REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: 73 P Ob-260/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) NŽ iz [adresa]. 15, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku HŽ, u OD Surić i partneri iz Zadra, protiv tuženika BŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave održane dana 8. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja pod 1-3) i punomoćnika tuženika, te objave dana 21. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice pod 1) BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pokojnog ostavitelja ĐŽ pok. B, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki za 33/130 dijela, što su stranke ovog postupka dužne priznati i trpjeti te da tužiteljica pod 1) po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama upiše na svoje ime uknjižbu prava vlasništva, za 33/130 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena pravnog prednika tužitelja pod 2), pod 3) i tuženika, ĐŽ pok. B, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da pokretnine – automobil marke Mercedes Benz, registarskih oznaka [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije], te brodice registarske oznake [registarska oznaka], marke gliser Sea Ray 175, broj trupa: SERM 6800J990, godina izgradnje 1990., dužine 7,30 m, materijal gradnje: stakloplastika, kao i brodice registarske oznake [registarska oznaka], tip gliser, dužine 5,50 m, godine izgradnje 1970., materijal: stakloplastika, predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice pod 1) BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pok. ostavitelja ĐŽ pok. B, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki za ½ dijela, što su stranke ovog postupka dužne priznati i trpjeti te da tužiteljica pod 1) po pravomoćnosti ove presude upiše pravo vlasništva za ½ dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena pravnog prednika tužitelja pod 2), pod 3) i tuženika, ĐŽ pok. B, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana.

III. Utvrđuje se da ne ulazi u ostavinsku imovinu ostavitelja pokojnog ĐŽ pok. B, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, za 33/130 dijela, kao ni ½ dijela pokretnina iz točke II. izreke presude.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 6.771,02 eura , zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude ( 21. kolovoza 2026.) pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog ( 6.203,10 eura) i to za iznos od 567,92 eura, zahtjev za naknadom troška postupka, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji pod 1) BŽ, pod 2) ŠŽ i pod 3) ČŽ, podnijeli su ovom sudu tužbu protiv tuženika BŽF, radi utvrđenja bračne stečevine. U podnesenoj tužbi tužitelji navode kako su Rješenjem u ostavinskom postupku, pod poslovnim brojem:O-2211/21, dana 22. listopada 2021., upućeni na pokretanje ovog parničnog postupka. Tužiteljica pod 1) je vlasnica dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, u naravi obiteljska kuća s okućnicom, kao i brodica registarskih oznaka [registarska oznaka] ZD 11866, te osobnog automobila Marke Mercedes. Naime, u trenutku smrti pok. supruga tužiteljice pod 1) sve naprijed navedene nekretnine i pokretnine bile su upisane na ime pok. ostavitelja, ĐŽ za cijelo, i to iz razloga jer je isti bio hrvatski državljanin te je utoliko bilo lakše da se isti upiše kao vlasnik za cijelo. Predmetne nekretnine i pokretnine tužiteljica je u većinskom udjelu stekla za vrijeme trajanja braka sa svojim suprugom pok. ĐŽ, pravnim prednikom tuženika. Brak između tužiteljice i njezinog pokojnog supruga sklopljen je dana 18 . travnja 1975. godine, a prestao je smrću pokojnog ĐŽ. Predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, nastala je od matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ista predstavlja građevinsko zemljište s izgrađenim stambenim objektom i pomoćnom zgradom. Naprijed navedenu nekretninu, točnije građevinsko zemljište bez izgrađenih građevina, pok. ĐŽ stekao je darovanjem od svoje majke, pokojne EŽ, temeljem Darovnog ugovora od 15. siječnja 1981. godine. Iako građevinsko zemljište nije bračna stečevina, sve što su pok. ĐŽ i tužiteljica pod 1) na građevinskom zemljištu izgradili od 1981. godine do smrti pok. ĐŽ, predstavlja bračnu stečevinu, odnosno zajedničko ulaganje tužiteljice i njezinog pokojnog supruga, uz pomoć tužitelja pod 2) i tužitelja pod 3). Tužiteljica i pok. ĐŽ sačuvali su gotovo svu dokumentaciju i račune vezane za gradnju kuće, uključujući i račune za priključke struje i vode, račune za građevinski materijal, građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu, a koji su računi i troškovi svi nastali za vrijeme trajanja braka tužiteljice i pokojnog ostavitelja. Tužitelji pod 2) pod 3) također su sudjelovali u troškovima i cijelo vrijeme gradnje slali financijska sredstva svojim roditeljima za pomoć pri financiranju gradnje i opremanja predmetne kuće. Predlaže se odrediti vještačenje po vještaku građevinske struke da procjeni vrijednost zemljišta i nekretnina izgrađenih na predmetnom zemljištu kako bi se odredio udio vrijednosti zemlje u odnosu na cijelu nekretninu (zemljište u odnosu na kuću i pomoćnu zgradu, s pokretninama), a sve kako bi se mogao precizno urediti tužbeni zahtjev tužiteljice, budući je predmetna kuća bračna stečevina pokojnog ostavitelja i njegove supruge, tužiteljice po 1). U odnosu na pokretnine - automobil marke Mercedes Benz, registarskih oznaka [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije], te brodice registarske oznake [registarska oznaka], marke gliser Sea Ray 175, broj trupa: SERM 6800J990, godina izgradnje 1990., dužine 7,30 metara, materijal gradnje stakloplastika, kao i brodice registarske oznake [registarska oznaka], tipa gliser,dužine 5,50 m, godine izgradnje 1970. materijal stakloplastika, tužitelji napominju kako su sve pokretnine stečene za vrijeme trajanja braka, što proizlazi iz samih knjižica vozila/dozvola Napominje se kako su tužiteljica po 1) i pok. ĐŽ zarađivali podjednako na svojim radnim mjestima.

