa], dogodio sudar vozila sa životinjom, na način da je FĆ upravljala osobnim automobilom marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], te je izlaskom iz blagog nepreglednog zavoja ulijevo na kratki ravni cestovni potez prednjim dijelom vozila udarila u divlju svinju koja je pretrčavala cestu s desne na lijevu stranu, nakon čega je pobjegla u šumu. Iz istog izvješća proizlazi da je o događaju izviješten predsjednik Lovačke udruge „Golub“ iz Tinjana, koji nije izašao na mjesto događaja, te da su na prednjem braniku osobnog automobila pronađene dlake nalik na dlaku divlje svinje, koje su izuzete očevidom. U izvješću je navedeno i da u događaju nije bilo ozlijeđenih osoba.

10.7. Uvidom u zapisnik o očevidu, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26- 22-2 od 19. ožujka 2022., utvrđeno je da je očevid obavljen 17. ožujka 2022. na cesti L50099 [adresa] – [adresa], općina Tinjan, lokalna cesta. Kao točno mjesto prometne nesreće navedena je fiksna točka mjerenja – završetak odvojka šumskog puta uz jugozapadni rub kolnika, dok je događaj smješten na dionicu LC50099 Milinki – Kringa, na području Općine Tinjan, Istarska županija. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da se radi o lokalnoj cesti s kolnikom za promet u oba smjera, asfaltnog kolničkog zastora, suhog i čistog kolnika, širine 5,00 m. U zapisniku je navedeno da javne rasvjete nema, da je stanje prometa bilo rijetko, vremenske prilike oblačne, a vidljivost noćna. U dijelu prometne signalizacije navedeno je da je postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2,8 km, kao i drugi prometni znakovi navedeni u zapisniku, te da je ograničenje brzine 90 km/h. U zapisniku o očevidu kao sudionica je navedena FĆ, vozačica osobnog automobila marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 2004., u vlasništvu FĆ. Kao procjena štete na vozilu navedeno je 5.000,00 HRK. Iz zapisnika o očevidu nadalje proizlazi da je do dolaska prometne ophodnje lice mjesta bilo izmijenjeno u tome što je vozačica FĆ sklonila vozilo i otpali dio s kolnika radi normalnog odvijanja prometa. U zapisniku je navedeno da se na 17,40 m od početne točke mjerenja, udesno od osovine za 1,00 m, nalazilo središte istekle tekućine iz vozila [registarska oznaka] na kolniku, nalik na ulje serva, u obliku ovala širine 55 x 30 cm, nakon čega se nastavljao trag istjecanja ulja po kolniku do mjesta zaustavljanja vozila [registarska oznaka].U zapisniku o očevidu navedeno je da su na prednjem braniku kod maske pronađene zaglavljene dlake nalik na dlake divlje svinje, koje su izuzete očevidom. U dijelu poduzetih mjera i radnji navedeno je da je mjesto događaja skicirano i fotografirano, da je vozačica alkotestirana te da joj je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

10.8. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu utvrđeno je da je FĆ podvrgnuta ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu te da je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

10.9. Uvidom u skicu mjesta događaja utvrđeno je da je ista izrađena za sudar vozila sa životinjom na cesti L50099 [adresa] – [adresa], oko 0,5 km nakon raskrižja za Pajce. Na skici su označeni završetak odvojka šumskog puta kao fiksna točka mjerenja, početna točka mjerenja, smjer kretanja divlje svinje, smjer kretanja vozila [registarska oznaka], trag istekle tekućine iz vozila na kolniku, nastavak traga istekle tekućine, pokošena travnata površina, drveće i nisko raslinje te šuma.

10.10. Uvidom u službenu zabilješku Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, KLASA: 211-08/22-3/1813, URBROJ: 511-08-26-22-1 od 19. ožujka 2022., utvrđeno je da je u istoj navedeno da je 17. ožujka 2022. obavljen obavijesni razgovor s FĆ. Prema sadržaju službene zabilješke, FĆ izjavila je da je 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati upravljala vozilom PU650PL cestom Milinki – Kringa u smjeru [adresa], da je s desne na lijevu stranu ceste naglo istrčala divlja svinja, koju je udarila prednjim dijelom vozila, te da je životinja nakon toga pobjegla u šumu. U službenoj zabilješci navedeno je i da je izjavila da je koristila sigurnosni pojas i kratka svjetla te da u vozilu nije bilo putnika.

