Poslovni broj Ovr-427/2026-11
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E O O S I G U R A NJ U
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagateljica osiguranja ad.1 GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad.2 BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Željku Županiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, DP Elektra Zadar, Kralja Dmitra Zvonimira 8, Zadar, zastupanog po punomoćniku ĆĆ, djelatniku protivnika osiguranja, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 21. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja na nesmetano korištenje električne energije
o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a
nalaganjem protivniku osiguranja da u roku od 24 sata od primitka ove odluke izvrši ponovno spajanje električnih instalacija u kući na adresi [adresa], na električnu mrežu i započne s isporukom električne energije za navedenu kuću.
II. Ako protivnik osiguranja ne ispuni radnju koja mu se nalaže točkom I. izreke, sud će mu na prijedlog predlagateljica osiguranja izreći novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 Eura.
III. Predlagateljice osiguranja su radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja dužne pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja.
IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će predlagateljica osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere protiv protivnika osiguranja ili do isteka roka iz točke III. ovog rješenja u kojem su predlagateljice osiguranja dužne protiv protivnika osiguranja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere, ovo za slučaj da takvu tužbu u navedenom roku ne podnesu.
V. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.
VI. Nalaže se protivniku osiguranja da po osnovi naknade troškova ovog postupka osiguranja predlagateljicama osiguranja isplati iznos od 226,55 Eura dok se za više traženi iznos u visini od 200,00 Eura zahtjev predlagateljica osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagateljice osiguranja GĆ (dalje: predlagateljica osiguranja ad.1) i BĆ (dalje: predlagateljica osiguranja ad.2) 19. ožujka 2026. sudu podnose prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektra Zadar (dalje: protivnik osiguranja) u kojem navode da su predlagateljice osiguranja suvlasnice i suposjednice kuće koja se nalazi u [adresa]. Djelatnici protivnika osiguranja da su predlagateljicama nepoznatog dana, a što su one saznale kada su došle u svoj stan, proveli obustavu isporuke električne energije za predmetnu kuću. Predlagateljice osiguranja da od protivnika osiguranja nisu dobile nikakav dokument o učinjenom, već da su o navedenom saznale kada su došle u svoj stan na I katu, kojega isključivo one koriste, zbog čega da su se obratile protivniku osiguranja kako bi saznale o čemu se radi. Ovlaštena osoba protivnika osiguranja da je na zahtjev suvlasnice MĆ koja je korisnik brojila u predmetnoj kući i korisnik stana u prizemlju, dala nalog djelatnicima protivnika osiguranja da obustave isporuku električne energije za predmetnu kuću, koja se sastoji od navedena dva stana. Predlagateljice osiguranja da uredno podmiruju troškove za utrošak električne energije te da nemaju dugovanja prema protivniku osiguranja. Odredbom čl. 116. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom da je određeno (1) Ako se na obračunskom mjernom mjestu uredno podmiruju dospjele novčane obveze za električnu energiju, privremena obustava isporuke električne energije iz članka 114. stavka 1. ovih Općih uvjeta ne smije se provoditi u cilju smetanja posjeda osobe koja ima valjanu pravnu osnovu za korištenje građevine ili dijela građevine (2) U slučaju da se naknadno utvrdi da je privremena obustava isporuke električne energije bila u cilju smetanja posjeda osobe koja ima pravo korištenja građevine ili dijela građevine pri čemu su uredno podmirivane dospjele novčane obveze za električnu energiju, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije. Navode da je ovdje nesporno kako predlagateljice osiguranja imaju valjanu pravnu osnovu za korištenje predmetne kuće kao i da nemaju nikakvih dugovanja prema protivniku osiguranja. Osim toga, predlagateljica ad.2 da je invalidna osoba, sa stupnjem invaliditeta od 70%, a ovakvim nezakonitim postupanjem protivnika osiguranja, predlagateljice osiguranja i njihove obitelji da su onemogućene u zadovoljenju osnovnih svakodnevnih egzistencijalnih potreba (pranje, kupanje, priprema hrane itd.). Slijedom navedenoga za predlagateljice osiguranja da je nastupila i traje nenadoknadiva šteta, a kako bi se spriječila i daljnja šteta i nasilje od strane protivnika osiguranja, predlagateljice osiguranja predlažu da sud temeljem čl. 347. st. 1. Ovršnog zakona donese rješenje o osiguranju kojim će protivniku osiguranja naložiti da u roku od 24 sata po primtiku sudskog rješenja izvrši ponovno spajanje električnih instalacija u kući na adresi [adresa], na električnu mrežu i započne s isporukom električne energije za navedenu kuću u kojoj žive predlagateljice osiguranja, uz prijetnju novčanom kaznom ukoliko ne ispuni naloženu mu obvezu, a koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka ili do drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je ova privremena mjera određena kasnije promjene tako da ista više nije potrebna.
