Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
OVR-2206/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Osijeku, na prijedlog više sudske savjetnice Maje Brnjevarac, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS Matrix d.o.o. iz Zagreba, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Grubeša, odvjetnik iz Osijeka, radi ovrhe, 24. kolovoza 2026.
z a k l j u č i o j e
I. Upućuje se ovršenik ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da protiv ovrhovoditelja EOS Matrix d.o.o. iz Zagreba, Horvatova 82, OIB: 76674680107, pokrene parnicu kod nadležnog suda radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
II. Ovršenik je dužan navedenu parnicu pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka i u istom roku izvijestiti ovršni sud.
Obrazloženje
1. Ovršenik je ovome sudu 17. lipnja 2026. podnio prijedlog za donošenje rješenja o nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa.
2. U svom prijedlogu ovršenik je naveo kako je ovrhovoditelj 11. svibnja 2026. poslodavcu ovršenika KENDA MANUFACTURING d.o.o. podnio zahtjev za zapljenu primanja temeljem ovršne isprave-suglasnosti o zapljeni ovjerene kod javnog bilježnika Zdenke Pavelić-Musa, br. OV-8375/08 od 16. travnja 2008., radi namirenja otkupljene tražbine Slatinske banke d.d., u iznosu od 28.455,30 eura. Napomenuo je kako ovršna isprava nije sastavljena u obliku solemnizirane isprave, već je na istoj samo ovjeren potpis dužnika, te se na nju primjenjuje zastarni rok od pet godina. Slijedom navedenog, kako je ovršna isprava izdana 16. travnja 2008., i kako se na nju primjenjuje zastarni rok od pet godina, ovršenik smatra kako je nastupila zastara potraživanja.
3. Prijedlozi ovršenika dostavljeni su ovrhovoditelju na odgovor, međutim ovrhovoditelj se na iste nije u ostavljenom roku očitovao.
4. Uz prijedlog ovršenik dostavlja zahtjev za zapljenu primanja (list 4-5 spisa) i suglasnost o zapljeni (list 6-7 spisa).
5. U pogledu valjanosti i pravnih učinaka Izjave o zapljeni primjenjuje se Ovršni zakon ("Narodne novine" br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., dalje OZ/96), koji je bio na snazi u vrijeme sastavljanja iste, dok se u pogledu postupovnih odredbi primjenjuje OZ/12 koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje dana 19. svibnja 2025.
6. Ovršeniku u slučaju provođenja izvansudske ovrhe na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju na temelju suglasnosti dužnika kojom se dopušta zapljena plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja treba omogućiti pravnu zaštitu te odredbu čl. 202. st. 2. OZ/12 treba tumačiti u širem smislu na način da izvornom ovršeniku (potpisniku Izjave) ipak treba omogućiti pravo na podnošenja prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a sve u smislu Ustavom zajamčenog prava na pristup sudu (čl. 29. st. 1. Ustava RH) i odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 08/99, 14/02 i 01/06) kojim je zajamčeno pravo na pravično (pošteno) suđenje, koje obuhvaća pravo na sud i pravo na pristup sudu. Poštenost u tom smislu obuhvaća načelo jednakosti oružja i kontradiktornost postupka. Jednakost oružja podrazumijeva da svaka stranka u postupku ima jednaku mogućnost iznijeti svoj stav i da niti jedna od njih ne smije biti u bitno povoljnijem položaju u odnosu na svog protivnika. Među strankama u postupku mora se uspostaviti pravična ravnoteža, odnosno pravo na pošteni postupak. Takav stav zauzeo je i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž Ovr-2238/2023-2 od 23. prosinca 2024.
7. Takav stav prihvaćen je i na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 14. lipnja 2024. (Su IV-184/2024) prema kojem odredbu čl. 202. st.2. OZ-a treba tumačiti ekstenzivno u smislu da izvornom ovršeniku (potpisniku Izjave) treba omogućiti pravo na podnošenja prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, pozivajući se na pravo na pristup sudu (čl. 29. st. 1. Ustava RH i na čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda).
8. Nadalje, čl. 178. st. 1. OZ/96 propisano je kako dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni dio njegove plaće i da se isplati izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima pravni učinak rješenja o ovrsi.
9. Stoga, budući da predmetna Izjava o zapljeni ima pravni učinak rješenja o ovrsi, sukladno odredbi čl. 178. st. 1. OZ/96, a ovršeniku je dopušteno podnositi pravni lijek protiv Izjave o zapljeni sukladno ranije navedenom, podneseni prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ima se smatrati žalbom uloženom protiv rješenja o ovrsi. Naime, sud nije vezan pravnom osnovom postavljenom od strane ovršenika pozivanjem na čl. 210. OZ/12, već činjenični supstrat prijedloga ukazuje na postojanje drugog pravnog osnova, sukladno čl. 186. st. 3. Zakona o parničnom postupku (53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), u vezi čl. 21. OZ. 10. U svom prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud ocijenio kao žalbu, ovršenik je istaknuo kako postoje razlozi iz čl. 50. st. 1. tč. 11. Ovršnog zakona.
11. Obzirom na navedeno, a uzimajući u obzir činjenicu da se na navode ovršenika ovrhovoditelj nije očitovao, dok ovršenik nije njihovu osnovanost dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.55. st. 2. OZ/12), sud je temeljem odredbe čl. 55. st. 1. OZ/12 odlučio kao u izreci zaključka.
U Osijeku 24. kolovoza 2026.
Viša sudska savjetnica
Maja Brnjevarac
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ).
Dostaviti
1. ovrhovoditelju
2. ovršeniku, po pun.