10.11. Uvidom u fotodokumentaciju očevida Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, KLASA: 211-08/22- 3/1813, broj: 511-08-26-22-5 od 26. ožujka 2024., utvrđeno je da se ista odnosi na sudar vozila sa životinjom na cesti, koji se dogodio 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati na LC50099 [adresa] – [adresa], oko 0,5 km poslije raskrižja za Pajce, u kojem je sudjelovala vozačica FĆ s vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Iz fotografija F-1 i F- 2 proizlazi širi i bliži izgled mjesta događaja snimljen u smjeru jugoistoka, dok fotografije F-8 i F-9 prikazuju bliži i širi izgled mjesta događaja snimljen u smjeru sjeverozapada. Na fotografijama je vidljivo da je riječ o neosvijetljenoj cesti u noćnim uvjetima. Iz fotografija F-3, F-4 i F-5 proizlazi da je na kolniku evidentiran trag istekle tekućine iz vozila [registarska oznaka], nalik na ulje serva, kao i trag tekućine po kolniku nakon premještanja vozila. Fotografija F-6 prikazuje neutvrđene plastične dijelove na šljunku, a fotografija F-7 sklonjeni otpali plastični dio s vozila [registarska oznaka]. Iz fotografija F-10, F- 11, F-13 i F-14 proizlaze mehanička oštećenja prednjeg dijela vozila [registarska oznaka], osobito prednjeg branika i maske vozila. Fotografija F-12 prikazuje položaj zaglavljenih dlaka na vozilu [registarska oznaka], a fotografija F-15 prikazuje zadnji dio vozila. Iz fotografije F-16 proizlazi da je na predmetnoj dionici evidentiran prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2,8 km, dok fotografija F-17 prikazuje prometni znak zabrane prometa za vozila koja prekoračuju određeno osovinsko opterećenje od 8,0 t, s dopunskim pločama.

10.12. Uvidom u policu osiguranja od odgovornosti tuženika, broj: 804271894 utvrđeno je da je kao ugovaratelj osiguranja navedeno Ministarstvo poljoprivrede, a kao osiguranici osobe navedene u napomeni police osiguranja. Iz police proizlazi da osiguranje vrijedi od 1. lipnja 2021. u 00:00 sati do 31. svibnja 2022. u 24:00 sata. U dijelu police koji se odnosi na predmet osiguranja navedeno je da je predmet osiguranja građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, ozljede tijela ili narušavanja zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe, uključujući štetu na motornom, priključnom ili željezničkom vozilu, koja nastane uslijed naleta motornog, priključnog ili željezničkog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo. U polici je nadalje navedeno da se trećom osobom smatra osoba koja prema osiguraniku ostvaruje izvanugovornom odgovornošću za štetu. U polici je također navedeno da se pod pojmom divljači smatraju životinjske vrste koje su određene kao divljač prema odredbama ZoL. U napomeni police navedeno je da su osiguranici svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj prema središnjoj lovnoj evidenciji. Nadalje je navedeno da se na osiguranje primjenjuju odredbe ugovora, broj: 95/2021/V o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj te odredbe dokumentacije o nabavi evidencijski broj nabave 95/2021/V. Iz police proizlazi da je podlimit unutar godišnjeg agregatnog limita za sve štete koje su u iznosu većem od svote osiguranja po štetnom događaju određen u iznosu od 5.500.000,00 HRK, dok je agregatni limit pokrića određen u iznosu od 75.000.000,00 HRK.

