REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ovr-3106/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Jermini Dujmović-Živković u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranje RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Anti Ćurkoviću, odvjetniku u Splitu, Vukovarska 150, protiv protivnika osiguranja pod 1) UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2) BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku Krešimiru Vukoviću, odvjetniku u Omišu, Omiš, Č.Ž. Dražojević 1a, odlučujući o privremenoj mjeri, dana 21. kolovoza 2026.,

r i j e š i o j e:

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

tako što se nalaže protivnicima osiguranja trpjeti izvođenje radova uređenja dijela južne fasade stambene zgrade predlagateljice osiguranja anagrafske oznake [adresa], izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela fasade označen u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića " U Solinu, 12.ožujka 2025.godine " slovima BC na prikazu mjesta očevida u dijelu iznad stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja a na koji dio fasade se pristupa kroz dvorište protivnika osiguranja, kao i potrebne građevinske radove obrade armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, na način da će se radovi na dijelu fasade stambene zgrade predlagateljice osiguranja iznad podesta do svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na I katu protivnika osiguranja izvoditi isključivo sa podesta i bez postavljanja skele, a radove na dijelu fasade iznad podesta, a iznad svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na I katu kuće protivnika osiguranja kao i obrada armirano-betonske grede, izvoditi sa skele postavljene konzolno sa dijela parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja, kako je to prikazano u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Nevena Matijevića, dipl.ing.građ. " Split, ožujak 2025.g.", dopunjenog na ročištu od 25. travnja 2025.godine, a koji Nalazi i mišljenja imenovanih sudskih vještaka čine sastavni dio ovog Rješenja, s time da je predlagateljica osiguranja dužna omogućiti kontinuirano i bez prekida korištenje stepenica i podesta za komunikaciju I kata kuće u vlasništvu protivnika osiguranja.

II. Predlagateljica osiguranja dužna je odmah po završetku opisanih građevinskih radova o svom trošku sanirati sva eventualna oštećenja te vratiti nekretninu protivnika osiguranja u stanje kakvo je bilo prije određivanja ove privremene mjere.

III. Ako protivnici osiguranja ne ispune navedenu obvezu, sud im zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 EUR-a.

IV. Ako se protivnici osiguranja budu ponašali protivno navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagateljice osiguranja izreći novčanu kaznu kojom im je zaprijetio.

V. Predlagateljica osiguranja je dužna u oku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovoga rješenja pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere.

VI. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog od strane predlagateljice osiguranja po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere, ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

VII. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne sprječava njegovu ovrhu.

VIII. Odluku o trošku ovog postupka sud će donijeti primjenom odredbe čl. 14. st. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ).

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je dana 1. lipnja. 2023. zaprimljen prijedlog predlagateljice osiguranja u kojem navodi da je stvarna vlasnica za cijelo nekretnine označene kao kat čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (koja odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica]), u naravi zgrada i dvorište ukupne površine 191 m2. Protivnici osiguranja da su suvlasnici nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi dvorište i zgrada ukupne površine 171 m2, koja neposredno graniči sa nekretninom predlagateljice osiguranja, što znači da su nekretnine predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja susjedne. Predlagateljica osiguranja namjerava vršiti građevinske radove na obiteljskoj kući koja je izgrađena na predmetnoj nekretnini i to na sanaciji vanjske fasade zida s južne strane obiteljske kuće, za što je potrebno privremeno postaviti skelu, odnosno neku drugu prikladnu napravu na dio dvorišta nekretnine protivnika osiguranja kao i na stepenice kojima se izlazi na kat kuće susjedne nekretnine suvlasništva protivnika osiguranja. Građevinski radovi na fasadi obiteljske kuće predlagateljice osiguranja su nužni kako bi se spriječilo prodiranje vlage u unutrašnjost objekta, a imajući pri tome u vidu i činjenicu da je kuća izgrađena u postojećim gabaritima na temelju građevinske dozvole koja je izdana još 1953.. Obratila se predlagateljica osiguranja protivnicima osiguranja pisanim zahtjevom da isti odobre izvođenje radova i uporabu nekretnine za izvođenje opisanih građevinskih radova, ali su oni odbili takav zahtjev. Radovi na fasadi obiteljske kuće predlagateljice osiguranja su nužni, a mogu se obavljati samo dijelom godine, odnosno od siječnja do mjeseca lipnja ili nakon završetka turističke sezone, odnosno od početka mjeseca listopada. Budući su stranke vlasnici susjednih nekretnina, a predlagateljica osiguranja nije u mogućnosti izvesti građevinske radove stavljanjem fasade na svoj objekt ni na koji drugi način nego postavljanjem skele na nekretnini protivnika osiguranja, iz razloga što su protivnici osiguranja odbili dati predlagateljici osiguranja dozvolu za ulazak na njihovu nekretninu, to je očito postojanje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnicima osiguranja, te je određivanje privremene mjere nužno i radi privremenog uređenja spornog odnosa među strankama, a iz svih navedenih razloga nesporno proizlazi da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim da je određivanje privremene mjere nužno i radi otklanjanja nenadoknadive štete. Slijedom navedenog predlagateljica osiguranja predlaže da sud radi osiguranja njezine nenovčane tražbine, odredi privremenu mjeru, sadržaja konačno postavljenog podneskom od 5. svibnja 2025., na temelju nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka mjernika dipl. ing. Vinka Ružića i vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. Nevena Matijevića, kako je navedeno u izreci ovog rješenja, u toč. I. do VII..