1.1. Uz prijedlog za osiguranje predlagateljice osiguranja sudu dostavljaju naloge klijenta (list spisa 4), ovjereni prijevod iskaznice za osobe s invaliditetom s njemačkog jezika po sudskom tumaču i prevoditelju (list spisa 5, 7-9), obračun potrošnje i nalog za plaćanja (list spisa 10-11) i e-mail komunikaciju (list spisa 12).
2. Zaključkom od 30. ožujka 2026. sud je prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere dostavio na očitovanje protivniku osiguranja, koji u podnesku od 22. travnja 2026. navodi da se protivi izdavanju rješenja o osiguranju, svim navodima iznesenim u prijedlogu i ističe kako je prijedlog radi osiguranja određivanjem privremene mjere u cijelosti neosnovan te ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Na navode predlagateljica osiguranja, protivnik osiguranja ističe kako pregledom poslovnih aplikacija protivnika osiguranja nije utvrđeno da su predlagateljice evidentirani korisnici obračunskog mjernog mjesta (dalje: OMM) koje se nalazi na adresi [adresa], slijedom čega da nisu u ugovornom odnosu sa protivnikom osiguranja. Evidentirani korisnik predmetnog OMM da je UĆ i to od 2000. godine od kada se vodi poslovna aplikacija pa do danas i ista da je u ugovornom odnosu sa protivnikom osiguranja. Stoga da predlagateljice osiguranja ne mogu tražiti od protivnika osiguranja da izvrši uključenje električne energije na predmetnom OMM, a slijedom čega protivnik osiguranja ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Evidentirana korisnica na predmetnom obračunskom mjernom mjestu Trpkovska Gordana da je podnijela Zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na predmetnom OMM te je temeljem navedenog zahtjeva izvršena obustava električne energije za navedeno obračunsko mjerno mjesto. Dalje protivnik osiguranja citira odredbu čl. 114. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne Novine“ br. 100/22,134/24,19/25) ističući da je protivnik osiguranja postupio po zahtjevu za privremenu obustavu isporuke električne energije podnesenom od strane evidentiranog potrošača OMM na adresi [adresa], SĆ sa kojom je u ugovornom odnosu te da postupanje protivnika osiguranja kao i postupanje evidentiranog potrošača nije nezakonito već da proizlazi iz odredbe čl. 144. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, a čime da je u cijelosti neosnovan prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja jer predlagatelj osiguranja nije niti na nezakonit niti na nedopušten način iskopčan iz sustava opskrbe električnom energijom. Prema čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja da je dužan istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije se osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru i koju mjeru traži i njezino trajanje te učiniti i vjerojatnim postojanje tražbine čije se osiguranje traži. To da znači da tražbinu treba odrediti po predmetu, vrsti, opsegu, dospijeću te navesti činjenice iz kojih je ona nastala i dokaze kojima bi se učinila vjerojatnost tih činjenica, jer da se privremena mjera mora naknadno opravdati u parnici kojima bi se učinila vjerojatnost u odnosu na protivnika osiguranja kao tuženika, kao i postojanje tražbine koja se osigurava. U prijedlogu da predlagateljice osiguranja navode kako su suvlasnice i suposjednice kuće koja se nalazi u [adresa] te kako uredno podmiruju troškove za utrošak električne energije i da nemaju dugovanja prema protivniku osiguranja te kao dokaz prilažu nečitke fotokopije bankovnog naloga i računa, slijedom čega zaključuju da imaju valjanu pravnu osnovu za korištenje predmetne kuće. Predlagateljice da dalje navode kako su nezakonitim postupanjem protivnika osiguranja zajedno sa članovima svoje obitelji onemogućene u zadovoljenju egzistencijalnih potreba (pranje, kupanje priprema hrane i sl.). Iz navedenog da se zaključuje kako se tražbina