1.2. Po provedenom uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za građevinu i procjenitelja, tužiteljica je podneskom od 14. travnja 2026., u odnosu na nekretninu precizirala postavljeni tužbeni zahtjev na ime utvrđenja da bračnu stečevinu stranaka nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice pod 1) i pokojnog ostavitelja ĐŽ pok. B, iz [adresa] svaki za 33/130 dijela.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ŠŽF je istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije u odnosu na tužitelja pod 2) i pod 3), koji su djeca tužiteljice pod 1) i pok. ĐŽ, pa kao takvi nemaju veze s bračnom stečevinom, niti su isti ovlašteni stjecati ikakva prava na osnovi bračne stečevine svojih roditelja. Tuženik je, istaknuo i prigovor u odnosu na vrijednost predmeta spora, kao prenisko naznačenu, u iznosu od 1.327,36 eura, s obzirom da vrijednost nekretnine i pokretnina koje su predmet ovog postupka zasigurno prelazi naznačeni iznos. Nadalje, tuženik ističe kako tužiteljica pod 1) nije stekla suvlasništvo nekretnine oznake 1155/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zajedničkim ulaganjem za vrijeme braka. Naime, točna je tvrdnja tužitelja da je pok. ĐŽ stekao vlasništvo na nekretnini k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ugovorom o darovanju od svoje majke, međutim, pogrešno dalje tužitelji tvrde da su tužiteljica pod 1) i pok. ĐŽ za vrijeme trajanja braka zajedno izgradili kuću na predmetnoj nekretnini. Isključivo je pok. ĐŽ bio taj koji je izgradio kuću na nekretnini koja je u njegovom samovlaništvu. Navedeno jasno proizlazi i iz Građevinske dozvole u kojoj je samo pok. ĐŽ naveden kao podnositelj zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, kao i ostalih računa priloženih od stane tuženika, pa konačno i Rješenja o izvedenom stanju iz 2017. godine iz kojeg je razvidno da je samo pok. ĐŽ podnositelj zahtjeva za izdavanje. Stoga su neistinite tvrdnje tužitelja da je I. tužiteljica sudjelovala u izgradnji i financiranju izgradnje predmetne nekretnine, odnosno da bi ulaganje predstavljalo bračnu stečevinu tužiteljice pod 1) i pok. ĐŽ. Pok. ĐŽ ulagao je vlastita sredstva u svoju nekretninu. Konačno, nejasno je zašto se tužiteljica pod 1) onda nije za života pok. ĐŽ, na temelju njihovog sporazuma, upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine, ako se uistinu radilo o bračnoj stečevini kako tužitelji pogrešno tvrde. Nadalje, u vrijeme početka gradnje 1981. godine na snazi je bio Zakon o osnovim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, NN 53/1991, 91/1996) koji u čl. 24 propisuje da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljiš tu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U konkretnom predmetu nedvojbeno je jasno da je tužiteljica pod 1) znala da nije vlasnica zemljišta na kojem je započeta gradnja, pa stoga ista nije mogla steći pravo vlasništva građenjem na tuđem zemljištu. Naime, i sam Osnovni zakon o braku (Službeni list FNRJ br. 29/1946, 36/1948, 44/1951, 18/1955, Službeni list SFRJ br. 12/1965, NN 52/1971, 11/1978 ) u čl. 9 propisuje da imovina koju jedan bračni drug ima u vrijeme zaključenja braka, ostaje njegova vlastita, i on zadržava pravo da upravlja i raspolaže s njom samostalno, stoga je jasno da je nekretnina 1155/10 te sve što je na njoj izgrađeno, sukladno načelu jedinstvenosti nekretnine, vlastita imovina pok. ĐŽ. Nadalje, čl. 10. propisuje da je imovina, koju su supruzi stekli radom u toku braka, njihova zajednička imovina, a udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje u slučaju spora sud prema njihovom doprinosu. S druge strane, tužiteljica pod 1) ničime ne dokazuje koji bi bio eventualni njezin doprinos zajedničkoj imovini nje i pok. ĐŽ. U odnosu na navode tužitelja da bi pokretnine i to osobni automobil i brodovi kojih je pok. ĐŽ bio vlasnik, predstavljali bračnu stečevinu, ističe se kako su takvi navodi netočni i kako je navedene pokretnine pokojni ĐŽ kupio vlastitim sredstvima, te kako tužiteljica pod 1) ni na koji način ne polaže vlasnička prava na navedenim pokretninama. Čak štoviše, u odnosu na brodicu tipa gliser, ističe se da je ista izgrađena još 1970. godine, (što se vidi i iz knjižice plovila), dakle prije nego je brak tužiteljice pod 1) i pok. ostavitelja uopće sklopljen.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao: rješenje Općinskog suda u Zadru posl. br. O- 2211/21 od 22. listopada 2021. (l.s. 13-15), račun br. 212/81 Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove – Zadar (l.s. 22), odobrenje vodovoda za izradu priključka na vodovodnu mrežu (l.s. 23-29), građevinsku dozvolu (l.s. 30-31), rješenje o izvedenom stanju (l.s. 33-35), uplatnice sa troškovnikom za Elektru Zadar (l.s.38-42), računi Šipad-Komerc Sarajevo OOUR građevinski materijali i otpremnice Š Zadar, računi Prigorke, Industrija građevinskog materijala – Sesvete- Zagreb, uplatnica OUR Šumarija

