REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.417/2026-2

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja OTP Banke d.d., OIB 52508873833, Ulica Domovinskog rata 61, Split. Kojeg zastupa punomoćnica Iva Orlić Šoletić, odvjetnica u Dubrovniku , protiv protivnika osiguranja DUBROVNIK PARKING j.d.o.o., OIB 52260267976, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Gjenero, odvjetnik u Dubrovniku, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 21. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 23. srpnja 2026., a koji glasi:

" 1. Nalaže se tuženiku DUBROVNIK PARKING j.d.o.o. OIB 52260267976, da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, podigne/ukloni postavljene rampe na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te omogući tužiteljici nesmetan provoz vozilima do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka.

2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog predmeta ili do drugačije odluke suda.“

Obrazloženje

1.1 U svom prijedlogu, koji je podnesen zajedno sa tužbom radi smetanja posjeda dana 23. srpnja 2026. godine predlagatelj osiguranja u historijatu tužbe navodi da je tužiteljica vlasnik i posljednji mirni posjednik poslovnog prostora površine 99,19 m2 koji se nalazi dijelom u prizemlju, dijelom u potkrovlju u sjeveroistočnom dijelu zgrade označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađene nana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], a na kojoj nekretnini postoji i radi poslovnica tužiteljice još od 80ih godina prošlog stoljeća. Tužiteljica je zadnji mirni posjednik prava stvarne služnosti kolnog prolaza i prilaza preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, preko koje se pristupa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnoj nekretnini sa javne prometnice tj. sa Jadranske magistrale. Pred ovim sudom se vodi postupak pod poslovnim brojem P.76/2022 radi utvrđenja prava vlasništva tužiteljice nad tim poslovnim prostorom. Tuženik je dana 21. srpnja 2026. samovlasno, bez pristanka tužitelja, stavio u rad/spustio prethodno postavljene rampe na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i počeo sa naplatom parkiranja sukladno Općim uvjetima korištenja javnog parkirališta koji su nalijepljeni na rampi, te na taj način onemogućio daljnji provoz motornim vozilima, čime je smetao pravo stvarne služnosti kolnog provoza i prilaza tužiteljice motornim vozilima preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji prilaz je jedini prilaz nekretnini tužitelja sa javne prometne površine. Tužiteljica smatra da je posjednik prava stvarne služnosti kolnog prolaza i prilaza već više desetljeća, i taj prilaz je jedini prilaz poslovnici tužiteljice sa javne površine, koji joj do sada nitko nije osporavao. Opisanim postupanjem tuženika tužiteljica je posve onemogućena u izvršavanju posljednjeg stanja mirnog posjeda prava služnosti kolnika (provoza), stoga tužbom traži zaštitu posjeda u rokovima određenim zakonom. Zbog nemogućnosti izvršavanja faktične vlasti na dosadašnji način, a da bi se spriječilo nasilje i nenadoknadiva šteta koju tužiteljica/predlagateljica osiguranja i njeni klijenti trpe svakodnevno, predlaže sudu da donese privremenu mjeru kako je navedeno u izreci.

2.1 Prijedlog za određivanje privremene mjere dostavljen je na očitovanje protivniku osiguranja, koji je u podnesku dostavljenom sudu dana 19. kolovoza 2026. naveo da se protivi prijedlogu za određivanje privremene mjere, smatrajući i tužbu i istog činjenično i pravno neosnovanim. Smatra da je neosnovan već radi toga što tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a kako je obrazloženo u odgovoru na tužbu, postojanje rampe ne onemogućava provoz vozilima , ona mogu ulaziti i prolaziti i izlaziti, kao što se kratkotrajno zadržavanje kakvo je potrebno za prolaz ne naplaćuje. Stoga ne postoji faktično stanje koje bi opravdavalo tvrdnje predlagatelja osiguranja da je prolaz potpuno onemogućen. U prijedlogu se navodi da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i nenadoknadiva šteta, ali se ne navodi ni jedna konkretna činjenica iz koje bi proizlazila opasnost od nasilja, niti kakva nenadoknadiva šteta prijeti, odnosno samo se navodi zakonska formulacija. Poslovni prostor u kojem djeluje predlagatelj osiguranja nije izoliran, niti mu je onemogućeno njegovo korištenje, pješački pristup poslovnici postoji i nesmetan je, bankomat je dostupan, a nije ni onemogućen promet vozilima, tako ne postoji niti jedna činjenica iz koje bi proizlazila opasnost nastanka nenadoknadive štete. Stoga prijedlog za određivanje privremene mjere predlaže odbiti.

