REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Pp-14541/2024-14

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐŽ zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/24-5/29388, Urbroj: 511- 12-26-24-1 od 25. listopada 2024. godine, nakon glavne i javne rasprave održane dana 18. kolovoza 2026. godine, u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 21. kolovoza 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik:

ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i M, rođen **.**.1953. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, dipl. ing. prometnih znanosti, umirovljenik sa mjesečnom mirovinom od oko 1.000 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje  punoljetne  djece,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 25. listopada 2024. godine, u 15:15 sati, u [adresa]., u dvorištu svoje kuće vikao i galamio na svoju susjedu MŽ ispred policijskih službenika riječima: „Što je ovo, do kada ovo misli trajati i dokada ću ja sve ovo trpjeti“ te se neprestano derao i vikao čak i nakon više upozorenja i naredbi policijskih službenika da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira,

dakle, na javnom mjestu vikao,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju citiranog propisa okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 (petsto) EURA

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 i 86/26, dalje: Prekršajni zakon) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Hvar, podnijela je dana 30. listopada 2024. godine, pod gore navedenom poslovnom oznakom, optužni prijedlog protiv okrivljenika ĐŽ zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Očitujući se o optužnom prijedlogu na glavnoj raspravi, kao i u pisanoj obrani i prilikom provođenja dokazne radnje ispitivanje pred PUSD, PP Hvar, okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U bitnome je naveo da je kritične prigode MŽ na njega vikala i galamila nazivajući ga budalom i luđakom. Tada je bio prisutan policajac koji je vršio očevid prometne nesreće, do koje je došlo kada je on osobnim vozilom udario u prepreku koju je prethodno postavio suprug IŽ na njegovom zemljištu na ulazu u njegovu parcelu. Dok je MŽ pričala sa policajcem ista se glasno smijala a on se tada razljutio i rekao: „...dragi bože do kada će to trajati...“. To je u očaju izgovorio jer ga je već par dana porodica MŽ maltretirala. Policajca su te njegove riječi zasmetale pa ga je odveo na policijsku postaju. Policija je samo njega prijavila za remećenje javnog reda i mira, dok nisu spomenuli postupak IŽ niti su je prijavili za vrijeđanje njega i izgradnje prepreke na cesti u koju je on udario autom.

4. Tijekom postupka u svojstvu svjedoka ispitani su policijski službenik DŽ i MŽ, u dokazne svrhe pročitani su zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola PUSD, PP Hvar broj: 02375696 od 25. listopada 2024. godine, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ĐŽ sastavljen dana 25. listopada 2024. godine pred PUSD, PP Hvar, zakoniti dio izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju PUSD, PP Hvar od 25. listopada 2024. godine, naredba o određivanju mjere opreza PUSD, PP Hvar broj: 01022103 od 25. listopada 2024. godine, ispisi dojava PUSD, PP Hvar od 25. listopada 2024. godine, pisana obrana okrivljenika od 21. kolovoza 2025. godine sa dokumentacijom te je izvršen uvid u izvod iz prekršajne evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenika iz koje proizlazi da je isti prekršajno nekažnjavan.

4.1. Pored toga, sud je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa kao nezakonit izdvojio dio izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju PUSD, PP Hvar od 25. listopada 2024. godine, od riječi: "odmah po zaprimljenoj dojavi" do riječi: "priložene uz ovo izvješće", jer je riječ o dijelu isprave na kojem se ne može temeljiti sudska odluka budući da sadrži obavijesna kazivanja bez zakonskih upozorenja.

5. Policijski službenik DŽ u svjedočkom je iskazu u bitnom naveo da je dana 25. listopada 2024. godine, u popodnevnim satima, upućen zajedno sa kolegom po dojavi u [adresa], na adresu [adresa], radi problema između okrivljenika i susjeda SŽ. Tada su došli ispred dvorišta njihovih kuća, tu su zatekli okrivljenika koji se nalazio u svom dvorištu, kao i susjedu MŽ koja se nalazila u svom dvorištu, a ista dvorišta neposredno graniče jedan s drugim. MŽ je prethodno zvala policijsku postaju da joj okrivljenik ruši zid, a uviđajem na licu mjesta utvrdili su da se radi o kamenom zidu koji je postavljen uz lijevu stranu ulaza u dvorište okrivljenika. Oni su više puta postupali po međusobnim dojavama okrivljenika i SŽ, koje se već duže vremena spore oko zida koji se nalazi na međi između njihovih dvorišta, no ovog puta su postupali vezano uz taj manji kameni zid koji je SŽ sagradio smatrajući da se radi o produžetku njegovog zida, dok mu ĐŽ isto osporava smatrajući da zadire u njegovo pravo vlasništva. Kada su tamo došli, taj zid je već bio srušen, okrivljenik je vikao i galamio da mu SŽ zabranjuje ulaz u vlastito dvorište, da do kada će on to trpjeti, do kada će to sve to trajati, da je to njegov ugao, da što je ovo, zašto je to sve asfaltirano i slično. Isti je bio jako uzrujan, on ga je pokušavao smiriti govoreći mu da prestane sa vikom, što on nije slušao. Ujedno je isti govorio da je oštetio svoje vozilo na taj mali zidić prilikom ulaska u dvorište, rekao da mu je oštećeno podvozje vozila, no on nije vidio nikakva oštećenja, osim puknute gume. U susjednom dvorištu, negdje na udaljenosti od oko 20 do 30 metara, na svojoj nekretnini nalazila se MŽ, koja se okrivljeniku nije približavala, budući da je njegova galama bila upućena prema njoj i zapravo se odnosila na nju i na postupanje njenog supruga SŽ i nje vezano uz taj zid, čak je u jednom trenutku vikao:" SŽ, do kada ću ja to trpjeti". Okrivljenik se nije smirivao pa su ga morali odvesti na daljnju obradu u policijsku Hvar, na što ispočetka nije htio pristati, nakon čega je ipak pošao sa njima. Nakon navedenog događaja kolege i on su još nekoliko puta morali dolaziti na tu adresu vezano uz nesuglasice okrivljenika i SŽ i njegove obitelji. Inače uz dvorišta okrivljenika i SŽ nalazi se javni put kojim tada nije nitko prolazio, no uz njihove kuće i nalaze se i druge kuće.