„ Zadar“  uplatnicu za diobu čestice k. o. [katastarska općina] , otpremnice građevinskog poduzeća „Zadar“ OOUR Ciglana „ Branko Štulić“ Nin, otpremnice Gramata OOUR Veletrgovine- Zadar, računi Jelovice lesna industrija, računi Napredak radna organizacija Zadar, Uslužna radionica (l.s.43-89), dozvolu za plovidbu brodice ZD 11438 ( l.s. 90-91), dozvolu za plovidbu brodice ZD 11866 ( l.s. 92-93), izvadak iz zemljišne knjige (l.s. 102), ovjereni prijevod sa njemačkog jezika prometne dozvole A 200 Mercedes- Benz (l.s. 130-136), ovjereni prijevod sa njemačkog jezika vjenčanog lista supružnika ĐŽ (l.s. 137-142), ovjereni prijevod sa njemačkog jezika dokumentacije invalidnosti (l.s.. 147-161), ovjereni prijevod sa njemačkog jezika dokumentacije mirovina (l.s. 162-192), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo i procjenu PŽ koji je po obavljenom uviđaju dostavio svoj nalaz i mišljenje sa dodatnim očitovanjem na primjedbe stranka ( l.s. 258-295, 306, 311), saslušani su svjedoci TŽ, FŽ, tužiteljica pod 1) i tužitelj pod 3).

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja pod 2) i tuženika s obzirom da su stranke povukle prijedlog za saslušanjem ovih stranaka.

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja pod 1) LŽ kao supruge pok. ŽŽ (Đurina), tužitelja pod 2) ŠŽ i pod 2) NŽ, djece LŽ i pok. ŽŽ, da bračnu stečevinu tužiteljice pod 1) i pok. ŽŽ predstavlja nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, i to svakoga za 33/130 dijela, i to jer je stambena zgrada na predmetnom zemljištu stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice pod 1) i pok. ŽŽ, te da se tužiteljica pod 1) utvrdi suvlasnicom za označeni udio od 33/130 dijela, kao i da se bračnom stečevinom utvrde pokretnine; automobil i dvije brodice s iste osnove, odnosno da je tužiteljica pod 1) suvlasnica istih za ½ dijela, slijedom čega naznačena imovina ne predstavlja ostavinsku imovinu pok. ŽŽ u naznačenom suvlasničkom udjelu.

5. Kao nasljednici iza pok. ŽŽ na nasljedstvo, uz tuženika , pozvani su LŽ ( supruga), kao i djece ŠŽ i ČŽ. Među nasljednicima je došlo do spora u odnosu na sastav ostavinske imovine pok. ostavitelja, budući je nasljednica LŽ istaknula da određeni udio na ostavinskoj imovini predstavlja bračnu stečevinu, pa kako je nastao spor o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavinske imovine, to su, ovisno o očitovanju na navode nasljednice LŽ, nasljednici kao jedinstveni suparničari upućeni na pokretanje parničnog postupka i to uz LŽ, ŠŽ i ČŽ svi kao tužitelji. Dakle, imajući u vidu da je pokretanje ovog parničnog postupka proisteklo zbog postojanja spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine u ostavinskom postupku iza pok. ŽŽ ( rješenje Općinskog suda u Zadru, posl.l br. O- 2211/21 od 22. listopada 2021.), to su i tužitelji pod 2) i pod 3) kao nasljednici istog, ovlašteni na pokretanje predmetnog postupka, slijedom čega je neosnovan prigovor promašene aktivne legitimacije.

6. Među strankama nije sporno da je zemljište na kojem je stambena zgrada izgrađena vlastita imovina pok. ŽŽ, budući se radi o zemljištu koje mu je darovala njegova majka.

7. Sporno je da li je i stambena zgrada izgrađena na predmetnom zemljištu vlastita imovina, odnosno da li je ista izgrađena za vrijeme trajanja bračne zajednice i imovinom koju su tužiteljica i pok. ŽŽ stjecali radom, kao i da li su automobil i dvije brodice za vrijeme trajanja bračne zajednice stečena radom tužiteljice i pok. ŽŽ.

8. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja predmetne imovine. Kako su se tužiteljica i tuženik vjenčali 18. travnja 1975., stambena zgrada se započela graditi 1980-tih godina to je po pitanju stjecanja prava vlasništva ne kući i zemljištu primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ( Narodne novine br. 11-5871978, 27-447/1978, 45-594/1989, 59-1169/1990, 25-426/1994, 162-1993/1998., u nastavku teksta ZBPO ), a na pokretnine, koje su stjecane kasnije i odredbe Obiteljskog zakona (''Narodne novine'' br. 162/1998 i 116/2003), koji zapravo pitanje bračne stečevine regulira od 1. srpnja 1999. unoseći neoborivu pretpostavaka da su bračni supružnici suvlasnici u ravnim dijelovima na bračnoj stečevini.

9. Prema odredbi čl. 271. ZBPO, imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

9.1. Prema odredbi čl. 272. st. 1. i st. 2. ZBPO, imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina. Imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi ( nasljeđivanjem, darovanje i sl. ) različitoj od osnove navedene u članu 271. ovoga zakona (imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, zajednička je imovina bračnih drugova), je njegova posebna imovina.

9.2. U smislu odredaba članka 287. ZBPO-a, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

9.3. Člankom 252. ranije važećega Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 162/98, dalje: ObZ/98) propisano je kako je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine. U smislu odredbe članka 253. stavak 1. istog zakona bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

9.4. Člankom 257. stavak 1. ObZ/98 propisano je kako imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a iz stavka 2. tog članka proizlazi da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

10. Uvidom u račun br. 212/81 Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove – Zadar od 14. travnja 1981., utvrđeno je da je izvršena usluga omeđivanja i izmjere zemljišta, dioba č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa evidentiranom akontacijom od 2.000,00 dinira i potrebne uplate razlike u iznosu od 668,00 dinara .