10.13. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Marka Lakovića, proizlazi da je vještak kao vrstu nesreće naveo nalet osobnog vozila na životinju, kao mjesto nesreće cestu L50099 [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa], oko 0,5 km poslije raskrižja za mjesto Pajci, a kao vrijeme nesreće 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati. U nalazu je navedeno da su vremenski uvjeti bili noć i oblačno, da je kolnik bio asfaltni, suh i čist, širine 5,00 m, da je vozilo Alfa Romeo 147 registarske oznake [registarska oznaka], da je vozačica bila FĆ, da životinja nije pronađena, da je ograničenje brzine 90 km/h te da je kod FĆ utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. U dijelu nalaza koji se odnosi na oštećenja vozila, vještak je naveo da su prema izvidu štete broj 220513421377/1 na vozilu kao dijelovi za zamjenu evidentirani prednji branik uz učešće od 50%, lijevi far uz učešće od 50%, desni far i prednja desna rešetka branika. U dijelu nalaza koji se odnosi na tragove, vještak je naveo da je do dolaska prometne ophodnje lice mjesta bilo izmijenjeno jer je vozačica FĆ sklonila vozilo [registarska oznaka] i otpali dio s kolnika radi normalnog odvijanja prometa. Nadalje je naveo da se na 17,40 m od početne točke mjerenja, udesno od osovine za 1,00 m, nalazilo središte istekle tekućine iz vozila [registarska oznaka] na kolniku, nalik na ulje serva, u obliku ovala širine 55 x 30 cm, nakon kojeg se nastavljao trag istjecanja ulja po kolniku do mjesta zaustavljanja vozila. U nalazu je navedeno i da su na prednjem braniku kod maske pronađene zaglavljene dlake nalik na dlake divlje svinje, koje su izuzete očevidom. U nalazu je vještak prenio i sadržaj službene zabilješke prema kojoj je tužiteljica izjavila da je 16. ožujka 2022. oko 23:30 sati upravljala vozilom [registarska oznaka] [adresa] – [adresa] u smjeru [adresa], da je s desne na lijevu stranu ceste naglo istrčala divlja svinja, koju je udarila prednjim dijelom vozila, te da je životinja nakon toga pobjegla u šumu. U nalazu su preneseni i navodi tužiteljice da je koristila sigurnosni pojas i kratka svjetla te da u vozilu nije bilo putnika. U dijelu nalaza koji se odnosi na naletni položaj i mjesto naleta, vještak je naveo da iz opisanih i prikazanih oštećenja na vozilu proizlazi da je vozilo prednjim, više desnim dijelom, udarilo u životinju. Položaj životinje nakon naleta nije poznat jer životinja nije pronađena. U odnosu na brzinu kretanja vozila, vještak je naveo da je, prema izjavi vozačice, od mjesta naleta do zaustavljanja vozila prilikom očevida izmjerio udaljenost od 18 m, iz čega je izračunao naletnu brzinu vozila od 57,13 km/h. Nadalje je naveo da je za zaustavljanje vozila pri toj brzini bilo potrebno vrijeme od oko 2,27 s i put od 17,99 m. U odnosu na vrijeme kretanja životinje do naleta, vještak je naveo da se životinja od mjesta stupanja na prometnicu do mjesta naleta kretala na dužini puta od 1,55 m i u vremenu od oko 0,28 s. Prema nalazu, u času stupanja životinje na prometnicu vozilo je bilo udaljeno od mjesta naleta oko 5,44 m. U odnosu na mogućnost uočavanja životinje, vještak je naveo da je u uvjetima noćne vožnje i korištenja kratkih svjetala mogućnost uočavanja 30 do 40 m. Nadalje je naveo da je vozačica mogla uočiti životinju koja joj je 5,44 m prije naleta iskočila na cestu, ali da nije imala dovoljno vremena za reakciju jer je do naleta ostalo 0,28 s. U odnosu na mogućnost izbjegavanja naleta, vještak je naveo da bi, da su postojali uvjeti za kočenje, nalet bio izbježiv za brzine kretanja vozila niže od 15,10 km/h. U zaključku nalaza vještak je naveo da je moguće da je do naleta došlo na divlju svinju, s time da se to može sa sigurnošću dokazati vještačenjem izuzete dlake. Nadalje je naveo da je prometni znak „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2,8 km postavljen tako da između mjesta nesreće i njega postoje tri raskrižja, iz čega prema nalazu proizlazi da znak ne vrijedi na mjestu naleta. U odnosu na visinu štete na vozilu, vještak je u osnovnom nalazu naveo da visina štete nije točno obračunata prema ponudi [obrt]“. Prema izvidu štete, vještak je kao opravdani dio troška naveo 50% prednjeg branika, 50% lijevog fara, desni far i prednju desnu rešetku branika, te radno vrijeme limara od 2 sata i lakirera od 2,3 sata. Vještak je visinu štete prema takvom obračunu utvrdio u iznosu od 9.035,55 HRK s PDV, odnosno 1.199,22 EUR s PDV.

11. Saslušan kao svjedok, VĆ iskazao je da je, po dojavi tužiteljice, zajedno s kolegom izašao na mjesto događaja na lokalnoj cesti između [adresa] i [adresa]. Naveo je da je tužiteljica prije njihova dolaska maknula vozilo s ceste, da na cesti nisu zabilježeni tragovi krvi, ali su bili vidljivi tragovi ulja nalik na ulje serva volana, promjera oko 30 cm, nakon kojeg se trag nastavljao po cesti do mjesta zaustavljanja vozila. Iskazao je da je cesta bila suha, da je na vozilu tužiteljice bio oštećen prednji branik, te da su u braniku bile zaglavljene dlake svijetlo do tamno sive boje, koje su prema boji i obliku upućivale na dlake divlje svinje. Naveo je da je o nesreći kontaktiran predsjednik Lovačke udruge „Golub“ Tinjan HĆ, koji nije izašao na mjesto događaja, te da divlja svinja nije pronađena. Iskazao je i da tužiteljica nije bila alkoholizirana, odnosno da je imala 0,00 promila alkohola u krvi. Naveo je da je uočio samo oštećenje branika, da nije otvarao poklopac motora radi utvrđenja dodatnih oštećenja, da su svjetla bila ispravna, da je moguće da je nosač svjetala bio oštećen te da nije bilo tragova kočenja.

12. Tužiteljica je iskazala da se prometna nezgoda dogodila u ožujku 2022. kada se vozila iz smjera Tinjana prema [adresa]. Navela je da joj je tijekom vožnje s desne strane izletjela divlja svinja, da je nakon udara nastavila voziti i na siguran način se isključila s prometnice, a da je divlja svinja pobjegla s mjesta događaja. Iskazala je da je odmah kontaktirala policiju, da je na vozilu bio oštećen prednji branik i da su se klimali nosači svjetala. Navela je da je vozila brzinom od 50 do 60 km/h, uz desni rub lokalne ceste, te da divlju svinju nije uočila prije nego što je stupila na kolnik. Prema njezinu iskazu, divlja svinja je pretrčavala cestu s desne na lijevu stranu, nije stajala na cesti, a ona nije imala vremena niti mogućnosti zakočiti jer se sve dogodilo odjednom. Navela je da je sigurna da se radilo o divljoj svinji, koju je osobno vidjela, te da je vozila s kratkim svjetlima. Iskazala je i da tom cestom prolazi svakodnevno, da na toj cesti postoji znak za opasnost od divljači, da joj je iz priča poznato da su se ondje događali naleti na divlju svinju, srne i zečeve, te da je zbog toga vozila oprezno.