3. Prijedlog nije osnovan.

4.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

4.2.Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti. Sud u ovom konkretnom slučaju nalazi da ni jedan od dva propisana uvjeta nije zadovoljen na način kako to zakon predviđa.

6. Naime, jedino što predlagatelj u svom prijedlogu nudi kao dokaz vjerojatnosti tražbine jest činjenica da je pokrenut parnični postupak. Činjenica pokretanja parničnog postupka sama po sebi nije dovoljna da bi ovakav uvjet bio ispunjen. Sud u postupku određivanja privremene mjere ne smije prejudicirati rezultat parničnog postupka, ali pošto se od suda traži da donese odluku kojom će održati neko stanje ili zabraniti poduzimanje nekih radnji, tada je predlagatelj dužan učiniti takvu mjeru opravdanom. To opravdanje je razina vjerojatnosti postojanja njegove tražbine. Ono što predlagateljica osiguranja (tužiteljica) označava kao svoju tražbinu jest „nemogućnost izvršavanja faktične vlasti na dosadašnji način“ i to izvršavanjem prava služnosti koje navodi u tužbi. Osim navoda da je posjednik navedenog prava ne nudi nikakve druge dokaze iz kojih bi sud mogao doći do zaključka da postoji vjerojatnost da je predlagateljica zbilja godinama posjedovala pravo služnosti i o načinu i opsegu u kojem je pravo bilo izvršavano (ono što je formulirano kao „dotadašnji način“), jer bi samo takvo pravo uživalo zaštitu, odnosno tek bi se tada moglo smatrati da je tražbina predlagatelja vjerojatna.

7.Drugi uvjet, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud također ne smatra ispunjenim. Samo navođenje da predlagateljica osiguranja/tužiteljica svakodnevno trpe nenadoknadivu štetu i da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje nije dovoljno da bi se opravdala nužnost donošenja privremene mjere . Samo citiranje zakonske formulacije uvjeta koji je potrebno zadovoljiti ne može biti obrazloženje njihovog zadovoljenja (na što opravdano ukazuje protivnik osiguranja). Da bi mjera bila određena radi sprečavanja nasilja, mogućnost nasilja bi morala biti konkretna i izgledna, a predložena mjera tako formulirana da se njenim određivanjem ta mogućnost otklanja. Kod nenadoknadive štete nije dovoljno da predlagatelj samo navede da mu takva šteta prijeti, ili da on sam procjeni kakav bi karakter šteta imala, već je također potrebno navesti u čemu bi se konkretno ta šteta ogledala, da bi imala karakter nenadoknadivosti i da bi se njen nastanak spriječio određivanjem predložene mjere. Ovdje se napominje i da privremena mjera služi regulaciji odnosa stranaka do završetka parničnog postupka, a donosi se radi potrebe hitnosti, radi osiguranja vjerojatne tražbine i da bi se spriječila moguća i teška (nenadoknadiva ili teško nadoknadiva) šteta ili otklonila vjerojatna i predstojeća opasnost. Predlagateljica osiguranja pokrenula je postupak radi zaštite posjeda, koji je također hitan postupak, a koji se vodi po pravilima parničnog postupka i u kojem se izvode dokazi, pa u okviru takvog hitnog postupka ima mogućnost dokazivanja i zaštite svojih prava.

8. Slijedom navedenog, a kako uvjetni za određivanje privremene mjere nisu ispunjeni, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku 21. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- pun. predlagateljice osiguranja odvjetnica Iva Orlić Šoletić

- pun. protivnice osiguranja odvjetnik Vedran Gjenero