11. Uvidom u građevinsku dozvolu Općinskog komiteta za komunalne i stambene poslove izgradnju i prostorno uređenje od 15. svibnja 1981., utvrđeno je da je JŽ dano odobrenje za gradnju stambene katnice sa skloništem ne čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u odobrenje RO „ Vodovodi „ Sjeverne Dalmacije Zadar od **.**.1988., ĐŽ je dano odobrenje za izradu priključka na vodovodnu mrežu u [adresa], uz prilog sklopljenog ugovora.

13. Uvidom u rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo od 31. svibnja 2017., utvrđeno je da je ozakonjena građevina izgrađena na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Uvidom u otpremnice, račune, uplatnice utvrđeno je da je na ime ŽŽ, pretežno tijekom 1981.-1983., a dijelom i kasnije, nabavljan i plaćan građevinski i instalacijski materijal namijenjen gradnji odnosno opremanju objekta; isporuka većih količina građevinskog materijala, među ostalim šupljih blokova, opeke, FERT gredica i betonskih ispuna, drvene građe, građevinske stolarije, crijepa, čeličnih profila i drugog pripadajućeg materijala.

15. Uvidom u dozvolu za plovidbu brodice ZD11438 izdanu 19. ožujka 2015., utvrđeno je da je brodica gliser za osobne potrebe dužine 5.50 m izgrađena 1970. model motora Mercury, snage motora 45.00 kW evidentirana kao vlasništvo ĐŽ.

16. Uvidom u dozvolu za plovidbu brodice ZD11866 izdanu 16. veljače 2016., utvrđeno je da je brodica za osobne potrebe dužine 7.30 m izgrađena 1990. gliser SEA RAY 175, SERM 6800J990, model motora Mercruiser snage motora 129.00 kW evidentirana kao vlasništvo ĐŽ.

17. Uvidom u ovjereni prijevod prometne dozvole za automobil marke Mercedes- Benz broj šasije: [broj šasije] proizlazi da je predmetni automobil u prometu od 30. lipnja 2009., registriran na ime ŽŽ.

18. Uvidom u ovjereni prijevod vjenčanog lista utvrđeno je da su ĐŽ i BŽ djevojački N, sklopili bak 18. travnja 1975. u [adresa] i. d. Opf.

19. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Zadar od 18. travnja 2024., utvrđeno je da je u zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] površine 1065 m2 ( dvorište, stambena zgrada, pomoćna zgrada nadstrašnica), te na 1155/11 pašnjak površine 17 m2, vlasnik za cijelo upisan ĐŽ.

20. Uvidom u ovjereni prijevod dokumentacije o mirovini/ rješenje o mirovinu utvrđeno je da ŽŽ mirovina počinje 1. ožujka 1998. Od 1. prosinca 1998. mjesečno će se isplaćivati 1.066,21 DM, za razdoblje od 1. ožujka 1998. do 30. studenog 1998. naknadna isplata iznosi 9.577,09 DM. Tijek osiguranja radnika evidentiran je od ožujka 1960. zaključno s 1996.

21. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ante Vukivića ing. građ., nakon obavljenog uviđaja 7. travnja 2025., nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dodatnih očitovanja vještaka utvrđeno je da nekretnina u naravi predstavlja samostojeću stambenu građevinu sa 4 stambene jedinice, i to jedna u prizemlju, dvije na 1. katu i jedna u potkrovlju. Osim naznačenih stambenih jedinica, u suterenu se nalazi radna soba, wc i spremišta, dok je pored stambene građevine izgrađena drvena nadstrešnica sa kominom. Stambena građevina je višekatnica (S+P+1+Pk) sa kosim dvostrešnim krovom, koja komunikaciju sa svim etažama ima preko unutarnjeg stubišta. Prema dostavljenom snimku izvedenog stanja, vidljivo je da je za gradnju na predmetnoj nekretnini ishođena građevinska dozvola 1981. godine. Na osnovu toga, uzima se za vrijeme građenja 1982. godina. Zgrada je završena i uporabljiva u svojoj namjeni (jedno spremište u suterenu nije u potpunosti završeno. Na dan očevida vidljivo je da se zgrada održava u svojoj namjeni. Procjena vrijednosti zatečene nekretnine, dan kakoće i dan vrednovanja 28. travnja 2020., a prema stanju zatečene nekrentine 7.travnja 2025. iznosi 425.000,00 eura vrijednost zemljišta iznosi 209.200,00 eura, vrijednost stambene nekretnine iznosi 215.800,00 eura. Odnos vrijednosti zemljišta i cjelokupne nekretnine 32/65 dijela, odnos vrijednosti stambene zgrade i cjelokupne nekretnine 33/65 dijela.

22. Kako nitko od stanaka nije imao primjedbe na izvršenu procjenu, a budući je ista sačinjena nakon uviđaja na licu mjesta, prema parametrima zatečenim na terenu, to je sud cijenio dostavljeni nalaz i mišljenje, odnosno izvršenu procjenu stalnog sudskog vještaka, objektivnim i sačinjenim u skladu sa pravilima struke.