predlagateljica sastoji u određenom činjenju, priključenju na električnu mrežu. Međutim, privremenom mjerom da se predlagateljicama ne može pružiti faktična zaštita i ostvarenje tražbine već samo osiguranje neke njihove tražbine, pa stoga imajući u vidu sadržaj privremene mjere, predlagateljice osiguranja da izdavanjem mjere traže da im se pruži zaštita koja ima apsolutni pravni učinak zbog kojeg više ne bi bilo bilo nužno vođenje bilo kakvog postupka radi ostvarenja svoje tražbine, a čime bi se protivnika osiguranja dovelo u situaciju da bez provedbe postupka i donošenja meritorne odluke bude obvezan na određeno činjenje u korist predlagateljica osiguranja. Predlagateljice osiguranja da su trebale prijedlog za određivanjem privremene mjere podnijeti protiv evidentiranog potrošača električne energije na predmetnom OMM u pravcu da mu se zabrani da poduzima radnje kojima može nanijeti štetu predlagateljicama osiguranja te zabrani da se provedu promjene na stvarima na kojima je upravljena tražbina tj. da evidentirani potrošač koji je prema navodima predlagateljica i suvlasnik kuće dopusti/trpi da HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. u skladu sa pozitivnim propisima i predviđenim uvjetima izvrši uključivanje električne energije na predmetnom obračunskim mjernom mjestima. Protivnik citira čl. 346. st.1. Ovršnog zakona te ističe da predlagateljice samo navode da postoji nenadoknadiva šteta koja će nastati, međutim, da točno i određeno ne mogu navesti nenovčanu tražbinu čije osiguranje traže jer da navedena tražbina u konkretnom slučaju ne postoji na strani predlagateljica osiguranja. U tom smislu da su u ovoj pravnoj stvari irelevantne okolnosti da su predlagateljice suvlasnice i suposjednice stana te da za predmetno OMM vrše plaćanje električne energije. Predlagateljice osiguranja da traže ostvarenje, a ne osiguranje tražbine te da im nedostaje aktivna legitimacija za traženje privremene mjere. Slijedom svega navedenog da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere te protivnik osiguranja predlaže u cijelosti odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan te predlagateljice osiguranja obvezati na podmirenje troška protivniku osiguranja.
2.2. Uz odgovor na prijedlog za osiguranje protivnik osiguranja sudu dostavlja zahtjev SĆ za privremenu obustavu isporuke električne energije na brojilu (list spisa 22), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad klasa: UP/I-552-02/24-04/13 od 15. siječnja 2025. (list spisa 23-24), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr- 100/2023-4 od 30. siječnja 2023. (list spisa 25-29), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-265/2023-24 od 24. kolovoza 2023. (list spisa 30-), rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-67/2024-2 od 5. veljače 2024. (list spisa 35-39), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-2247/2012 od 24. rujna 2012. (list spisa 46-50) i rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-2296/2012-2 od 26. listopada 2012. (list spisa 51-55).
3. S obzirom da u postavljenom zahtjevu za osiguranje predlagateljice osiguranja nisu navele osiguranje kakve (novčane ili nenovčane) i točno koje tražbine koju imaju prema protivniku osiguranja traže u ovom postupku, a sukladno čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, sud je zaključkom poslovni broj Ovr- 427/2026-6 od 15. svibnja 2026. naložio predlagateljicama osiguranja predmetni prijedlog urediti na način da u zahtjevu sadržanom u istom točno označe tražbinu čije osiguranje traže i da tako uređeni prijedlog dostave sudu.
3.1. U podnesku od 25. svibnja 2026. predlagateljice navode da u ovom postupku traže osiguranje nenovčane tražbine i to suvlasništvo i posjed predmetne nekretnine te ujedno posjed električne energije, budući je nesporno da su bile u posjedu električne energije.