5.1. Svjedokinja MŽ u svom iskazu u bitnome je navela da se dana 25. listopada 2024. godine nalazila u obiteljskoj kući u [adresa], te je taj dan kao i mnogo puta prije, došlo do incidenta sa susjedom, okrivljenim HŽ. On se svojim vozilom zabio u njihov zid negdje u popodnevnim satima, a sve kako bi im načinio štetu, što je ona vidjela, zvala je policiju budući da se prepala jer je njen suprug SŽ prethodni dan bio priveden na policiju zbog incidenta sa HŽ. Kada su policijski službenici došli, počeli su obavljati očevidne radnje oko tog zidića kako bi utvrdili što se dogodilo, ona se nalazila u svom dvorištu, na terasi ispred kuće, dok je ĐŽ obilazio sa vanjske strane mog dvorišta. On je potom počeo vikati i galamiti na nju i policijske službenike, nije se mogla sjetiti koje riječi je govorio, vidjela je da je bio potpuno izvan sebe. Policajci su ga pokušavali smiriti, no kada u tome nisu uspjeli, priveli su ga sa sobom u policijsku postaju Hvar. Idući dan je opet došlo do incidenta sa dotičnim, koji nije ispoštovao mjeru zabrane prilaska njoj, koju mu je policija prethodno izrekla.

6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir; za koji prekršaj je propisana novčana kazna u visini od 300,00 (tristo) do 2.000,00 (dvije tisuće) eura ili kazna zatvora do 30 dana.

7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz iskaza navedenih svjedoka koje su u cijelosti potkrijepljeni sadržajem pročitanih isprava, Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno. Naime navedeni svjedoci su detaljno okolnosno opisali predmetni događaj čak i sa vremenskim odmakom od počinjanja istoga, te se isti mogu smatrati istinitim i vjerodostojnim i rezultatom stvarno proživljenog iskustava. Posebno se ističe da je policijski službenik DŽ kritične prigode postupao obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenika. Ujedno se navodi da iz obrane okrivljenika kao i iz rezultata provedenog dokaznog postupka, nedvojbeno proizlazi da su odnosi okrivljenika i obitelji IŽ dugotrajno narušeni, stoga nije životno da bi okrivljenik kritične prigode skoro šutke podnosio možebitne verbalne napade IŽ. Stoga se navodi njegove obrane ukazuju neosnovanim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Nadalje se ističe da se mjesto počinjenja prekršaja – dvorište obiteljske kuće okrivljenika, može smatrati tzv. "fiktivnim javnim mjestom" koje po svojoj namjeni nije neograničeno javno mjesto, no iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je opisana radnja okrivljenika bila dostupna pogledu javnosti. Naime iz same obrane okrivljenika te predmetnih svjedočkih iskaza, nesporno je utvrđeno da su istome bili prisutni policijski službenik DŽ i njegov kolega, koji su predmetni događaj čuli i vidjeli, dakle ostvaren je element javnosti.

7.1. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane za pribavljanjem policijskog izvješća sa uviđaja prometne nezgode kritične prigode, kao nevažan i odugovlačeći. Naime, okrivljenik tijekom postupka nije se uopće se očitovao na koje okolnosti bi se taj dokaz trebao izvesti te jeli isti u vezi sa predmetnim prekršajem. Također je zaključak suda da su izvedeni dokazi dovoljni za točno utvrđenje činjeničnog stanja, te se stoga predloženi dokaz ukazuje usmjerenim ka odugovlačenju postupka.

7.2. Sud sukladno uvidu u navedene dokaze a posebno iz sadržaja navedenih svjedočkih iskaza, izvršio određene korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Pritom treba istaknuti kako je sud, osim pravopisne, izvršio korekciju činjeničnog opisa optužnog akta na način da je iz istog ispustio formulaciju „došlo do narušavanja javnog reda i mira” budući da je riječ o zakonskom opisu prekršaja, a ne o konkretizaciji događaja u stvarnosti kojim se ostvaruju obilježja djela.

8. Prilikom odabira vrste i mjere prekršajne sankcije okrivljeniku, vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, pa je tako sud kao olakotnu okolnost cijenio njegovu prekršajnu nekažnjavanost, dok je otegotnim cijenio narav i vrstu prekršaja. Stoga je istome izrekao kaznu navedenu u izreci presude, kojom će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja.

8.1. Člankom 183. stavka 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), bilo je propisano da ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Izmjenama Prekršajnog zakona iz NN 86/26 (koji je stupio na snagu 17. kolovoza 2026. godine) predmetna odredba je brisana. Međutim primijenjena je odredba članka 3. st. 2. Prekršajnog zakona u kojoj je navedeno da ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja odluke o prekršaju, izmjeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Dakle za počinitelja je blaži zakonski propis iz NN 114/22 te je stoga isti primijenjen u konkretnom slučaju pri izricanju sankcije okrivljeniku.

9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.

Hvar, 21. kolovoza 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić, v.r.

Lara Menđušić , v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni viši sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljeniku,

- ovlaštenom tužitelju

- u spis