23. Tužiteljica je u svom iskazu navela da su se ona i pok. ŽŽ vjenčali 1975. godine i živjeli u [adresa], gdje su plaćali najam nekretnine u kojoj su stanovali. Njihova djeca; ŠŽ je rođen 1975., AŽ također, a ČŽ 1970. Kasnije se ispravila, navodeći kako AŽ nije njen sin i da je rođen 1962. Kada je Petrova majka njemu dala zemljište u [adresa], to je bilo samo zemljište bez izgrađene nekretnine, bilo je zapušteno i moralo se čak raščistiti prije početka same gradnje. Ne sjeća se jer je prošlo dosta godina kada je darovanje izvršeno i točno kada su započeli s gradnjom kuće u [adresa], jer su i godinama prije tog darovanja dolazili kod pok. punice, odnosno Petrove majke. Nakon nekog vremena kada su započeli sa raščišćavanjem, postepeno je krenula gradnja kuće i to je trajalo dosta dugo, godinama, budući su radili kada bi dolazili na godišnji u Hrvatsku. Prvo su napravili podrum, odnosno to je fizički radio njen suprug, a kasnije su pomagali i sinovi i to sva trojica, kao i njene dvije kćeri iz prvog braka. Nakon podruma podigli su jedan kat i danas ta nekretnina ima kat i potkrovlje. Financijski da je dosta pomagao njen otac koji mi je davao novac, budući je njenom bratu osigurao kuću. U periodu kada se gradila kuća u [adresa] ona je radila. Jedno vrijeme je bila trener gimnastike, kasnije je pomagala u vrtiću, a njen pok. suprug ŽŽ je također bio zaposlen, i radio je kod drugih ljudi u građevini odnosno radio je krovove i podove. U periodu kada bi ona i suprug išli na godišnji u Hrvatsku, o njihovoj djeci se brinula njena sestra, a inače je ona skrbila o djeci kao i o domaćinstvu. Kada su se ona i ŽŽ vjenčali, on nije imao nikakve ušteđevine, a znao je financijski pomagati i svojoj majci u Hrvatskoj. Dosta financijske pomoći za gradnju kuće u [adresa] osigurali su njeni roditelji. Ona i suprug znali su angažirati studente iz Hrvatske da izvode radove, odnosno to da su bili školski prijatelji njenog pok. supruga iz Jugoplastike.

23.1. Obe brodice ona i pok. suprug kupili su za vrijeme trajanja braka. Za veći brod su i podignuli kredit, kupnju oba broda financirali su zajedničkim novcem, odnosno podignutim kreditima. Veći brod pretežno su otplatili ŠŽ i ČŽ. Što se tiče Mercedesa njega da su kupili također za vrijeme trajanja braka nakon što su prodali njihove stare automobile.

23.2. Nadalje, je iskazala kako je ona pomagala u raščišćavanju zemljišta prije gradnje, da je pomagala svojim rukama i u gradnji, da je znala i kuhati radnicima i to kod svoje pok. svekrve jer tu nije bilo mogućnosti. ŽŽ da je bio zaposlen kada su se vjenčali, a od svoje 64 godine da je bio u mirovini. N jen otac da je bio zidar, da nije imao velika primanja, ali da je primao mirovinu i radio usput.

24. Tužitelj pod 3) ČŽ ( rođ. 1970.) je u svom iskazu naveo kako se sjeća da je kao dijete znao dolaziti u nekretninu u [adresa], odnosno sjeća se kada je krenulo raščišćavanje, a kako bi se tamo gradila kuća. Gradnja kuće da je započela negdje 80-tih godina, gradnja je trajala desetljećima, i to u periodima kada bi uglavnom došli na godišnji odmor u Hrvatsku. Njegovi roditelji u početku su financirali gradnju, a kasnije je i on nakon što je započeo raditi i to sa 16 godina, financijski doprinosio gradnji. Sufinancirao je gradnju prvog kata, potkrovlja, vrtne kućice. Majka je povremeno radila kao trenerica gimnastike, dok je otac radio različite poslove kao radnik, stolar i slično. Roditelji da su za gradnju podigli i jedna manji kredit u Hrvatskoj U gradnji kuće uglavnom da je znala pomagati rodbina, te očevi suradnici koji bi tu dolazili na godišnji. Majka je također pomagala fizički ono što je mogla, čistila, nosila, kuhala. Pok. djed, odnosno otac od majke, financijski da je bio u mogućnosti pomoći prilikom gradnje kuće u [adresa], jer je prodao kuću i dio novca dao njoj i njegovom pok. ocu, ne zna o kojem iznosu se radili, i ne zna gdje je živo nakon te prodaje da li je kupio novu nekretninu ili u podstanarstvu. Mali brod da je kupljen negdje 1975. ili 80- tih godina, dok je veliki brod kupljen ovdje u Hrvatskoj, Mercedes da je kupljen prije nekih 4 godine. Za vrijeme gradnje kuće, njegovi roditelji da u živjeli i radili u Njemačkoj, pa su se konkretno radovi na predmetnoj kući izvodili kada bi došli za godišnji odmor u Hrvatsku. Nekretnina da je ugrubo sagrađena možda negdje 1995. godine, a da se od 2010. godine također nastavilo raditi i više posvećivati pojedinim poslovima. On da je 20.000,00 eura za gradnju kata u gotovini predao roditeljima, a da to nije jedini iznos koji im je dao, s obzirom da im mirovina nije bila velika, da im je cijelo vrijeme znao pomagati. U tom periodu imao je plaću oko 4-5.000,00 eura.