13. Na temelju cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, savjesne i brižljive ocjene svih izvedenih dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

14. Najprije je ocijenjen prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. Taj prigovor nije osnovan. Iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, zapisnika o očevidu, izvida štete i police osiguranja koja je navedena u izvidu proizlazi da se predmetni štetni događaj odnosi upravo na vozilo marke Alfa Romeo 147, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala tužiteljica i koje je u policijskoj dokumentaciji navedeno kao vozilo u vlasništvu tužiteljice. Tuženik je prigovor nedostatka aktivne legitimacije istaknuo samo paušalno, ne navodeći zbog čega tužiteljica ne bi bila ovlaštena zahtijevati naknadu štete na tom vozilu, niti je za takvu tvrdnju predložio dokaz. Stoga je tužiteljica aktivno legitimirana u ovoj parnici.

15. Nadalje do štetnog događaja došlo tako kako to tužiteljica tvrdi, odnosno naletom vozila tužiteljice na divlju svinju. Takav zaključak proizlazi iz međusobno povezanih i sadržajno suglasnih dokaza: potvrde MUP-a, izvješća o poduzetom, zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, fotodokumentaci je, iskaza svjedoka VĆ, iskaza tužiteljice te nalaza i mišljenja prometnog vještaka. U navedenim ispravama dosljedno se navodi isto mjesto događaja, isto vrijeme događaja, isto vozilo, isti smjer kretanja vozila i isti opis izlaska divljači na kolnik.

16. Sud pritom nije zanemario činjenicu da divlja svinja nakon događaja nije pronađena i da nije provedeno biološko vještačenje izuzetih dlaka. Međutim, te okolnosti same za sebe ne dovode u pitanje zaključak o nastanku štetnog događaja. U parničnom postupku sud odlučne činjenice utvrđuje ocjenom svih izvedenih dokaza, a ne samo jednim dokaznim sredstvom. U ovom predmetu tužiteljica je neposredno i jasno iskazala da joj je s desne strane na kolnik istrčala divlja svinja, policijski službenik je na vozilu zatekao dlake koje su prema boji i obliku upućivale na dlake divlje svinje, na kolniku je zatečen trag tekućine iz vozila, na vozilu su zatečena oštećenja prednjeg dijela, a o događaju je obaviješten predsjednik Lovačke udruge „Golub“ Tinjan. Uz to, prometni vještak je iz oštećenja na vozilu i tragova na mjestu događaja zaključio da je moguće da je do naleta došlo na divlju svinju. Kada se navedeni dokazi ocijene zajedno, sud nema razumne dvojbe da je šteta nastala naletom vozila na divlju svinju.

17. Divlja svinja je divljač u smislu članka 9. ZoL. Budući da je šteta nastala naletom vozila na divljač, za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva bilo je potrebno razmotriti odnos odredaba ZoL, ZC i Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.; dalje u tekstu: ZOO), kao i sadržaj police osiguranja na koju se tužiteljica poziva. Prema članku 76. stavku 2. ZoL, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZoL ne propisuje drukčije. Člankom 80. stavkom 6. ZoL propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18. Navedenu odredbu članka 80. stavka 6. ZoL sud ne tumači na način da ona isključuje svaku odgovornost lovoovlaštenika u slučajevima kada se lov u trenutku štetnog događaja nije provodio. Takvo tumačenje ne bi bilo u skladu s člankom 76. stavkom 2. ZoL, koji upravo upućuje na primjenu općih pravila obveznog prava o uzroku i odgovornosti za štetu, ako V pojedino pitanje ne uređuje drukčije. Stoga se u slučaju kada divljač iznenada dospije na kolnik i prouzroči štetu na vozilu, a nisu dokazani uvjeti za odgovornost vozača niti je šteta nastala zbog provođenja lova, odgovornost prosuđuje prema pravilima ZOO o odgovornosti za štetu od opasne stvari.

19. Nije pravilan stav tuženika da već sama činjenica što se događaj zbio na javnoj cesti isključuje odgovornost lovoovlaštenika, odnosno njegova osiguratelja. Članak 50. ZC uređuje odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač. Ta odredba ne sadrži pravilo prema kojem bi odgovornost upravitelja javne ceste isključivala odgovornost lovoovlaštenika. Drugim riječima, moguće je da u određenim slučajevima postoji odgovornost upravitelja ceste, ali ta mogućnost sama po sebi ne isključuje odgovornost lovoovlaštenika prema pravilima o odgovornosti za štetu od opasne stvari, ako su za to ispunjene pretpostavke.

20. Divljač koja se iznenada nađe na cesti kojom se odvija promet predstavlja opasnu stvar u smislu odredaba ZOO, jer svojim nekontroliranim kretanjem stvara povećanu opasnost za vozila i sudionike u prometu. Za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. Prema članku 1063. ZOO smatra se da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Prema članku 1064. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno osoba kojoj je stvar povjerena na nadzor i gospodarenje. U okolnostima štete od divljači to je lovoovlaštenik, a u ovoj parnici njegov osiguratelj, u granicama sklopljenog osiguranja.