2. Protivnici osiguranja su se usprotivili navedenom prijedlogu za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, jer tvrde da predlagateljica osiguranja ničim nije dokazala postojanje niti jedne potrebne pretpostavke, radi čega su predložili prijedlog za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere odbaciti, podredno odbiti. Osim toga, da predlagateljici osiguranja za navedenu sanaciju fasade na svom dijelu kuće uopće nije nužno postaviti skelu ili sličnu napravu na dijelu kuće koji se nalazi u suvlasništvu protivnika osiguranja, odnosno na dvorište i na stepenice kojima se dolazi na kat kuće u suvlasništvu protivnika osiguranja, s obzirom da ista može pristupiti svojoj fasadi u cijelosti iz svog dijela dvorišta. Navodi protivnika osiguranja se ukazuju objektivni i logični već iz samog uvida u fotografiju koja prileži pobijanom prijedlogu za određivanje privremene mjere, iz koje je jasno vidljivo kako se pristup fasadi može ostvariti u cijelosti sa nekretnine u vlasništvu predlagateljice osiguranja. Stoga da nisu ostvareni uvjeti propisani čl. 107. st.1. ZV-a, prema kojemu vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti, jer se in concreto radovi obnove fasade mogu izvesti na drugi način, odnosno bez korištenja nekretnine u suvlasništvu protivnika osiguranja. Slijedom navedenog, predloženo je da se prijedlog za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere odbaci, podredno odbije.

3. U odnosu na konačno postavljeni prijedlog predlagateljice osiguranja od 5. svibnja 2025., protivnici osiguranja smatraju da ne predstavlja uređenje i preciziranje prvotnog prijedloga kako to navodi predlagatelj, već preinaku, budući da je s obzirom na sadržaj prijedloga predlagateljica de facto povukla prvi prijedlog i postavila novi. Protive se preinaci prijedloga, dok za povučeni dio potražuju trošak sukladno popisu troška. Predlagatelji da su prvotnim prijedlogom od 10. svibnja 2023. tražili neka se protivnicima osiguranja naloži trpjeti postavljanje skele odnosno druge prikladne naprave koja bi se postavila na njihovu nekretninu-dvorište i na stepenice kojima se izlazi na kat kuće u vlasništvu protivnika osiguranja, čemu su se protivnici osiguranja protivili, a što se u konačnici pokazalo i opravdano budući da iz nalaza i mišljenja vještaka sačinjenih u tijeku ovog postupka u bitnome proizlazi upravo ono što su protivnici osiguranja isticali od početka, a to je činjenica da za izvođenje tih radova nema potrebe postavljati „skelu, odnosno druge prikladne naprave“ na nekretninu protivnika osiguranja, kako na dvorište tako ni na stepenice. Prijedlogom od 05. svibnja 2025. da je očigledno kako je predlagateljica povukla raniji prijedlog budući da kasnijim predlaže izvođenje radova bez postavljanja skele, odnosno druge prikladne naprave, koja bi se postavila na njihovu nekretninu-dvorište i na stepenice kojima se izlazi na kat kuće u vlasništvu protivnika osiguranja, što je protivnicima osiguranja jedino bilo sporno od početka. Istima nikada nije bilo sporno da predlagateljica pristupi radovima uređenja fasade, ali ne na način kako je to prvotnim prijedlogom traženo, već upravo na način kako su to naveli vještaci u svojim nalazima i mišljenjima sačinjenima tijekom ovog postupka, bez postavljanja ikakve skele na nekretninu u njihovom vlasništvu. Ističu kako je predlagateljica novim prijedlogom obuhvatila i „…građevinske radove obrade armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja…“, što uopće nije bilo obuhvaćeno ranijim prijedlogom, čime se još opet ukazuju na nedopuštenu preinaku, odnosno postavljanje novog zahtjeva-prijedloga. K tome, predmetna greda predstavlja vlasništvo protivnika osiguranja, ne samo iz razloga što se ona po položaju nalazi unutar granice nekretnine protivnika osiguranja (prema slici 2. iz vještva Vinka Ružića), već je očito kako se radi o potpornoj gredi od terace, odnosno II. kata nekretnine protivnika osiguranja, te predlagateljica osiguranja nema pravo poduzimati bilo kakve radove na predmetnoj gredi, što je ujedno i razlog zbog kojeg vještak dipl.ing.građ. Neven Matijević uopće nije u pisanom nalazu i mišljenju obuhvatio tu gredu. Isto tako, činjenica da je vještak Matijević na ročištu 25.04.2025. utvrdio da bi predmetnu gredu bilo potrebno obraditi ne znači da je predlagateljica treba obraditi kako ona to shvaća, već navedeno predstavlja samo njegovo stručno mišljenje ne ulazeći pritom u to tko ima pravo to učiniti. Smatraju da predlagateljica osiguranja ničim nije dokazala postojanje niti jedne od zakonskih pretpostavki za određivanje privremene mjere, radi čega predlažu predmetni prijedlog za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere odbaciti, podredno odbiti, uz nalog predlagateljici da protivnicima osiguranja naknadi prouzročeni trošak ovog postupka sukladno popisu troška.

4. Rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-1131/2023-24 od 29. kolovoza 2025. određena je privremena mjera istog sadržaja kakav je naveden i u izreci ovog rješenja. Protiv navedenog rješenja protivnici osiguranja su izjavili žalbu, koju je Županijski sud u Varaždinu uvažio, ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju drugostupanjske odluke se navodi da se za sada ne može prihvatiti kao pravilna odluka prvostupanjskog suda da se naloži protivnicima osiguranja da trpe izvođenje radova na dijelu južne strane fasade stambene zgrade predlagateljice osiguranja, kao i potrebne građevinske radove obrade armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, jer činjenično stanje u tom dijelu nije potpuno utvrđeno, budući je propušten osvrt na prigovor da je predmetna armirano betonska greda iznad podesta zapadne strane kuće protivnika osiguranja u vlasništvu protivnika osiguranja. Potonji da tvrde kako se greda po položaju nalazi unutar granica njihove nekretnine i da se radi o potpornoj gredi od terase, odnosno drugog kata njihove nekrentine, pa predlagateljica osiguranja nema pravo poduzimati bilo kakve radove na toj gredi. Protivnici osiguranja da osnovano tvrde kako činjenica da je vještak na ročištu rekao da bi predmetnu gredu trebalo obraditi ne znači da je predlagateljica treba obraditi kako ona to shvaća, već je to samo mišljenje sudskog vještaka koji pri tom nije ulazio u to tko ima pravo izvršiti te radove, a iz sadržaja obrazloženja prvostupanjskog rješenja da se zaključuje kako prvostupanjski sud nije odgovorio na prigovor protivnika osiguranja koji se tiče vlasništva predmetne grede.