25. Svjedok TŽ (rođ. 1937.), zet pok. ŽŽ je u svom iskazu naveo kako je pok. ŽŽ živio u [adresa], ali je znao i dolaziti tu u [adresa]. Njegova pok. majka RŽ sa njegovim bratom dogovorila se i ŽŽ je darovala zemljište u [adresa] od nekih 1400, 1600 m2 na kojem je ŽŽ sa svojom obitelji gradio kuću. Ne sjeća se točno kada je započeta gradnja te kuće, ali zna da je bilo prije Domovinskog rata i to se dosta dugo radilo u etapama. BŽ je sa suprugom ŽŽ ljeti dolazila u [adresa] i pomagala već pri samom početku raščišćavanja terena, ali i kasnije miješala je maltu, dizala blokove. On da im je pomagao u izvođenju grubih radova od temelja do krova. S njim je radio i Petrov brat H, te zidari ŠŽ i KŽ. Za svoj posao bili su plaćeni od ŽŽ s nekim simboličnim iznosom. Poznato mu je da je Đ u [adresa] imao svoj obrt, ne zna da li je ona radila u Njemačkoj, čini mu se kad su se vjenčali da nije bila zaposlena. Pozna BŽ dosta dugo, još od kada se rodio njihov sin ČŽ, pa je s njim kao malom bebom dolazila kod Perove majke u staru kuću i ŠŽ tada još uvijek nije bio rođen. Kuća ima podrum u sklopu koje je garaža, prizemlje, kat i potkrovlje. Dosta toga, da su sami radili Đ i BŽ. Đ je bio po zanimanju stolar, pa je dosta toga i samostalno radio na kući, osim toga bio je štedljiv, pa je svoju zaradu štedio, zna da je uštedio odnosno položio na štednju iznos od nekih 30.000,00 maraka, a koji iznos se kasnije znatno poveća oročenjem na iznos od 100.000,00 maraka i ulagao u gradnju nekretnine. Poznato mu je da je Đ imao i sina iz prvog braka AŽ za kojeg zna da je samo jednom došao ovdje u Hrvatsku i tom prilikom prespavao kod njega, a kasnije ga nije viđao. Misli da je o djeci za vrijeme trajanja gradnje kuće u [adresa] brinula njegova supruga BŽ, da ih je on u dva navrata i posjetio u Njemačkoj, a uz supruga da je brinuo i ŽŽ. Nije mu poznato da li su ŠŽ i ČŽ financijski pomagali u izgradnji kuće, jer kako je rekao on nakon izvođenja grubih radova nije dalje vodio računa, zna da je ČŽ bio zaposlen, te da je ljeti dolazio u stan u potkrovlju u [adresa].

25.1. Poznato mu je da je ŽŽ imao dva broda koji se i nalaze tu, jedan brod da je kupio kada su dolazili u Hrvatsku htio se baviti turizmom, a to da je bilo 2016/2017. a jedan brod je doveo iz Njemačke. Također da mu je poznato da je imao i automobil Mercedes, a kojeg je kupio još u vrijeme gradnje kuće. S gradnjom kuće započelo se negdje možda 1985., 1986., da su se grubi radovi izvodili možda nekih godinu i pol do dvije. Mercedes da je kupio negdje između 2000/2005., a i prije toga da je imao jedan stari Mercedes. Kuća da je završena prije nekih tri, četiri godine, zadnje da je rađeno potkrovlje na Mariovo inzistiranje da bi on tu mogao boraviti.

26. Svjedok FŽ (rođ. 1946.), je u svom iskazu naveo kako je susjed kuće koju su u [adresa] gradili pok. ŽŽ uz pomoć svoje supruge LŽ, odnosno ono što je ona u okviru svojih mogućnosti kao žena mogla pomoći prilikom gradnje te kuće. Naime, to da je jedno veliko zemljište na kojem slobodno mogu biti izgrađene dvije kuće, s tim da je ŽŽ izgradio jednu s dva ulaza, ta kuća ima prizemlje, podrum, kat i misli pod krovom da se nalaze dvije sobe. Gradnja kuće započela je negdje 85. godine možda i ranije i gradila se duži period jer to nije bilo kao danas. Kako je pok. ŽŽ bio dobar majstor. U Njemačkoj je imao svoju firmu za građevinske poslove on je znao pomagati ljudima pa su mu i oni vraćali na način da su mu pomagali prilikom gradnje ove kuće. Za vrijeme školskih praznika LŽ i pok. ŽŽ zajedno sa svojim sinovima ŠŽ i RŽ dolazili bi u [adresa], LŽ bi se brinula za djecu, kuhala, oko kuće radila što je mogla i tako su postepeno gradili ovu kuću. Kasnije su ŠŽ i NŽ dolazili sa svojim suprugama. On je tek prije dvije godine od LŽ saznao da je on imao i sina iz prvog braka. LŽ nikada nije bila zaposlena ona je pomagala oko djece, brinula se za domaćinstvo, odnosno bila kućanica. Kako je pok. ŽŽ bio privatnik ono što bi zaradio od svog posla ulagao je u gradnju ove kuće, nije mu poznato da bi ih itko financijski pomagao ili da bi podizao kredite. Koliko mu je poznato LŽ i pok. ŽŽ vjenčali su se negdje 1973. ili 1975. godine. Zemljište na kojem je kuća građena bila je ledina koju je trebalo raščistiti i da je u tome pomagala LŽ, a da je grube radove izvodio ŽŽ. Kasnije da su ŠŽ i NŽ pomagali jer da je oko kuće trebalo kositi, sređivati, a posebno NŽ koji je dao najveći doprinos, a da ne zna da li su i financijski pomagali. Kuća da je bila izgrađena negdje prije Domovinskog rata moguće 88 ili 89. godine, nakon toga da više ništa nije građeno, već samo piturivano. Poznato mu je da je ŽŽ nakon izgradnje kuće kupio dva broda, kao i da je kupio automobil marke Mercedes.

27. Budući da su saslušani svjedoci o odlučnim činjenicama iskazivali suglasno, životno i u skladu s ostalim izvedenim dokazima, sud je njihove iskaze prihvatio vjerodostojnima. Svjedoci TŽ i FŽ neposredno su opažali stanje zemljišta prije gradnje, tijek izgradnje kuće, a bili su i upoznati s načinom života tužiteljice pod 1) i pok. ŽŽ. Obojica su potvrdila da je zemljište prije gradnje bilo neuređeno, da je gradnja trajala kroz dulje razdoblje te da je u njoj, uz pok. ŽŽ, sudjelovala i tužiteljica pod 1), kako fizičkim radom tako i brigom o djeci i kućanstvu. Njihovi iskazi u bitnom su podudarni i s iskazima tužiteljice pod 1) i tužitelja pod 3), kao i s priloženim računima, otpremnicama, dozvolama i drugim ispravama iz kojih proizlazi da je glavnina građevinskog i instalacijskog materijala nabavljana upravo tijekom 1981., 1982. i 1983. godine, dakle za trajanja bračne zajednice.