21. Po ocjeni ovog suda, okolnost da se štetni događaj zbio na javnoj cesti sama za sebe ne isključuje odgovornost lovoovlaštenika, odnosno njegova osiguratelja. Članak 50. ZC uređuje odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač. Međutim, iz navedene odredbe ne proizlazi da bi njezinom primjenom bila isključena odgovornost lovoovlaštenika prema pravilima obveznog prava. Radi se o različitim mogućim osnovama odgovornosti, pri čemu eventualna odgovornost upravitelja ceste ne isključuje odgovornost osobe koja gospodari divljači, ako su ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu od opasne stvari.

22. Stoga za odbijanje tužbenog zahtjeva nije dovoljno utvrditi da je do naleta došlo na javnoj cesti. Tuženik je, kao osiguratelj odgovornosti lovoovlaštenika, mogao otkloniti svoju odgovornost samo ako bi dokazao okolnosti koje prema članku 1067. ZOO isključuju ili umanjuju odgovornost za štetu od opasne stvari, odnosno da šteta potječe od nekog vanjskog uzroka koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, ili da je šteta nastala isključivo radnjom tužiteljice ili treće osobe. Takve okolnosti u ovom postupku nisu dokazane. U ovom predmetu tuženik nije dokazao nijedan takav razlog za oslobođenje od odgovornosti. Nije dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom tužiteljice, nije dokazao da je tužiteljica vozila protivno prometnim propisima, nije dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe, niti je dokazao da bi eventualni propust osobe koja upravlja cestom bio u uzročnoj vezi s nastankom ove štete.

23. Tuženik je prigovor promašene pasivne legitimacije temeljio i na Programu zaštite divljači za površine izvan lovišta Općine Kanfanar. Taj prigovor također nije osnovan. Iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na koje se tuženik pozvao proizlazi da se taj Program odnosi na površine izvan lovišta Općine Kanfanar. Međutim, iz policijske potvrde, izvješća o poduzetom, zapisnika o očevidu, skice i nalaza vještaka proizlazi da se predmetni događaj dogodio na cesti L50099 [adresa] – [adresa], oko 0,5 km nakon raskrižja za mjesto Pajci, na području Općine Tinjan. U potvrdi MUP izričito je navedeno da se mjesto događaja naleta osobnog automobila u divlju svinju dogodilo na području Lovačke udruge „Golub“ iz Tinjana. Dakle, isprava na koju se tuženik poziva ne odnosi se na područje na kojem je prema izvedenim dokazima nastao štetni događaj. Tuženik je predložio pribavu podataka od Općine Kanfanar, ali nakon što taj dokaz nije potvrdio njegovu tezu, nije predložio daljnji dokaz kojim bi se utvrdilo da se konkretno mjesto događaja nalazi na površini izvan lovišta ili na području koje nije obuhvaćeno odgovornošću osiguranog lovoovlaštenika. Budući da je teret dokazivanja činjenica na kojima se temelji prigovor promašene pasivne legitimacije bio na tuženiku, sud taj prigovor nije mogao prihvatiti.

24. Pasivna legitimacija tuženika proizlazi i iz police osiguranja, broj: 804271894. Iz navedene police proizlazi da je osiguranje vrijedilo od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., dakle i na dan štetnog događaja 16. ožujka 2022. Predmet osiguranja je građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači, uključujući štetu na motornom vozilu koja nastane uslijed naleta motornog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno vozilo. U napomeni police navedeno je da su osiguranici svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj prema središnjoj lovnoj evidenciji.

25. Prema članku 965. stavku 1. ZOO, kod osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može neposredno od osiguratelja zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, najviše do iznosa osigurateljeve obveze. Stoga tužiteljica nije bila dužna zahtjev usmjeriti prema lovoovlašteniku, nego je bila ovlaštena neposredno tužiti tuženika kao osiguratelja odgovornosti. Kako je štetni događaj vremenski i sadržajno obuhvaćen policom, a odnosi se na štetu od divljači na motornom vozilu, pasivna legitimacija tuženika je dokazana.

26. Nije osnovan ni prigovor suodgovornosti tužiteljice. Iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da se vozilo tužiteljice u času naleta kretalo brzinom od 57,13 km/h, dok je na mjestu događaja ograničenje brzine bilo 90 km/h. Vještak je izračunao da je od trenutka stupanja životinje na prometnicu do naleta proteklo oko 0,28 sekundi, pri čemu je vozilo bilo udaljeno od mjesta naleta oko 5,44 m. Za zaustavljanje vozila pri brzini od 57,13 km/h bilo je potrebno najmanje 17,99 m i 2,27 sekundi. Iz toga proizlazi da tužiteljica nije imala stvarnu mogućnost pravodobnom reakcijom izbjeći nalet.