3.2. Predlagateljice osiguranja u spis dostavljaju i račun br. 2201816357-250820-9 (list spisa 62), naloge klijenta (list spisa 63-64) i medicinsku dokumentaciju (list spisa 66-71).
4. Prijedlog predlagateljica osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere je osnovan.
4.1. Odredba čl. 346. OZ propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri čemu sukladno čl. 346. st. 2. u svezi čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
4.2. Nadalje, odredba čl. 347. st. 1. toč. 7. OZ propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnina ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari.
4.3. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 346. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje nenovčane tražbine te kao drugo, opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, drugo navedenu pretpostavku osim ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
5. Iz naloga klijenta (list spisa 4), obračuna potrošnje i naloga za plaćanja (list spisa 10- 11), e-mail komunikacije (list spisa 12), računa br. 2201816357-250820-9 (list spisa 62) i naloga klijenta (list spisa 63-64) proizlazi kao prvo, to da račune za opskrbu električnom energijom i korištenje mreže koje protivnik osiguranja izdaje kupcu JĆ po ugovornom računu 2201816357 za objekt na adresi [adresa], podmiruje predlagateljica osiguranja ad.1 te kao drugo, to da je punomoćnik predlagateljica osiguranja odvjetnik Željko Županić 26. siječnja 2026. protivniku osiguranja uputio upit da li su djelatnici protivnika osiguranja izašli na mjesto događaja u [adresa] i utvrdili zbog čega predlagateljice osiguranja nemaju struje u svom stanu tj. radi li se o kvaru ili namjernom prekidu dotoka struje od strane vlasnika stana u prizemlju, a na koji je upit protivnik osiguranja punomoćnika predlagateljica obavijestio da je brojilo isključeno na vlastiti zahtjev. Cijeneći uz navedeno činjenicu koja proizlazi iz zahtjeva SĆ za privremenu obustavu isporuke električne energije na brojilu (list spisa 22) i rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad klasa: UP/I-552-02/24-04/13 od 15. siječnja 2025. (list spisa 23-24), tu da je imenovani skrbnik kupca SĆ **.**.2025. podnio zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na brojilu za obračunsko mjesto 1400286508 na adresi [adresa]; te navode protivnika osiguranja da je evidentirani korisnik obračunskog mjernog mjesta na adresi [adresa], još od 2000. godine UĆ koja je u ugovornom odnosu sa protivnikom osiguranja i da je po njezinom zahtjevu izvršena obustava električne energije za navedeno obračunsko mjerno mjesto; utvrđenje je ovog suda da su predlagateljice osiguranja korisnice odnosno suposjednice jednog od stambenih prostora u predmetnom objektu na adresi [adresa] i da su, sve dok protivnik osiguranja po zahtjevu evidentiranog kupca za to obračunsko mjerno mjesto nije privremeno obustavio isporuku električne energije, koristile električnu energiju u stambenom prostoru u kući na adresi [adresa] i troškove električne energije uredno podmirivale protivniku osiguranja po računima koje je protivnik osiguranja izdavao kupcu JĆ po ugovornom računu 2201816357 za objekt na adresi [adresa]. Naime, sud ne nalazi niti životnim niti logičnim da bi predlagateljica osiguranja ad.1 bila u posjedu računa za električnu energiju koje protivnik osiguranja izdaje kupcu UĆ za obračunsko mjesto 1400286508 na adresi [adresa] i da bi vršila plaćanje tih računa za električnu energiju za objekt na adresi [adresa] te nadalje da bi predlagateljice osiguranja znale da je došlo do obustave isporuke električne energije za predmetni objekt i o tome se interesirale kod protivnika osiguranja - ukoliko upravo one nisu korisnice tj. suposjednice stambenog prostora u objektu na adresi [adresa] u kojem su prethodno privremenoj obustavi koristile električnu energiju. Štoviše, protivnik osiguranja u svom odgovoru na prijedlog za osiguranje niti ne osporava da su predlagateljice suvlasnice i suposjednice stana u predmetnoj kući te da za predmetno OMM vrše plaćanje električne energije već samo (pogrešno) tvrdi da su to irelevantne okolnosti za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.