5. U nastavku postupka, sada pod poslovnim brojem Ovr-3106/2025, na ročištu održanom dana 24. ožujka 2026. punomoćnik predlagateljice osiguranja ustraje u cijelosti kod svih navoda iznesenih tijekom postupka, također kod istaknutog prijedloga za donošenja privremene mjere, koji prijedlog je uređen izvođenjem dokaza na licu mjesta, zaprimanja nalaza i mišljenje sudskih vještaka za geodeziju Vinka Ružića, te za graditeljstvo i procjenu nekretnina Nevena Matijevića. Ističe da je upravo sudski vještak Neven Matijević na ročištu detaljno obrazložio svoj nalaz i mišljenje s posebnim naglaskom da je potrebno radovima obuhvatiti i predmetnu betonsko-armiranu gredu. Naglašava da je drugostupanjski sud otklonio prigovore protivnika osiguranja, koje su isticali tijekom postupka, u donosu na potrebu da se radovi na fasadi kuće predlagateljice osiguranja moraju obaviti i korištenjem dijela nekretnine protivnika osiguranja. Što se pak tiče prigovora protivnika osiguranja u odnosu na vlasnički status armirano-betonske grede, ističe je da se ta greda nalazi na fasadi kuće predlagateljice osiguranja. Ukazuje i na činjenicu, koja je razvidna iz fotografija koje su sastavni dio nalaza i mišljenje sudskog vještaka Nevena Matijevića, da su protivnici osiguranja izvršili sanaciju fasade s zapadne odnosno jugo zapadne strane svog objekta prije očevida, te da je razvidno kako nisu izvršili sanaciju betonsko-armirane grede, a što već samo po sebi upućuje na logičan zaključak da je upravo predlagateljica osiguranja vlasnik, odnosno da ova greda pripada objektu predlagateljice osiguranja. U spis su priložene i fotografije koje su izrađene prije mjesec dana, a iz kojih je razvidno da je činjenično stanje na terenu po pitanju sporne armirano-betonske grede isto kako je bilo i u vrijeme provođenja očevida, s naglaskom da se na tim fotografijama nedvojbeno razabire da su protivnici osiguranja fasadu s te strane kuće sanirali, kao i da tim radovima nisu obuhvatili spornu gredu. Tvrdi da su protivnici osiguranja radove na fasadi svog objekta izvodili bez prethodnog traženja suglasnosti, odnosno odobrenja predlagateljice osiguranja, ona ničim nije onemogućavala ili sprječavala izvođenje takvih radova, te se protivnici osiguranja istoj uopće nisu obraćali o potrebi saniranja predmetne armirano-betonske grede u odnosu na koju su prigovarali u ovom postupku.

6. Na istom ročištu protivnici osiguranja su osporili navode predlagateljice osiguranja, tvrdeći kako nije sporno da je vještak građevinske struke dao mišljenje da sporno armirano-betonsku gredu treba obnoviti, međutim sporno je čije je pravo da tu gredu obnovi, odnosno tko je vlasnik dijela nekretnine koji predstavlja ta armirano- betonska greda. Smatraju da je predmetna greda isključivo vlasništvo protivnika osiguranja, kako iz razloga što se ona po položaju nalazi unutar granica nekretnine protivnika osiguranja, a kako je prikazano na slici br. 2 iz vještva Vinka Ružića, tako da je očito da ta armirano-betonska greda u suštini predstavlja potpornu gredu od terace, odnosno drugog kata nekretnine protivnika osiguranja. Slijedom navedenog smatraju da predlagateljica nema pravo izvoditi nikakve radove na njoj, budući da nije vlasnik iste, a sve u smislu odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu.

7. Tijekom postupka sud je pregledao dopis od 15. ožujka 2023., kojega je predlagateljica osiguranja, putem svojeg punomoćnika, uputila protivnici osiguranja pod 1) u kojem navodi da je nužno obaviti radove na fasadi obiteljske kuće anagrafske oznake [adresa], čija je vlasnica, koji su radovi potrebni za uporabu i korištenje te nekretnine. Radi izvođenja radova da će biti potrebno postaviti skelu na dijelu nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja, koja je susjedna njezinoj, u kojem slučaju će privremeno uporabiti zemljište protivnika osiguranja, radi izvođenja namjeravanih radova, koji se na drugi način ne mogu izvesti, s tim što će se uporaba nekretnine protivnika osiguranja vršiti obzirno i u vremenu u kojem će se najmanje ograničavati njihova vlasnička prava. Po završetku radova da će im se nekretnina odmah vratiti u stanje u kojem se nalazila prije postavljanja skele i izvođenja radova. Zatražila je predlagateljica osiguranja odgovor u roku od 15 dana, jesu li protivnici osiguranja spremni pristati na takav njezin zahtjev, obzirom da se radi o zaista nužnim radovima na njezinom objektu.