27. Vještak je dodatno utvrdio da bi nalet, i da su postojali uvjeti za kočenje, bio izbježiv tek pri brzinama nižima od 15,10 km/h. Takva brzina ne može se uzeti kao mjerilo dužne pažnje vozača na lokalnoj cesti na kojoj je dopuštena brzina 90 km/h, osobito imajući u vidu da se radilo o iznenadnom izlasku divljači na kolnik. Vozač je dužan prilagoditi brzinu stanju i osobinama ceste, vidljivosti, preglednosti i drugim okolnostima, ali ta dužnost ne znači da je dužan voziti brzinom kojom bi mogao izbjeći svaki iznenadni i neposredni izlazak divljači pred vozilo.

28. Na drukčiji zaključak ne utječe činjenica da je na predmetnoj dionici postojao prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom 2,8 km. Prije svega, vještak je naveo da između tog prometnog znaka i mjesta nesreće postoje tri raskrižja, zbog čega je zaključio da znak ne vrijedi na mjestu naleta. Osim toga, znak „Divljač na cesti“ jest znak opasnosti, a ne znak izričite naredbe. Članak 80. stavak 6. ZoL odgovornost vozača veže uz upravljanje protivno propisima o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. U ovom predmetu nije utvrđeno da bi tužiteljica postupila protivno takvom prometnom znaku, niti protivno ograničenju brzine.

29. Nalaz prometnog vještaka prihvaćen je u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka događaja, brzinu kretanja vozila i mogućnost izbjegavanja naleta. Nalaz je u tom dijelu jasan, obrazložen i u skladu s ostalim dokazima. Podudara se s iskazom tužiteljice da je vozila oko 50 do 60 km/h, da se kretala uz desni rub kolnika, da je divlju svinju uočila tek kada je stupila na kolnik i da nije imala vremena za kočenje. Podudara se i s iskazom svjedoka VĆ, koji na mjestu događaja nije zatekao tragove kočenja, ali je zatekao trag tekućine iz vozila, oštećenje prednjeg dijela vozila i dlake u prednjem braniku.

30. Slijedom navedenog, tuženik nije dokazao postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štete. Naprotiv, iz izvedenih dokaza proizlazi da je uzrok štete iznenadan izlazak divlje svinje na kolnik i nalet vozila na divljač, pri čemu tužiteljica nije imala realnu mogućnost izbjeći nalet.

31. U odnosu na visinu štete, sud je najprije imao u vidu da je vještak u osnovnom nalazu i mišljenju štetu utvrdio u iznosu od 1.199,22 EUR s PDV. Međutim, iz sadržaja osnovnog nalaza proizlazi da je taj iznos utvrđen polazeći od izvida štete tuženika, odnosno od onih stavki koje je u svom izvidu evidentirao procjenitelj tuženika. Vještak je tada kao opravdani dio troška uzeo prednji branik uz učešće od 50%, lijevi far uz učešće od 50%, desni far, prednju desnu rešetku branika te radno vrijeme limara i lakirera.

32. Tužiteljica je na takav nalaz pravodobno prigovorila podneskom od 14. veljače 2025. Prihvatila je zaključak vještaka o dinamici nastanka događaja, osobito zaključak da nije imala dovoljno vremena za reakciju prije naleta divljači na cestu, ali je osporila nalaz u dijelu koji se odnosi na visinu štete. U bitnome je navela da vještak pri utvrđenju visine štete nije uzeo u obzir sva oštećenja navedena u ponudi [obrt]“, nego samo oštećenja navedena u izvidu štete tuženika. Posebno je prigovorila primjeni učešća od 50% za prednji branik i lijevi far, jer iz izvida štete ne proizlazi na čemu se takvo umanjenje temelji. Također je ukazala na to da nisu razmotrena unutarnja oštećenja vozila, trag tekućine na kolniku nalik ulju serva, policijska fotodokumentacija i fotografije oštećenih dijelova dostavljene nakon prvog izvida štete.

33. U dopuni nalaza od 29. svibnja 2025. vještak je naveo da se, na temelju dostavljene fotodokumentacije, policijskog zapisnika i ponude za popravak vozila, može zaključiti da su oštećenja navedena u ponudi usklađena s karakterom i vrstom štetnog događaja. Pri tome je naveo da divlja svinja spada u krupnu divljač te da zbog svoje mase i čvrstoće prilikom naleta na osobno vozilo često nastaju veća oštećenja prednjeg dijela vozila, uključujući branik, svjetla, hladnjak i druge pripadajuće dijelove. Kao važnu okolnost vještak je naveo i tragove tekućine na kolniku, nalik ulju servoupravljača, što je u skladu s mogućim oštećenjima nastalim uslijed takvog naleta. Vještak je u dopuni zaključio da su oštećenja specificirana u ponudi [obrt]“ mogla nastati u opisanom štetnom događaju. Nadalje je naveo da se, ako se prihvati da su sva oštećenja iz ponude nastala uslijed predmetnog naleta, ponuda može uzeti kao realna osnova za procjenu visine štete. Prema toj ponudi trošak popravka iznosi 28.153,04 HRK, odnosno 3.736,55 EUR. Vještak je dodatno naveo da bi, prema tržišnim cijenama rezervnih dijelova, rada i materijala, opravdani trošak popravka iznosio 4.259,18 EUR, dakle 522,63 EUR više od dostavljene ponude, zbog čega se iznos iz ponude može smatrati opravdanim.