6. Predlagateljice osiguranja u podnesku od 25. svibnja 2026. navode da u ovom postupku traže osiguranje nenovčane tražbine i to suvlasništvo i posjed predmetne nekretnine te posjed električne energije. Nedvojbeno je pri tome da pod posjedom električne energije, ovo obzirom na sadržaj privremene mjere određivanje koje predlažu te preostale činjenične navode prijedloga za osiguranje, predlagateljice ističu pravo njih kao suposjednica predmetne nekretnine na nesmetano korištenje električne energije. Obzirom na takve navode, a sukladno čl. 346. OZ, u ovom postupku osiguranja predlagateljice osiguranja moraju učiniti vjerojatnim da prema protivniku osiguranja, budući upravo protiv njega podnose ovaj prijedlog za osiguranje, imaju nenovčanu tražbinu koja se sastoji u pravu suvlasništva i posjeda predmetne nekretnine odnosno u pravu na nesmetano korištenje električne energije.
6.1. Iako iz navoda predlagateljica osiguranja proizlazi kao vjerojatno da one prema protivniku osiguranja imaju nenovčanu tražbinu po osnovi zaštite od smetanja suposjeda (budući radnja obustave električne energije može imati karakter radnje smetanja posjeda), sud ne nalazi da su svojim navodima i priloženim ispravama predlagateljice učinile vjerojatnim da prema protivniku osiguranja imaju nenovčanu tražbinu koja se sastoji u pravu suvlasništva i posjeda predmetne nekretnine. Naime, protivnik osiguranja nije niti vlasnik predmetne nekretnine niti osoba s takvim pravom na predmetnoj nekretnini u odnosu na koju bi predlagateljice osiguranja mogle imati i ostvarivati pravo na posjed predmetne nekretnine. Osim toga, protivnik osiguranja predlagateljicama osiguranja niti ne osporava pravo suvlasništva niti osporava pravo na posjed predmetne nekretnine, a niti im je posjed predmetne nekretnine oduzeo.
6.2. Međutim, što se tiče nenovčane tražbine koja se sastoji u pravu na nesmetano korištenje električne energije u predmetnoj nekretnini, ocjena je ovog suda da su predlagateljice učinile vjerojatnim da prema protivniku osiguranja imaju nenovčanu tražbinu na nesmetano korištenje električne energije u predmetnoj nekretnini.
6.3. Naime, iako točno da je čl. 114. st. 1. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 100/22, 134/24, 19/25, dalje: Pravilnik), kao propisom važećim u vrijeme kada protivnik osiguranja obustavlja isporuku električne energije za predmetnu nekretninu koja je prema utvrđenju ovog suda u suposjedu predlagateljica osiguranja, propisano da korisnik mreže ima pravo podnijeti zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na svom obračunskom mjernom mjestu; točno je nadalje i to da je operator sustava ovdje protivnik osiguranja ovlašten odbiti zahtjev korisnika mreže za privremenu obustavu isporuke električne energije na njegovom obračunskom mjernom mjeru, a što proizlazi iz čl. 114. st. 7. Pravilnika. Navedeno znači da protivnik osiguranja nije dužan u svakoj situaciji po zahtjevu korisnika privremeno obustaviti isporuku električne energije na određenom obračunskom mjernom mjestu.