8. Sud je pregledao rješenje o nasljeđivanju iza smrti oca predlagateljice osiguranja MI (Boška) Sudića, pok. Ante, koje je donio javni bilježnik iz Omiša, Radoslav Vuković, pod poslovnim brojem O-5381/21, UPP/OS-345/21, dana 20. prosinca 2021., iz kojega je razvidno da, među ostalim nekretninama, njegovu ostavinsku imovinu čini i nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 2738, K. O. [katastarska općina], te da se njegovom jedinom zakonskom nasljednicom proglašava kći RI, ovdje predlagateljica osiguranja, za cijelo. Prema izvatku iz zemljišne knjige za nekretninu oznake 438/2, zgr, kuća stojna, upisanu u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], razvidno je da je predlagateljica osiguranja upisana kao vlasnica suvlasničkog dijela 59/280, a iz prijepisa posjedovnih listova Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, od 22. svibnja 2023., koje je također ovaj sud pregledao, razvidno je da katastarsku česticu [katastarska čestica] naziva Mali rat, čini dvorište površine 65 m2 i zgrada površine 126 m2, što je ukupno 191 m2, a u posjedovni list broj 1101 su upisani MI, [adresa], dakle pravni prednik predlagateljice osiguranja, zatim ČI, [adresa] i ŽI, [adresa], svatko za udio od 1/3, dok katastarsku česticu [katastarska čestica] naziva Mali rat, čini dvorište površine 102 m2 i zgrada površine 69 m2, što je ukupno 171 m2, a u posjedovni list broj 612 je upisan BI, [adresa], dakle protivnik osiguranja pod 2), za udio 1/1. Prema izvodu iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, od 22. svibnja 2023., razvidno je da su katastarska čestica [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa] i katastarska čestica [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], susjedne, a zgrade na istima se naslanjaju jedna na drugu. Pregledana je i građevna dozvola koju je Narodni odbor kotara Split izdao dana 18. kolovoza 1953. pod brojem 18557/53 na zahtjev CI, za čest. zem [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kojom je dozvoljeno CI iz [adresa] nadograditi vlastitu kuću na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], prema priloženim planovima, od betona veličine gotove zgrade 12,30 x 6,70 m, visine do ruba krova 6,14 m, uz određene uvjete.

9. Obavljen je očevid na nekretninama označenima kao kat. čest. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], u vlasništvu protivnika osiguranja i kat. čest. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa],u vlasništvu predlagateljice osiguranja, sa sudskim vještakom za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing Nevenom Matijevićem i sudskim vještakom mjernikom dipl. ing. Vinkom Ružićem. Očevidom je utvrđeno da je prednja (južna) fasada zgrade predlagateljice osiguranja u naravi završno obrađena "na hirofu", da ima izrazito izražene neravnine, te je na nekoliko mjesta i sanirana. S južne strane da je balkon dograđivan, sa potpuno degradiranim betonom, pa postoji opasnost od pada komada balkona, koji balkon je ograđen čeličnom ogradom. Iznad I (prvog) kata završno je izvedena AB ploča sa konzolnim prepustom prema jugu, a sa zapadne strane objekta protivnika osiguranja da se nalazi armirano betonsko jednokrako stepenište sa podestom ispred ulaznih vrata, koje je završno obrađeno "teraco" betonom. Prostorije u prizemlju i na I (prvoj) etaži predlagateljice osiguranja protežu se sve do zida protivnika osiguranja, a na zidu predlagateljice osiguranja naslanja se naprijed spomenuti ulazni podest. Sudski vještak mjernik, dipl.ing. Vinko Ružić je identificirao da se južna fasada na nekretnini predlagateljice osiguranja cijela nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica], dok se stepenice kojima pristupa kući protivnika osiguranja nalaze na kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

10. Pregledan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka mjernika dipl. ing Vinka Ružića, koji je radi potreba izrade tog nalaza i mišljenje izvršio uvid u službenu dokumentaciju Područnog ureda za katastar Split, ispostava za katastar nekretnina Omiš i zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, a na očevidu je utvrđen predmet osiguranja, južna fasada stambene zgrade anagrafske oznake [adresa]. Prema nalazu i mišljenju navedenog vještaka, predmetna stambena zgrada se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Za dio fasade označen na prikazu mjesta očevida (list 56 spisa) slovima BC, u dijelu ispod stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja pristupa se iz dvorišta predlagatelja osiguranja, dok se za dio fasade označen slovima BC na prikazu mjesta očevida u dijelu iznad stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja pristupa kroz dvorište protivnika osiguranja. Ističe da čest. zgr. [katastarska čestica] u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] ima kulturu kuća stojna bez upisane površine, čest. zem. [katastarska čestica] u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] ima kulturu pašnjak bez upisane površine, a odgovaraju kat. čest. [katastarska čestica] u posjedovnom listu broj 1101 K. O. [katastarska općina], kulture zgrada 126 m2, dvorište 65 m2, s tim što je zemljišno-knjižno i katastarsko stanje neusklađeno, a čestice imaju dvojnu numeraciju.

11. Pregledane su fotografije koje je predlagateljica osiguranja priložila podnesku od 27. ožujka 2026. iz kojih je razvidno da se armirano betonska greda nalazi na južnoj, prednjoj fasadi njezine nekretnine iznad stepeništa i podesta, točno do zapadnog zida nekretnine protivnika osiguranja, te da je navedena greda potpuno neobrađena, kao i cijela prednja fasada nekretnine predlagateljice osiguranja, dok je zapadna strana nekretnine protivnika osiguranja uredno obnovljena.

12. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. Nevena Matijevića, prednja fasada nekretnine predlagateljice osiguranja ima izrazito izražene neravnine, te je na nekoliko mjesta i sanirana. S južne strane je balkon dograđivan, sa potpuno degradiranim betonom, te postoji opasnost od pada betonskih komada balkona. Dodatni problem je armatura izložena atmosferilijama i mogućem, eventualno malom, utjecaju posolice zbog blizine mora. Balkon je ograđen čeličnom ogradom. Iznad prvog kata završno izvedena AB ploča sa konzolnim prepustom prema jugu. Sa zapadne strane objekta protivnika osiguranja nalazi se armirano betonsko jednokrako stepenište sa podestom ispred ulaznih vrata. Prostorije u prizemlju i na prvoj etaži predlagateljice osiguranja protežu se sve do zida koji je ujedno i granica zemljišta protivnika osiguranja. Na zid predlagateljice osiguranja naslanja se spomenuti ulazni podest. S obzirom na ukupno stanje južne fasade u vlasništvu predlagateljice osiguranja istu je potrebno obnoviti. Prvenstveno zbog mogućnosti odlamanja komada nosive konstrukcije konzolnog dijela balkona. Ista je degradirana, sa jasno vidljivim nepovratnim deformacijama u vidu dosta velikih pukotina, te je kao takva izložena daljnjoj koroziji armature koja utječe na ukupnu mehaničku otpornost i stabilnost balkona, a samim tim i čitavog južnog zida, posljedično čitave kuće. Na pojedinim dijelovima južne fasade vidljive su pukotine, a u cijelosti ista ne zadovoljava uvjetima toplinske i akustičke zaštite, uštede energije, te zaštite od vlage. Vanjski zatvori su neuvjetni i s vanjske strane drvene grilje u jako lošem, gotovo neuporabljivom, stanju. Stoga je potrebno izvršiti obnovu tj. izraditi južnu fasadu u cijelosti sukladno pravilima struke kao bi se zadovoljili uvjeti mehaničke otpornosti i stabilnosti te toplinske i akustičke zaštite, uštede energije, kao i zaštite od vlage. Prema stanju “in situ” obnovu fasade nije moguće izvršiti isključivo sa nekretnine predlagateljice osiguranja nego je za vrijeme izvođenja radova potrebno koristiti i dio nekretnine u naravi stepenište i podest sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja. To se odnosi na radove na dijelu fasade koji se nalazi u prizemlju ispod podesta stepeništa koje se nalazi sa zapadne strane kuće u vlasništvu protivnika osiguranja, te na dio iznad istog podesta u visini prvog kata kuće. Dio fasade ispod podesta potrebno je izvesti na način da se pristupi sa dvorišnog dijela parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja i izvedu potrebni fasaderski radovi, a dio fasade iznad podesta potrebno je izvesti uvažavajući slijedeće: da je za vrijeme izvođenja radova potrebno omogućiti kontinuirano, bez prekida, korištenje stepeništa i podesta za komunikaciju prvog kata kuće u vlasništvu protivnika osiguranja, da radove na dijelu fasade iznad podesta do svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na prvom katu protivnika osiguranja, treba izvoditi isključivo sa podesta i to bez postavljanja skele kako bi se omogućila nesmetana komunikacija sa predmetnim stanom, da je radove na dijelu fasade iznad podesta, a iznad svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na prvom katu protivnika osiguranja, potrebno izvoditi sa skele postavljene konzolno sa dijela parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja na način da se ni u kojem slučaju ne ometa komunikacija sa predmetnim stanom na prvom katu, to jest svijetli otvor ulaznih vrata mora biti kontinuirano slobodan, te da je kod dimenzioniranja, a posebno kod izvođenja radova, potrebno voditi računa da se debljinom fasade, a posebno kod “upasivanja” sa postojećom fasadom kuće u vlasništvu protivnika osiguranja ni na koji način ne smanji profil svijetlog otvora kao ni mogućnost korištenja, održavanja ni zamjene ulaznih vrata stana na prvom katu, s tim što je sve radove potrebno izvesti prema pravilima struke, a posebno voditi računa i primjenjivati propise zaštite na radu.

13. Radi razjašnjenja i dopune svog pisanog nalaza i mišljenja, pozvan od predlagateljice osiguranja da se očituje treba li sanacijom kuće obuhvatiti armirano- betonsku gredu iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, kao i o načinu izvođenja radova bez postavljanja skele, sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. Neven Matijević se očitovao usmeno na ročištu od 25. travnja 2025., ustvrdivši, što se tiče grede da je istu potrebno obraditi kao i ostali dio pročelja jer bi u protivnom predstavljala termički most, a i na samom očevidu su bile vidljive određene pukotine koje je potrebno sanirati, u protivnom bi moglo doći do daljnje degradacije naprijed opisanog. Vezano za pitanje o postavljanju skele vještak navodi da je istu moguće u dijelu u kojem je potrebna za izvedbu fasade iznad svijetlog otvora postaviti konzolno, te na taj način izvesti potrebne radove, naročito stoga što je širina ulaznog podesta u stan protivnice osiguranja tolikih dimenzija da nije potrebno postavljati dodatnu konstrukciju, s tim što bi sve bilo poželjno izvesti u što kraćem roku i koliko je moguće istovremeno sa ostalim zahvatima uz što manje ometanje vlasništva protivnika osiguranja, to jest uskladiti dinamiku izvođenja svih radova (istovremeno). Dakle, dio fasade do svijetlog otvora ulaznih vrata potrebno je izvesti "s nogu", a dio koji nije moguće izvesti na ovaj način, treba izvesti na naprijed opisan način sa konzolnog dijela skele. Vezano za potrebu da se prilikom sanacije južnog dijela kuće predlagateljice osiguranja izmjesti dio željezne ograde koja je ubodena u fasadu zgrade radi sprječavanja eventualno drugih oštećenja koja bi nastala korozijom željeza ili nekim drugim uzrocima, vještak smatra da je prema pravilima struke nužno kod izvedbe ovakvih radova spriječiti bilo kakav negativan utjecaj na konstrukciju, što se rješava projektom uređenja pročelja.