34. Nakon zaprimanja dopune nalaza tužiteljica se podneskom od 30. lipnja 2025. očitovala da prihvaća dopunu nalaza i mišljenja. Posebno je istaknula da je vještak potvrdio kako su sva oštećenja navedena u ponudi mogla nastati u predmetnom štetnom događaju te da je visina popravka iz ponude tržišno realna. U odnosu na učešće od 50% za prednji branik i lijevi far, tužiteljica je ustrajala u tvrdnji da tuženik nije dokazao da su ti dijelovi prije štetnog događaja bili oštećeni, a osobito ne u omjeru od 50%.

35. Na ročištu od 15. srpnja 2026. provedeno je usmeno saslušanje vještaka. Vještak je izričito iskazao da smatra da šteta na automobilu tužiteljice uslijed predmetne prometne nesreće iznosi 3.736,55 EUR. Pojasnio je da je prvotni iznos štete utvrdio na temelju izvida štete tuženika, te da prilikom izrade osnovnog nalaza nije uzeo u obzir oštećenja navedena u ponudi [obrt]“. Nadalje je iskazao da u konkretnom slučaju nije obavljen naknadni izvid štete prije popravka vozila, odnosno nakon što je mehaničar utvrdio konkretna oštećenja. Vještak je usmeno pojasnio i pitanje učešća od 50%. Naveo je da osobno nije pregledavao vozilo tužiteljice, nego je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu. Na pitanja punomoćnice tužiteljice naveo je da se branik i far ne mogu promijeniti djelomično, osim ako se mogu pribaviti polovni dijelovi. Također je naveo da je uobičajeno da se prilikom izvida štete otvori poklopac motora i provjeri unutarnje stanje vozila, te da je u situaciji kada automehaničar utvrdi veću štetu od one utvrđene prvim izvidom potrebno izvršiti naknadni izvid štete, pri čemu procjenitelj fotografira sve relevantno i s mehaničarom potvrđuje činjenično stanje.

36. Sud je prihvatio dopunu nalaza i usmeno pojašnjenje vještaka u dijelu u kojem je šteta utvrđena prema ponudi [obrt]“ u iznosu od 3.736,55 EUR. Takav zaključak vještaka je logičan i u skladu s ostalim dokazima u spisu. Naime, već iz policijske dokumentacije i fotodokumentacije proizlazi da je na kolniku postojao trag tekućine iz vozila nalik ulju serva, da se trag nastavljao do mjesta zaustavljanja vozila, da su na vozilu zatečena oštećenja prednjeg dijela te da su na prednjem braniku pronađene dlake nalik na dlake divlje svinje. Ti tragovi i oštećenja ne upućuju samo na površinsko oštećenje branika i svjetala, nego su spojivi i s oštećenjima dijelova smještenih iza prednjeg branika. Sud je pri tome posebno cijenio i korespondenciju između tužiteljice i procjenitelja tuženika EĆ od 13. svibnja 2022. Iz te korespondencije proizlazi da je procjenitelj tuženika zatražio od tužiteljice da mu pošalje slike i račune, navodeći da će se nakon toga napraviti naknadni izvid, a tužiteljica mu je dostavila fotografije razbijenih dijelova vozila. Unatoč tome, iz spisa ne proizlazi da je tuženik nakon toga sačinio naknadni izvid štete. Budući da je i sam vještak na ročištu pojasnio da je u slučaju naknadno utvrđene veće štete potrebno izvršiti naknadni izvid, sud ocjenjuje da se visina štete ne može ograničiti samo na prvotni izvid tuženika.

37. Ovaj sud nije prihvatio umanjenje od 50% za prednji branik i lijevi far. Izvid štete tuženika sadrži napomenu da vozilo ima ranija oštećenja i da se za prednji branik i lijevi far primjenjuje učešće od 50%. Međutim, ta napomena nije konkretizirana. Iz izvida nije vidljivo koja su ranija oštećenja postojala, na kojim dijelovima vozila, u kojem opsegu, niti zbog čega bi upravo prednji branik i lijevi far bili umanjeni za 50%. Tuženik nije dostavio fotografije, raniji izvid, zapisnik ili drugu ispravu iz koje bi se moglo utvrditi da su ti dijelovi prije predmetnog događaja bili oštećeni upravo u tom opsegu. Ni pisana dopuna nalaza ni usmeno očitovanje vještaka ne daju sigurnu osnovu za prihvaćanje takvog umanjenja. Vještak je u dopuni samo objasnio da se učešće od 50% uobičajeno primjenjuje kada na navedenim dijelovima već postoje ranija oštećenja ili dotrajalost. Međutim, nije samostalno utvrdio da su prednji branik i lijevi far prije predmetnog događaja bili ranije oštećeni u omjeru od 50%. Na ročištu je dodatno pojasnio da vozi lo nije osobno pregledavao, nego je zaključke donosio na temelju dokumentacije u spisu. Budući da tuženik postojanje i opseg ranijih oštećenja nije dokazao, sud nije imao osnove prihvatiti umanjenje naknade u tom dijelu.