28. Činjenica da građevinska dozvola, računi, odobrenja za priključke i druge isprave glase na ime pok. ŽŽ, po stavu ovog suda ne dovodi do zaključka da bi se radilo o vlastitoj imovini pok. GŽ, budući je pok. ŽŽ bio zemljišnoknjižni vlasnik zemljišta i formalni investitor pa je logično da su upravne i druge isprave izdavane na njegovo ime. Takve isprave dokazuju poduzimanje pojedinih radnji i nabavu materijala, ali ne i da su sredstva kojima je gradnja financirana bila isključivo njegova vlastita imovina, niti isključuju radni, novčani i drugi doprinos njegova bračnog druga, tužiteljice pod 1).

29. Naime, tužiteljica pod 1) i pok. ŽŽ bili su u bračnoj zajednici od 1975. pa do Petrove smrti. 8. travnja 2020. , a uvažavajući priloženu materijalnu dokumentaciju kao i iskaze saslušanih svjedoka proizlazi da se stambena zgrada gradila u periodu od više godina, a započelo se 1980-tih godina, kada je pok. ŽŽ bio zaposlen. Tuženi tek paušalno navodi da je pok. ŽŽ vlastitom imovinom izgradio stambenu zgradu, pritom ne precizirajući koji je izvor te imovine, niti prilažući niti jedan dokaz na utvrđenje te činjenice. Saslušani svjedoci suglasno navode da je i tužiteljica pod 1) pomagala koliko je to mogla u okviru svojih mogućnosti, raščišćavajući teren, miješanjem malte, kuhanjem radnicima, tužiteljica i pok. ŽŽ zajedno bi ljeti dolazili na predmetnu nekretninu, a kasnije su roditeljima pomagali i tužitelj pod 2) i pod 3), što sve ukazuje da se radilo o planiranoj i zajedničkoj imovini tužiteljice pod 1) i njenog pok. supruga, a ne o njegovoj vlastitom imovini.

30. Nakon utvrđenja da predmetna nekretnina čini bračnu stečevinu u skladu s odredbom čl. 287. ZBPO, bilo je potrebno utvrditi suvlasnički udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini prema njegovu doprinosu u stjecanju te imovine. Prilikom utvrđivanja doprinosa svakog bračnog druga sud je vodio računa ne samo o plaći i zaradi pok. ŽŽ koji je bio zaposlen, nego i o pomoći tužiteljice u radu u domaćinstvu. Tužiteljica pod 1) je bila domaćica, skrbila je o održavanju kućanstva, odgoju djece, prvo dijete je rođeno 1970, a drugo 1975., pomagala prilikom gradnje u pomoćnim poslovima i brigom o radnicima Postavljanjem neoborive zakonske presumpcije izmjenama Obiteljskog zakona od 1.srpnja 1999., na način da se imovina koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice tretira kao suvlasništvo bračnih drugova u jednakom omjeru neovisno o zaradi jednog bračnog druga spram zarade drugog, pa čak kada je i samo jedan bračni drug zaposlen, naglašava potrebu jednakog vrednovanja svakog oblika rada u stjecanju te imovine. Sud nije prihvatio navod tuženika da tužiteljica pod 1) nije dokazala svoj doprinos stjecanju zajedničke imovine. Iz njezina iskaza, potvrđenog iskazima tužitelja pod 3) i obaju svjedoka, proizlazi da je za trajanja bračne zajednice bila radno angažirana, da je neposredno sudjelovala u raščišćavanju zemljišta i pojedinim poslovima na gradnji, te da je vodila kućanstvo i skrbila o zajedničkoj djeci. Time je omogućavala pok. ŽŽ da se u većoj mjeri posveti radu i ostvarivanju prihoda. Pri utvrđivanju doprinosa bračnih drugova ne uzima se u obzir samo neposredno novčano ulaganje, već i rad u kućanstvu, skrb o djeci, pomoć drugom bračnom drugu i svaki drugi oblik rada i suradnje kojim se pridonosi stvaranju i povećanju zajedničke imovine. Po stavu ovog suda u situaciji kada je tužiteljica ta koja je skrbila za domaćinstvo, na određeni način sudjelovala i u gradnji kuće pomažući spremanjem obroka, u lakše zahtjevnim poslovima, njen doprinos treba tretirati jednakim doprinosom u stjecanju za jedničke imovine, odnosno suvlasnicom imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice za ½ dijela.

31. Kako je predmetno zemljište pok. ŽŽ stekao darovanjem od svoje majke, ono je njegova vlastita imovina. Međutim, vrijednost stambene zgrade i pomoćnog objekta izgrađenih tijekom bračne zajednice predstavlja zajedničku imovinu tužiteljice pod 1) i pok. ŽŽ, odnosno njihovu bračnu stečevinu.

32. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koji su stranke prihvatile bez primjedbi, ukupna vrijednost nekretnine utvrđena je u iznosu od 425.000,00 eura, od čega vrijednost zemljišta iznosi 209.200,00 eura, a vrijednost izgrađenih objekata 215.800,00 eura. Odnos vrijednosti zemljišta prema vrijednosti cijele nekretnine iznosi 32/65 dijela, dok odnos vrijednosti izgrađenih objekata prema vrijednosti cijele nekretnine iznosi 33/65 dijela.