14. Prijedlog predlagateljice osiguranja radi određivanja privremene mjere je osnovan.

15. Dakle, predlagateljica osiguranja je u prijedlogu zatražila neka sud donese privremenu mjeru kojom se nalaže protivnicima osiguranja trpjeti izvođenje radova uređenja dijela južne fasade njezine zgrade, iznad stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja s pristupom kroz dvorište protivnika osiguranja i nalaže im se trpjeti građevinske radove obrade armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, tako što će se radovi na dijelu fasade iznad podesta do svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na katu protivnika osiguranja izvoditi isključivo sa podesta i bez postavljanja skele, a radovi na dijelu fasade iznad podesta i iznad svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na katu kuće protivnika osiguranja, te obradu armirano-betonske grede, sa skele postavljene konzolno sa dijela parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja, uz njezino omogućavanje kontinuiranog i neprekidnog korištenja stepenica i podesta za komunikaciju kata kuće protivnika osiguranja.

16. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ-a), propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

17. Sukladno odredbi čl. 290. OZ-a, u postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Budući se ovdje radi o ostvarenju obveze na trpljenje, mjerodavne su odredbe čl. 263. OZ-a, kojom je propisano da se u tom slučaju nalaže ovršeniku, ovdje protivnicima osiguranja da se ponašaju u skladu sa svojom obavezom i zaprječuje im se novčanom kaznom ili kaznom zatvora u skladu s odredbama čl. 16. OZ-a ako se nastave tako ponašati.

18. Valja ispitati jesu li ispunjene pretpostavke iz navedenih odredbi OZ-a, u ovom slučaju je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine koja se osigurava, a sastoji se u njezinom pravu da izvede potrebne radove obnove južne fasade svoje zgrade i obrade armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, s tim da pri tom privremeno uporabi nekretninu protivnika osiguranja, podest i stepenice, radi izvođenja tih radova, jer se na drugi način ne mogu izvesti, u smislu odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/96, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV). Također je potrebno utvrditi je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom i opasnost da bi joj bez predložene privremene mjere koja joj omogućava izvođenje tih građevinskih radova, nastale štetne posljedice zbog nemogućnosti obnove dotrajale južne fasade zgrade i armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja.

19. U ovom postupku nije sporno da je predlagateljica osiguranja vlasnica zgrade anagrafske oznake [adresa], koja se dijelom nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]., koja je katastarski označena kao kat. čest. [katastarska čestica] u Posjedovnom listu broj 1101 K. O. [katastarska općina], kulture zgrada 126 m2, dvorište 65 m2, koju nekretninu je naslijedila od svog oca, pok. MI, a on od svog oca pok. CI, koji je ishodio građevinsku dozvolu za nadogradnju kuće, kako proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik iz Omiša, Radoslav Vuković, pod poslovnim brojem O- 5381/21, UPP/OS-345/21, dana 20. prosinca 2021. i posjedovnog lista, te građevne dozvole koju je Narodni odbor kotara Split izdao dana 18. kolovoza 1953. pod brojem 18557/53. Nije sporno ni da je protivnik osiguranja pod 2) BI vlasnik susjedne nekretnine anagrafske oznake [adresa], koja se dijelom nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]., koja je katastarski označena kao kat. čest. [katastarska čestica] u posjedovnom listu broj 612 K. O. [katastarska općina], kulture zgrada 69 m2 i dvorište 102 m2, niti je sporno da se dijelu fasade označenom u nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika dipl. ing Vinka Ružića, na listu 56 spisa, slovima BC, u dijelu ispod stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja pristupa iz dvorišta predlagateljice osiguranja, dok se dijelu fasade iznad stepeništa i podesta u vlasništvu protivnika osiguranja pristupa kroz dvorište protivnika osiguranja.

20. Konačno nije sporno ni da je nužna obnova južne fasade kuće predlagateljice osiguranja, kako je to utvrđeno očevidom, što također proizlazi i prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, dipl. ing. Nevena Matijevića, koji nalaz i mišljenje je jasno i stručno, te ga i sud prihvaća. Prema istom je fasada degradirana sa jasno vidljivim nepovratnim deformacijama u vidu dosta velikih pukotina, te je kao takva izložena daljnjoj koroziji armature koja utječe na ukupnu mehaničku otpornost i stabilnost balkona, a samim tim i čitavog južnog zida, posljedično čitave kuće, s tim što postoji i mogućnost odlamanja komada nosive konstrukcije konzolnog dijela balkona. Stoga sud nalazi da će bez obnove fasade kuće predlagateljice osiguranja biti ugrožena sigurnost stanovanja u njoj, jer ista ne zadovoljava osnovne građevinske standarde, zbog mehaničke neotpornosti i nestabilnosti južnog zida kuće, neuvjetne toplinske i akustičke zaštite, rasipanja energije i nastanka vlage.

21. Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koje ovaj sud prihvaća kao životno i logično, pri obnovi fasade nužno je obraditi i armirano-betonsku gredu iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, kao i ostali dio južne fasade zgrade predlagateljice osiguranja, jer bi u protivnom ta greda predstavljala termički most, koji je uzrok velikog gubitka toplinske energije, kondenzacije vlade, te pojave plijesni na južnoj fasadi zgrade predlagateljice osiguranja. Navedena armirano betonska greda se nalazi na južnoj fasadi zgrade predlagateljice osiguranja, što znači da je i ta greda u vlasništvu predlagateljice osiguranja, imajući u vidu odredbu čl. 9. st. 3. ZV-a. To je razvidno ne samo iz svih u spisu priloženih fotografija, već to proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka mjernika. Naime iz prikaza mjesta očevida (list 57 spisa), katastarske mape i slike 1. (list 58 spisa) razvidno je da je zid označen slovima B-C, na kojemu se baš nalazi sporna greda, u vlasništvu predlagateljice osiguranja, te predstavlja južnu fasadu njezine stambene zgrade anagrafske oznake [adresa] u [adresa]. Činjenica što se navedena armirano betonska greda koja je u vlasništvu predlagateljice osiguranja, obzirom da je na južnom zidu njezine kuće, mora obraditi privremenom uporabom nekretnine protivnika osiguranja, koje građevinske radove oni moraju trpiti, jer se te greda nalazi iznad podesta sa zapadne stane njihove kuće, u smislu odredbe čl. 107. st. 1. ZV-a, ne utječe na vlasnički status predmetne armirano betonske grede. Ta greda se ne nalazi unutar granica nekretnine protivnika osiguranje, niti to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika, naprotiv suprotno, kao ni vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, čiji predmet vještačenja nikako nisu pravna pitanja koja se odnose na vlasnički status predmetne grede. Funkcija te grede, to jest je li ona potporna greda od terase protivnika osiguranja kako oni tvrde, nije utvrđivana u ovom postupku, niti je to pravno odlučno za odlučivanje o predloženoj privremenoj mjeri.

22. Pravno odlučna je jedino činjenica, a u vezi s armirano betonskom gredom na južnom zidu nekretnine predlagateljice osiguranja, da tu gredu, u vlasništvu predlagateljice osiguranja, u smislu odredbe čl. 9. st. 3. ZV-a, kao što je u njezinom vlasništvu i cijelo južno pročelje nekretnine anagrafske oznake [adresa] u [adresa], treba sanirati, u protivnom bi ta greda predstavljala termički most, te bi i nadalje na južnom zidu zgrade predlagateljice osiguranja dolazilo do velikog gubitka toplinske energije, kondenzacije vlade i pojave plijesni na njezinoj južnoj fasadi. Uostalom iz priloženih fotografija (toč. 11. ovog obrazloženja) razvidno je da je armirano betonska greda i nadalje u lošem, neobrađenom stanju, dok je susjedni zapadni zid nekretnine protivnika osiguranja do kojega greda dopire, posve obnovljen. Da je navedena greda u vlasništvu protivnika osiguranja, kako tvrde, istu bi zasigurno sanirali kao i zapadni zid svoje nekretnine do kojega greda dopire i kojega su sanirali. U ovom slučaju predlagateljica osiguranja ima opravdani interes i ovlaštena je u ovom postupku, prema odredbi čl. 100. ZV-a, ostvariti svoje pravo na saniranje svoje armirano betonske grede koja dopire do zapadnog zida nekretnine protivnika osiguranja.

23. Nije sporno da je predlagateljica osiguranja dopisom od 15. ožujka 2023. zatražila od protivnika osiguranja da joj dopuste privremenu uporabu njihove, susjedne nekretnine, radi obavljanja nužnih radova na fasadi kuće koji se na drugi način ne mogu izvesti, koji radovi će se vršiti obzirno, u vremenu koje će najmanje ograničavati njihova vlasnička prava, te će po završetku radova njihovu nekretninu vratiti u stanje prije početka radova. Međutim pristanak za upotrebom nekretnine radi izvođenja radova predlagateljica osiguranja nije dobila od protivnika osiguranja, niti je sa radovima započela.

24. Sporno je jesu li protivnici osiguranja dužni omogućiti da se građevinski radovi obnove južne fasade kuće predlagateljice osiguranja, koji se na drugi način ne mogu izvesti, izvedu koristeći dio njihove nekretnine, stepenište i podest sa zapadne strane kuće, sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, dipl. ing. Nevena Matijevića, tako da se radovi na dijelu fasade iznad podesta, do svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na prvom katu protivnika osiguranja, izvode isključivo sa podesta, bez postavljanja skele kako bi se omogućila nesmetana komunikacija sa njihovim stanom, pri čemu je radove na dijelu fasade iznad podesta, a iznad svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na prvom katu protivnika osiguranja, potrebno izvoditi sa skele postavljene konzolno sa dijela parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja, na način da se ni u kojem slučaju ne ometa komunikacija sa stanom protivnika osiguranja na prvom katu, to jest da svijetli otvor ulaznih vrata bude kontinuirano slobodan.

25. Odredbom čl. 107. st. 1. ZV-a, propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti, s tim što je prema st. 2. istog čl. OZ-a, onaj tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz st. 1. navedenog članka, dužan čim prestane potreba za takvu uporabu dužan nekretninu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

26. U konkretnom slučaju radi se o susjedskim pravima iz čl. 100. ZV-a, dakle ovlasti predlagateljice osiguranja da u vezi s izvršenjem svojega prava vlasništva zahtijeva od protivnika osiguranja kao vlasnika, odnosno posjednika druge nekretnine, da oni u njezinom interesu trpe ono što je određeno zakonom, a da se pri tom upotreba njihove nekretnine radi izvođenja radova prosuđuje prema odredbi čl. 107. st. 1. ZV-a.