6.4. Cijeneći u svezi navedenog dalje odredbu čl. 116. st. 1. Pravilnika kojom je propisano da se ako se na obračunskom mjernom mjestu uredno podmiruju dospjele novčane obveze za električnu energiju, privremena obustava isporuke električne energije iz članka 114. stavka 1. tih Općih uvjeta ne smije provoditi u cilju smetanja posjeda osobe koja ima valjanu pravnu osnovu za korištenje građevine ili dijela građevine te odredbu čl. 116. st. 2. Pravilnika kojom je propisano da u slučaju da se naknadno utvrdi da je privremena obustava isporuke električne energije bila u cilju smetanja posjeda osobe koja ima pravo korištenja građevine ili dijela građevine pri čemu su uredno podmirivane dospjele novčane obveze za električnu energiju, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije, ocjena je ovog suda da su predlagateljice osiguranja kao suposjednice jednog stambenog prostora u predmetnoj nekretnini za koju uredno podmiruju dospjele novčane obveze za električnu energiju, učinile vjerojatnim da upravo prema protivniku osiguranja kao operatoru sustava kojem odredba čl. 116. Pravilnika nameće obvezu vezanu za privremenu obustavu isporuke električne energije - imaju nenovčanu tražbinu na nesmetano korištenje električne energije, a koja se tražbina prema ocjeni ovog suda može osigurati upravo time da se protivniku osiguranja naloži da ponovno uspostavi isporuku električne energije za predmetnu nekretninu, a što upravo predlagateljice osiguranja traže kada predlažu da sud protivniku osiguranja naloži da u roku od 24 sata izvrši ponovno spajanje električnih instalacija u kući na adresi [adresa], na električnu mrežu i započne s isporukom električne energije za navedenu kuću. Da je u predmetnoj situaciji pasivno legitimiran upravo protivnik osiguranja koji je operator sustava, prema ocjeni ovog suda proizlazi i iz čl. 116. st. 3. Pravilnika kojom je regulirano upravo postupanje operatora sustava u slučaju kada mu sud odlukom o određivanju privremene mjere naloži ponovnu uspostavu isporuke električne energije. Naime, odredba čl. 116. st. 3. Pravilnika propisuje da ako se odlukom suda o određivanju privremene mjere naloži operatoru sustava ponovna uspostava isporuke električne energije, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije, kao i izvršiti privremeni prijenos prava i obveza iz ugovora o korištenju mreže te obavijestiti opskrbljivača, koji će izvršiti privremeni prijenos prava i obveza iz ugovora o opskrbi električnom energijom.
6.5. Otklonjen je time prigovor promašene pasivne legitimacije koji protivnik osiguranja ističe te je otklonjen kao neosnovan i navod protivnika osiguranja da se privremenom mjerom ne može pružiti faktična zaštita i ostvarenje tražbine već samo osiguranje neke njegove tražbine, a da ovdje predlagateljice osiguranja traže da im se pruži zaštita koja ima apsolutni pravni učinak zbog kojeg da više ne bi bilo bilo nužno vođenje bilo kakvog postupka radi ostvarenja njegove tražbine.
6.6. Pozivanje protivnika osiguranja na pravno shvaćanje izraženo u rješenju Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-67/2024-2 od 5. veljače 2024. je bespredmetno, obzirom se isto odnosi na postupak osiguranja u kojem predlagatelj osiguranja nije jasno i nedvojbeno odredio osiguranje koje to točno nenovčane tražbine traži, a u ovoj je pravnoj stvari iz navoda predlagateljica osiguranja jasno da se predlaže osiguranje nenovčane tražbine predlagateljica koja se sastoji u pravu suvlasništva i posjeda predmetne nekretnine te pravu na nesmetano korištenje električne energije. Pozivanje protivnika osiguranja na pravno shvaćanje izraženo u rješenju Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-2296/12- 2 od 26. listopada 2012. je pak irelevantno, budući u vrijeme donošenja te odluke nije bio na snazi Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 100/22, 134/24, 19/25), a na kojem propisu predlagatelj osiguranja temelji svoju nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja i iz kojeg propisa, kako je to sud prethodno obrazložio, proizlazi pasivna legitimacija upravo ovdje tuženika kao operatora sustava u ovom postupku osiguranja.
