REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-2381/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja GB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika Hrvatska agencija za osiguranje depozita, Zagreb, Jurišićeva 1, OIB: 94819327944, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, dana 21. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2299/2020 od dana 10. siječnja 2022., do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno ukoliko ista bude dopuštena, do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovoj reviziji protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1423/2026 od dana 13. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 27. srpnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2299/2020 od dana 10. siječnja 2022., potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1423/2026 od dana 13. travnja 2026.
2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2299/2020 od dana 10. siječnja 2022. Navedena presuda potvrđena je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1423/2026 od dana 13. travnja 2026., a protiv koje je ovršenik podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. Ovršenik navodi da u slučaju uspjeha u revizijskom postupku od ovrhovoditelja neće moći, odnosno teško će moći naplatiti, odnosno “vratiti“ značajan iznos koji je predmet zapljene, odnosno ovrhe, a sve budući da je ovrhovoditelj fizička osoba, dok se dio sredstava koji su predmet zapljene, odnosno ovrhe ima isplatiti na račun njegova punomoćnika kao treće osobe koja i nije stranka ovog postupka i nije u nikakvom pravnom odnosu s ovršenikom, pa i zbog navedenog proizlazi opasnost kako će ovršeniku biti otežana naplata svoje tražbine po osnovi povrata neosnovano zaplijenjenih novčanih sredstava. Pored toga ovrhovoditelj ima adresu u Švicarskoj Konfederaciji, koja nije članica Europske unije, stoga će postupak naplate, odnosno “povrata“ zaplijenjenog novčanog iznosa od 50.591,06 EUR u slučaju uspješnog okončanja revizijskog postupka biti dodatno otežan. Stoga predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.
3. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 20. kolovoza 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti. Ovrhovoditelj u bitnome navodi da je ovrhovoditelj upisan kao nositelj knjižnih prava na nekretninama u Republici Hrvatskoj, čime je eventualna buduća naplata eventualne restitucijske tražbine osigurana na području Republike Hrvatske. Također, koja je adresa prebivališta i boravišta ovrhovoditelja jest u cijelosti irelevantno za odlučivanje o prijedlogu za odgodu ovrhe, s obzirom da adresa na kojoj je ovrhovoditelj prijavljen nije dokaz kojim ovrhovoditelj može učiniti vjerojatnom opasnost nastanka štete. Također, činjenica da je ovrhovoditelj na temelju ovršne isprave zahtjevom za izravnu naplatu od Financijske agencije zatražio da se iznos troška parničnog postupka isplati izravno na račun punomoćnika ovrhovoditelja, ne predstavlja okolnost koja ukazuje na opasnost nastanka nenadoknadive štete po ovršenika. Naime, isplata dijela tražbine s naslova troškova parničnog postupka na račun punomoćnika ovrhovoditelja ovisi isključivo o odnosu ovrhovoditelja i njegova punomoćnika, koji je upravo od strane ovrhovoditelja kao svoje stranke ovlašten primiti isplatu troškova parničnog postupka izravno na svoj račun. Ovrhovoditelj je na navedeno ovlastio svojeg punomoćnika potpisom punomoći koja je priložena zahtjevu za izravnu naplatu. Stoga predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.
5. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
6. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.
7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
8. Uvidom u spis (list 78-87 spisa) sud je utvrdio da je ovršenik dana 03. lipnja 2026., kao što i navodi, protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1423/2026 od dana 13. travnja 2026., kojom je potvrđena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu – presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2299/2020 od dana 10. siječnja 2022., podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. Time je ispunjena pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.
9. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.
10. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
11. Imajući u vidu da ovrhovoditelj ima prebivalište u [adresa], koja nije članica Europske unije, znatno otežava eventualni postupak povratak sredstava (protuovrhe) u slučaju da ovršenik uspije sa revizijom, bez obzira na to što ovrhovoditelj posjeduje nekretnine u Republici Hrvatskoj jer je ovrha na nekretninama dugotrajna, a i unovčenje nekretnina je složenije nego raspolaganje gotovinskim sredstvima na računu. Pored toga, isplata dijela sredstava trećoj osobi (odvjetniku kao punomoćniku ovrhovoditelja) znači da taj novac odmah izlazi iz imovine ovrhovoditelja, čime se umanjuje masa iz koje bi se ovršenik mogao naplatiti u slučaju uspjeha s revizijom. Stoga je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost da bi ovršenik teško povratio iznos koji je u predmetnom postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, u slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti ovršeniku podnošenje revizije, a potom u slučaju uspjeha ovršenika sa revizijom i ukidanja ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu, slijedom čega je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost da bi ovršenik provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
12. Sud je prilikom donošenja ove odluke naročito uzeo u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima samo ograničeno vremensko trajanje, a predmetno potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika te da ovršenik zaplijenjenim novčanim sredstvima ne može raspolagati pa su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih novčanih sredstava. To zapravo i jest smisao instituta odgode ovrhe - da je, s jedne strane, potraživanje ovrhovoditelja osigurano i zaštićeno (zapljenom na računu ovršenika), a da, s druge strane, ne nastane šteta ovršeniku. Uzimajući u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.
13. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi sa čl. 210. st. 2. OZ- a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, dana 21. kolovoza 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. ovršeniku
2. ovrhovoditelju po pun.
3. FINI
4. u spis
Z/ kal.15 dana