27. Sud nalazi da je predlagateljica osiguranja svojim konačno postavljenim prijedlogom za osiguranje, sadržaja navedenog u toč. I. izreke ovog rješenja, određeno i precizno predložila na koji način, koristeći dio nekretnine protivnika osiguranje, će se izvoditi radovi na obnovi južne fasade njezine zgrade i armirano betonske grede sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja. Dakle, na dijelu fasade iznad podesta, do svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan na prvom katu protivnika osiguranja, isključivo sa podesta protivnika osiguranja, bez postavljanja skele kako bi se omogućila nesmetana komunikacija sa stanom protivnika osiguranja, a na dijelu fasade iznad podesta, iznad svijetle visine ulaznih vrata kojima se pristupa u stan potonjih na prvom katu, sa skele postavljene konzolno na dijelu parcele u vlasništvu predlagateljice osiguranja, tako da se ni u kojem slučaju ne ometa komunikacija sa stanom protivnika osiguranja na prvom katu, uz kontinuirano slobodan svijetli otvor njihovih ulaznih vrata. To znači da je za vrijeme izvođenja radova potrebno koristiti i dio nekretnine protivnika osiguranja, u naravi stepenište i podest sa zapadne strane njihove kuće. Ovaj prijedlog u cijelosti je sukladan nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, dipl. ing. Nevena Matijevića, koji je navedeni način izvedbe radova predložio kao onaj koji je sukladan pravilima struke i najmanje ograničava vlasništvo protivnika osiguranja, te se na manje ograničavajući način za njih ne može izvršiti, imajući u vidu odredbu čl. 107. st. 1. ZV-a. U tom smislu je i predložena umjesto fasadne skele, konzolna skela, koja se koristi kad tlo u blizini zida mora biti slobodno od prometa i kada je gornji dio zida u izgradnji.

28. Utvrditi je da je time predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, pravo da privremeno uporabi nekretninu protivnika osiguranja radi izvođenja radova potrebnih radi obnove južne fasade svoje zgrade i armirano- betonske grede koja se na njezinoj južnoj fasadi zgrade nalazi iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, upravo podest i stepenice protivnika osiguranja radi izvođenja tih radova, jer se to na drugi način ne može izvesti, u smislu odredbe čl. 107. st. 1. ZV-a. Također sud nalazi da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom i opasnost da bi joj bez predložene privremene mjere koja joj omogućava izvođenje građevinskih radova nastale štetne posljedice zbog nemogućnosti obnove dotrajale južne fasade zgrade u kojoj je nesigurno stanovati i armirano-betonske grede iznad podesta sa zapadne strane kuće protivnika osiguranja, to jest opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje njezine tražbine. Naime, protivnici osiguranja svojim odbijanjem pristanka prihvaćanja predlagateljičinog prijedloga obnove južne fasade zgrade, ne argumentirajući svoje protivljenje pravno odlučnim razlozima, postupaju protivno odredbi čl. 107. st. 1. ZV-a. Stoga je, primjenom odredbe čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo prihvatiti.

29. Preostaje zaključiti, da su naprijed navedene radove nužne za obnovu dotrajale južne fasade zgrade predlagateljice osiguranja na način kako je opisan u toč. 21. i 22. ovog rješenja, protivnici osiguranja dužni trpjeti, imajući u vidu odredbu čl. 107. st. 1. OZ-a.

30. Odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a propisano je da u situaciji kada je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Među strankama u ovom postupku postoji konkretan sporni odnos, koji se ogleda u činjenici da je predlagateljica osiguranja onemogućena u izvođenja radova potrebnih radi obnove južne fasade svoje zgrade i to od strane protivnika osiguranja koji se protive izvođenju tih radova privremenom uporabom njihovog podesta i stepenica. U situaciji kada protivnici osiguranja onemogućavaju izvođenje tih radova, a uvažavajući činjenicu da je svakom nužno sigurno stanovanje u zgradi koja zadovoljava osnovne građevinske standarde kao što su mehanička otpornost, stabilnost zida kuće, uvjetna toplinska i akustička zaštita, čuvanje energije i sprječavanje nastanka vlage, nahođenje je ovog suda da sve navedeno predstavlja važne razloge iz kojih je potrebno radi osiguranja pravnoga reda privremeno, ograničenog trajanja, do okončanja parnice na koju je predlagateljica upućena, urediti sporni pravni odnos među strankama.

31. Utvrditi je da su se protivnici osiguranja usprotivili konačno postavljenom prijedlogu predlagateljice osiguranja od 5. svibnja 2025., smatrajući da isti predstavlja preinaku, a ne uređenje i preciziranje prvotnog prijedloga, međutim institut preinake u ovršnim postupcima radi određivanja privremene mjere nije predviđen odredbama OZ-a. Postupak za određivanje privremene mjere je strogo formalan, u kojem se odlučuje na temelju prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza kojima se utvrđuju vjerojatnim činjenice na kojima se taj prijedlog temelji, s tim da sud nije niti bio dužan dostaviti prijedlog za osiguranje protivnicima osiguranja, niti održavati ročište. U postupku osiguranja privremenom mjerom sud ne utvrđuje sporne činjenice među strankama, jer tome služi parnični postupak koji predlagatelj osiguranja pokreće radi opravdanja privremene mjere, pa obzirom na navedeno nije moglo ni doći do preinake prijedloga za privremenu mjeru. Uostalom teško bi bilo i prilagoditi odredbu čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) pravnoj fizionomiji ovršnog postupka u kojem ne postoji pripremno ročište i glavna rasprava, pa se protivljenje preinaci prijedloga predlagateljice osiguranja od strane proitvnika osiguranja smatra pravno neodlučnim.

32. Slijedom rečenog je, a primjenom odredbi čl. 346., čl. 351. st. 1. i čl. 352. st. 3., čl. 263., a u vezi s čl. 290. OZ-a, te 107. st. 2. ZV-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod toč I., II., IV., V., VI. i VII., dok je primjenom odredbe čl. 16. st. 1. OZ-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod toč. III., držeći kako će zapriječena novčana kazna u tom iznosu potaknuti protivnike osiguranja da se ponašaju sukladno određenoj privremenoj mjeri.

U Splitu, dana 21. kolovoza 2026.

Sudac

Jermina Dujmović-Živković

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se predaje za županijski sud, putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. predlagateljice osiguranja

- pun. protivnika osiguranja podn 1) i 2)