33. Slijedom jednakog doprinosa bračnih drugova, svakome od njih pripada jedna polovina vrijednosnog udjela izgrađenih objekata, odnosno svakome 33/130 dijela cijele nekretnine. Preostalih 32/65 dijela, koji odgovaraju vrijednosti darovanog zemljišta, predstavljaju vlastitu imovinu pok. ŽŽ. Stoga tužiteljici pod 1) s osnove bračne stečevine pripada suvlasnički dio od 33/130 dijela, dok je jednak dio od 33/130 pripadao pok. ŽŽ kao njegov udio u bračnoj stečevini.

34. U odnosu na tuženikovo pozivanje o pravilima o građenju na tuđem zemljištu, podredno se ističe kako tužiteljica pod 1) nije bila treća osoba koja je bez pravne osnove gradila na tuđem zemljištu, već bračni drug zemljišnoknjižnog vlasnika koji je s njime, u okviru postojeće bračne i obiteljske zajednice, zajedničkim radom i sredstvima stvarao zajedničku imovinu, te se u konkretnom slučaju o njenom pravu odlučuje sukladno pravilima o imovinskim odnosima bračnih drugova, uz uvažavanje načela jedinstvenosti nekretnine, na način da joj pripada suvlasnički dio cijele nekretnine razmjeran njezinu udjelu u vrijednosti izgrađenih objekata.

35. Nadalje, osnovan je i zahtjev na ime utvrđenja da bračnu stečevinu čine i pokretnine. Iz iskaza tužiteljice pod 1), potvrđenog iskazom tužitelja pod 3), proizlazi da je automobil kupljen za vrijeme trajanja braka, sredstvima ostvarenima u bračnoj zajednici, nakon prodaje ranijih automobila. Tuženik nije ponudio dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je automobil kupljen prije sklapanja braka, darovan pok. ŽŽ ili plaćen sredstvima koja bi predstavljala njegovu vlastitu imovinu.

36. Isto vrijedi i za brodicu registarske oznake [registarska oznaka], tip gliser Sea Ray 175, broj trupa SERM6800J990, duljine 7,30 m, izgrađenu 1990. godine , te brodicu registarske oznake [registarska oznaka], tip gliser, duljine 5,50 m, izgrađenu 1970. godine , za koju se i saslušani svjedoci potvrdili da su kupljene za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka. U odnosu na brodicu registarske oznake [registarska oznaka], tip gliser, duljine 5,50 m, izgrađenu 1970. godine, sud nije prihvatio tvrdnju tuženika da godina izgradnje brodice dokazuje da je ona stečena prije brak, budući da godina proizvodnje stvari ne odgovora nužno godini kada ju je osoba stekla. Tužiteljica pod 1) iskazala je da su bračni drugovi obje brodice kupili za trajanja braka, a takav je iskaz u bitnom potvrđen iskazima tužitelja pod 3) i svjedoka, dok tuženik nije dostavio kupoprodajni ugovor, račun ili drugi dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je pok. ŽŽ tu brodicu stekao prije 18. travnja 1975. ili na drugoj osnovi koja bi je činila njegovom vlastitom imovinom.

37. Kako su navedeni automobil i obje brodice stečeni za trajanja bračne zajednice radom i sredstvima bračnih drugova, a nije dokazano da bi doprinos jednoga od njih njihovu stjecanju bio veći, odnosno od 1999. je i primjenjiva neoboriva presumpcija suvlasništva u jednakom omjeru, to je tužiteljica pod 1) suvlasnica svake od navedenih pokretnina za 1/2 dijela.

38. Dakle, s obzirom na prethodno izneseno obrazloženje, odnosno utvrđenje suda da je tužiteljica pod 1) s osnove bračne stečevine suvlasnica za 33/130 dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1065 m2, te 1/2 pokretnina pobliže opisanih u točki II. izreke presude, to naznačena imovina ne ulazi u sastav ostavinske imovine.

39. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 , 114/2022 , 155/23 i 146 /25 (dalje ZPP), te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023, u nastavku teksta Tarife), pa je tužitel jima zastupanim po punomoćniku iz redova odvjetnika priznat trošak sastava tužbe 250 bodova ( Tbr. 7. toč. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima održanim 11. srpnja 2024., 3. listopada 2024., 14. siječnja 2025., 7. travnja 2025., i 8. srpnja 2026., za svako ročište po 250 bodova ( (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 19. prosinca 2025., 13. ožujka 2026. i 14. travnja 2026., od po 250 bodova ( Tbr. 8. toč. 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 eura i pripadajući PDV od 25 % ( 1.125,00 eura) iznosi 5.625,00 eura, uz trošak građevinskog vještačenja od 1.000,00 eura, i trošak simultanog prevođenja na raspravi od 11. srpnja 2024., u iznosu od 39,82 eura ( čl. 27. Pravilnika o stalnim sudskim tumačima ( Narodne novine br. ) za prevođenje izgovorenog teksta s hrvatskog na strani jezik i obratno, kao i s jednog stranog jezika na drugi, stalnom sudskom tumaču pripada nagrada u iznosu od 19,91 eura za svaki započeti sat, rasprava je trajala od 8.00 do 9:40 sati), sve uvećano za zatražene sudske pristojbe na tužbu i prvostupanjsku presudu u iznosu od po 53,10 eura, čini sveukupni trošak postupka u iznosu od 6.771,02 eura

39.1. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu od 30. travnja 2024., jer naznačenog datuma nije održano ročište u predmetnom postupku.

Zadar, 21. kolovoza 2026.

S u t k i n j a

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovog suda za nadležni županijski sud, u dovoljnom brojku primjeraka za sud i sve stranke postupke.

DNA:

1) Tužiteljima po pun.,

2) Tuženiku po pun.