38. Nije osnovan ni prigovor tuženika da bi na vozilu mogla biti nastala totalna šteta. Tuženik za takvu tvrdnju nije ponudio konkretne podatke o tržišnoj vrijednosti vozila neposredno prije štetnog događaja, vrijednosti ostatka vozila nakon događaja, niti druge podatke potrebne za zaključak da bi popravak bio ekonomski neopravdan. Štoviše, u samom izvidu štete tuženika vrsta štete označena je kao djelomična šteta. Samo pozivanje na starost vozila i broj prijeđenih kilometara nije dovoljno za zaključak o totalnoj šteti, osobito kraj dopune nalaza i usmenog očitovanja vještaka prema kojem šteta uslijed predmetnog događaja iznosi 3.736,55 EUR.

39. Slijedom navedenog, oštećenja navedena u ponudi [obrt]“ su u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem te da visina imovinske štete iznosi 3.736,55 EUR. Taj iznos proizlazi iz ponude, potvrđen je dopunom nalaza i usmenim pojašnjenjem vještaka, a u skladu je s policijskom dokumentacijom, fotodokumentacijom, korespondencijom s procjeniteljem tuženika i mehanizmom nastanka štete.

40. Budući da je prema članku 1086. ZOO obveza naknade štete dospjela od trenutka nastanka štete, tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od 17. ožujka 2022. do isplate, po stopama navedenima u izreci presude.

41. Slijedom navedenog odlučeno je o u točki I izreke presude.

42. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavku 1. ZPP u svezi odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23., 107/25.; dalje u tekstu: OT).

42.1. Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, pripada joj pravo na naknadu parničnog troška koji joj je bio potreban za vođenje parnice u smislu članka 155. stavka 1. ZPP.

42.2. Vrijednost predmeta spora je 3.736,55 EUR.

42.3. Tužiteljici koja je zastupana po punomoćnici iz reda odvjetnika, priznat je trošak i to za sastav odštetnog zahtjeva od 17. ožujka 2022. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1. OT) tužbe od 8. rujna 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1. OT), sastava podneska od 16. studenog 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1. OT), pristupa na ročište od 22. veljače 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na uviđaj od 6. studenog 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), sastav podneska od 14. veljače 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1. OT), sastava podneska od 30. lipnja 2025. u visini od 25 bodova (Tbr. 8/4. OT), trošak pristupa na ročište od 16. lipnja 2026. u visini od 50 bodova (Tbr. 9/2. OT) te trošak pristupa na ročište od 15. srpnja 2026. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 775 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 1.550,00 EUR. Istoj pripada i PDV od 25 % (Tbr. 46. OT) što iznosi 387,50 EUR.

42.4. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak vještačenja u visini od 499,89 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 41,91 EUR na temelju Tbr. 1/1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/23.) u svezi članka 7. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18., 51/23.; dalje u tekstu: ZSP) te sudske pristojbe na presudu u visini od 78,69 EUR na temelju Tbr. 2/1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 50/26.) te članka 7. stavka 2. ZSP budući da navedeni iznos odgovara polovici propisane pristojbe koju ima mogućnost platiti ako je uplati u roku od tri dana od dana elektroničke dostave presude.

42.5. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 30. listopada 2023. jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu članka 155. stavka 1. ZPP; trošak sastava podneska od 30. lipnja 2025. nije priznat u zatraženom iznosu od 250,00 EUR s PDV, već samo u iznosu od 62,50 EUR s PDV, jer se ne radi o obrazloženom podnesku iz Tbr. 8/1. OT, već o ostalom podnesku kojim se tužiteljica očitovala na dopunu nalaza i mišljenja vještaka te ustrajala kod tužbenog zahtjeva; trošak pristupa na ročište od 16. lipnja 2026. u iznosu od 250,00 EUR s PDV, već joj je za to ročište priznat iznos od 125,00 EUR s PDV, jer se na tom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari niti su se izvodili dokazi, pa joj pripada nagrada u visini od 50 % nagrade iz Tbr. 7/1. OT, sukladno Tbr. 9/2. OT; trošak vještačenja nije priznat u zatraženom iznosu od 549,37 EUR, već u iznosu od 499,89 EUR, jer se kao potreban parnični trošak priznaje stvarno nastali odnosno isplaćeni trošak vještačenja, a ne cjelokupni položeni predujam ako isti nije u cijelosti utrošen te trošak pristupa na objavu presude jer na isto nije pristupila.

42.6. Prema tome, naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u visini od 2.557,99 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. kolovoza 2026. pa do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO uvećanoj za tri postotna poena (točka II izreke), dok je u preostalom dijelu njezin zahtjev za naknadu parničnog troška odbijen (točka III izreke).

42.7. Budući da tuženik nije uspio u ovoj parnici, valjalo je odbiti zahtjev za naknadu parničnog troška (točka IV izreke).

43. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Pazinu, 24. kolovoza 2026.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun. – uz sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku po pun.