7. Utvrdivši tako da su predlagateljice osiguranja učinile vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine (prava osobe koja ima pravo korištenja nekretnine i uredno podmiruje dospjele novčane obveze za električnu energiju na nesmetano korištenje električne energije u stambenom prostoru u toj nekretnini), sud je dalje ispitivao da li su predlagateljice učinile vjerojatnim da je predložena mjera (ponovno spajanje električnih instalacija u kući na adresi [adresa], na električnu mrežu i ponovna uspostava isporuke električne energije) potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
7.1. U svezi navedenog predlagateljice osiguranja tvrde da su nezakonitim postupanjem protivnika osiguranja, predlagateljice osiguranja i njihove obitelji onemogućene u zadovoljenju osnovnih svakodnevnih egzistencijalnih potreba (pranje, kupanje, priprema hrane itd.), a uslijed čega da je za predlagateljice osiguranja nastupila i dalje nastupa nenadoknadiva šteta. Dvoje od troje malodobne djece predlagateljice ad.1 da su djeca sa teškim poremećajima i to sin G dijete koje boluje od autizma te ima i drugih psihičkih poteškoća, a sin B dijete sa određenim psihičkim poteškoćama i suicidalnog stanja. U takvim okolnostima, kada bi predlagateljica ad.1 zajedno sa svojom djecom trebala otići na odmor na more u svoju kuću, sve kako bi svojoj djeci priuštila odmor i potrebnu pažnju u njihovom razvoju, ona da je onemogućena u normalnom korištenju svog vlasništva i to protuzakonitim postupanjem protivnika i druge suvlasnice, koja da pri tome uopće ne živi u predmetnoj kući, dapače, kuća da je prazna i u njoj da nitko ne živi za stalno. Predlagateljice dodaju i to da u konkretnom slučaju protivnik ne bi predloženom mjerom pretrpio nikakvu štetu, a osim toga da privremenu mjeru u ovom predmetu valja odrediti radi otklanjanja nenadoknadive štete u vidu zdravstvene ugroze koja zbog neimanja električne energije i nemogućnosti priprave hrane i održavanja namirnica te osobne higijene u ljetnim mjesecima kada je pojačana osjetljivost na virusne i bakterijske infekcije, ozbiljno prijeti predlagateljicama i maloljetnoj djeci predlagateljice ad.1.
7.2. Ocjena je ovog suda da zbog obustave isporuke električne energije za predmetnu nekretninu, predlagateljicama osiguranja kao korisnicima i suposjednicama jednog stambenog prostora u toj nekretnini prijeti nastanak nenadoknadive štete. Naime, predlagateljica ad.2 je osoba s invaliditetom, što proizlazi iz ovjerenog prijevoda iskaznice za osobe s invaliditetom s njemačkog jezika po sudskom tumaču i prevoditelju (list spisa 5, 7-9) dok je predlagateljica ad.1 majka maloljetne djece od kojih su dvoje djece s teškim psihičkim poremećajima, sin G dijete koje boluje od autizma te ima i drugih psihičkih poteškoća i sin B dijete sa psihičkim poteškoćama suicidalnog stanja, što proizlazi iz medicinske dokumentacije (list spisa 66-71). Uzimajući u obzir da električna energija općepoznato u današnjem načinu života predstavlja osnovnu životnu potrebu čovjeka, ovo stoga što je nužna za osiguranje zdravlja i sigurnosti (npr. rasvjeta, rad grijaćih i rashladnih uređaja, rad uređaja za poziv hitnoj pomoći), osnovnih životnih uvjeta (npr. priprema hrane, pristup toploj vodi) kao i obrazovanje i rad (npr. obavljanje školskih i radnih zadataka), ocjena je ovog suda da je obustavom isporuke električne energije za predmetnu nekretninu stvorena stvarna opasnost od nastanka nenadoknadive štete predlagateljici ad.2 te predlagateljici ad.1 i njezinoj maloljetnoj djeci. Naime, iako nedvojbeno da potreba čovjeka za električnom energijom ne predstavlja biološku potrebu (poput potrebe za vodom i hranom), čovjek bez električne energije u današnje vrijeme otežano preživljava, osobito ljeti kada su općepoznato temperature na području Dalmacije iznimno visoke, a što nedvojbeno znači da obustava isporuke električnom energijom predstavlja konkretnu opasnost za život i zdravlje čovjeka, osobito kada se radi o maloljetnoj djeci koja s predlagateljicom ad.1 koriste predmetnu nekretninu te kada se radi o osobi s invaliditetom što predlagateljica ad.2 nedvojbeno jest.
7.3. Koliki je značaj mogućnosti korištenja električne energije, razvidno je i iz toga što uskratu električne energije Europski sud za ljudska prava razmatra u okviru prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života i doma (članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) kao i zabrane nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (članak 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), a pravno shvaćanje da je određivanje privremene mjere nalaganjem operatoru sustava da ponovno uspostavi isporuku električne energije potrebno da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, budući je električna energija nedvojbeno nužna za redovan i uredan život i da je bez električne energije dovedeno u pitanje normalno ispunjavanje neophodnih životnih potreba, ističe primjerice i Županijski sud u Puli-Pola u rješenju poslovni broj Gž Ovr- 18/2026-2 od 2. veljače 2026.
7.4. Za istaknuti je u svezi navedenog da čak i da predlagateljice osiguranja nisu učinile vjerojatnim da je određivanje predložene privremene mjere potrebno kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, da je sud u konkretnom slučaju ocijenio da određivanjem predložene mjere protivnik osiguranja ne trpi nikakvu štetu. Naime, u okolnostima kada sam Pravilnik predviđa postupanje protivnika osiguranja u slučaju kada mu sud odlukom o određivanju privremene mjere naloži ponovnu uspostavu isporuke električne energije, ovo upravo s ciljem zaštite prava i interesa samog operatera sustava, te u okolnostima kada predlagateljice osiguranja uredno podmiruju sve obveze nastale po osnovi isporuke električne energije za predmetnu nekretninu, koju činjenicu protivnik osiguranja ne osporava (već samo navodi da je irelevantna, što svakako prema ocjeni ovog suda nije slučaj), ocjena je suda da određivanjem predložene privremene mjere tj. nalaganjem da uspostavi isporuku električne energije za predmetnu nekretninu protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu.
8. Slijedom svega navedenog je sud prijedlog za osiguranje predlagateljica osiguranja u dijelu kojim osiguranje predlažu radi osiguranja nenovčane tražbine na nesmetano korištenje električne energije ocijenio osnovanim te je temeljem čl. 346. u svezi čl. 347. OZ točkom I. ovog rješenja odredio predloženu privremenu mjeru nalaganjem protivniku osiguranja da u roku od 24 sata izvrši ponovno spajanje električnih instalacija u kući na adresi [adresa], na električnu mrežu i započne s isporukom električne energije za navedenu kuću, točkom II. upozorivši protivnika osiguranja na posljedice nepostupanja po ovosudnom nalogu iz točke I. rješenja, ovo sukladno odredbi čl. 16. st. 6. OZ. 8.1. Nadalje je sud sukladno čl. 351. st. 1. OZ odredio da su predlagateljice osiguranja radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja dužne pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja te odredio da ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja tog parničnog postupka koji će predlagateljice osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere dok je sukladno čl. 352. st. 3. OZ utvrdio da žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.
9. Odluka o zahtjevu predlagateljica osiguranja za naknadu troškova ovog postupka je utemeljena na odredbi čl. 14. st. 4. OZ sukladno kojoj je ovršenik odnosno protivnik osiguranja dužan ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje, a temeljem koje je odredbe sud zahtjev predlagateljica osiguranja za naknadu nastalih joj troškova ovog postupka osiguranja ocijenio djelomično osnovanim, visinu troškova na naknadu kojih predlagateljice osiguranja imaju pravo utvrdivši sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23). Predlagateljicama osiguranja su prema ocjeni suda u tijeku ovog postupka osnovano nastali troškovi sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 200,00 Eura (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife) te po osnovi plaćenih sudskih pristojbi za prijedlog za osiguranje i rješenje o osiguranju u iznosu od ukupno 26,55 Eura, a poradi čega je sud temeljem čl. 14. st. 4. OZ ovim rješenjem protivniku osiguranja naložio da predlagateljicama osiguranja isplati iznos od 226,55 Eura. Za više zatraženi iznos visine od 200,00 Eura, sud je zahtjev predlagateljica osiguranja za naknadu troškova ovog postupka odbio kao neosnovan, ocijenivši da sastav podneska kojim se očituju na odgovor protivnika osiguranja (na koje ih očitovanje sud nije pozvao) nije bio nužan za vođenje ovog postupka, a poradi čega predlagateljice osiguranja ne ostvaruju pravo na naknadu troškova nastalog po osnovi sastava označenog podneska.
U Zadru, 21. kolovoza 2026. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Žalba se neće slati protivnoj strani na odgovor.
DNA:
1. Predlagateljicama osiguranja po punomoćniku,
2. Protivniku osiguranja.
