REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-43/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, protiv tuženika FG iz [adresa], kao zakonskog nasljednika iza pok. ZG iz [adresa], zastupanog po privremenom zastupniku Silviju Petroviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Nenad Škare – Silvije Petrović u Zagrebu, Dalmatinska 2, Pisarnica u Gospiću, Ul. 118. brigade HV br. 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 7. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja i njegova punomoćnika, 21. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj NG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina: k. č. br. [katastarska čestica], oranica Ograda površine 8157 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Ograda površine 83 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva opisanih nekretnina s imena tuženika zastupanog po privremenom zastupniku uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva opisanih nekretnina na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti u roku 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužitelj NG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina: k. č. br. [katastarska čestica] npl. nepozn. Ograda površine 633 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva opisanih nekretnina s imena tuženika zastupanog po privremenom zastupniku uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva opisanih nekretnina na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-3 spisa), u bitnome naveo kako su na nekretninama naznačenima u izreci ove odluke upisani kao vlasnici on i tuženik, odnosno njegov prednik, sada pokojni ZG, u različitim omjerima. Tužitelj je izvanknjižni vlasnik i posjednik tih nekretnina, no ni posjedovno ni gruntovno stanje nije sređeno, i ne odgovara stvarnom posjednom i vlasničkom stanju. Prema spoznajama tužitelja ZG je umro iza 2. svjetskog rata. Nije mu poznato tko su zakonski nasljednici ali je dostavio rodne listove koje je uspio pronaći a koji pokazuju slijed od upisanog vlasnika do tuženika. Od 1971. zemlju je posjedovao tužiteljev ujak CG, brat ĆG ud. Potkonjak. Nije bio oženjen i nije imao djece, pa je nakon njegove smrti posjed nastavila majka tužitelja IG, koju je naslijedio tužitelj. Tužitelj je u poštenom i samostalnom posjedu navedenih nekretnina, na kojima je sagrađena i kuća, preko dvadeset godina računajući i posjed svojih prednika, pa je dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina. Slijedom navedenog je podnio tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva.

2. Tuženiku je kao nepoznatoj osobi postavljen privremeni zastupnik rješenjem ovog suda posl.br. P-43/2023-9 od 10. listopada 2025. (str. 37-39 spisa). U odgovoru na tužbu (str. 47 spisa) privremeni zastupnik tuženika je u bitnome naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, bez daljnjeg obrazloženja.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri ranijim navodima, uz promjenu oznaka zemljišta od strane tužitelja, koja promjena je prihvaćena bez daljnjeg raspravljanja obzirom je prouzročena aktivnošću ovog suda i puštanjem u promet BZP- a od strane zemljišnoknjižnog odjela ovog suda.

4. Kako je odgovorom na tužbu generalno osporen tužbeni zahtjev, provedeni su svi predloženi dokazi na okolnosti vezane uz stjecanje prava vlasništva dosjelošću , obzirom je iz teksta tužbe razvidno da tužitelj temelji tužbeni zahtjev upravo na tom temelju.

5. Radi razjašnjenja spornog pitanja tužiteljevog stjecanja nekretnina sud je proveo dokaze uviđajem na licu mjesta (str. 52-55 spisa), saslušanjem svjedoka LG (str. 53 spisa), DG (str. 53-54 spisa) i tužitelja (str. 54 spisa). Pročitane su dostavljene isprave: rješenje ovog suda posl.br. P-127/2020-5 od 18. srpnja 2022. (str. 4-6 spisa), smrtni list KG (str. 7 spisa), rodni listovi KG i FG (str. 8-9 spisa), očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske sa uvjerenjem o prebivalištu od 31. kolovoza 2022. (str. 10-11 spisa), izvatke iz zemljišne knjige (str. 12-13, 50-51 spisa), izvode iz posjedovnih listova (str. 14-15 spisa), izvode iz katastarskog plana (str. 16-18 spisa).

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

8. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

9. Uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stoga treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a, sve uzimajući u obzir navode tužitelja da je zemlja u posjedu njegovih pravnih prednika barem od 1971., a što proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka LG i DG (str. 53-54 spisa).

10. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

11. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

12. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

13. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

14. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

15. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

16. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine , pri čemu se sud u cijelosti oslonio na utvrđenja stečena uviđajem na licu mjesta (str. 52 - 55 spisa) i iskaze svjedoka LG i DG (str. 53-54 spisa) koji su obzirom na godine života i činjenicu življenja na području na kojem leže sporne nekretnine osobno upoznati sa povijesnom životnom situacijom na tom području.

17. Same čestice čine jedinstvenu cjelinu smještenu uz makadamski put u [adresa], kojim putem je moguć pristup do istih, ali ih nije moguće obići u cjelini obzirom je stanje raslinja takvo da na same čestice nije moguće pristupiti. Dijelovi međe su i na današnji dan vidljivi kao drvored na početku međe k. č. br. [katastarska čestica] koji je bliži glavnoj cesti u [adresa], dok je s druge strane međa određena stablom trešnje uz put.

18. Iskazi saslušanih svjedoka LG i DG (str. 53-54 spisa) su u svim bitnim elementima istovjetno iskazani te je iz njihovih iskaza utvrđeno kako su se spornom cjelinom zemljišta ranije koristili tužiteljevi prednici, pok. djed N i ujak CG, kojima su po seoskim običajima i svjedoci uzajamno pomagali pri obrade zemlje, pri čemu se obrada sastojala u ratarskim djelatnostima. Sama zemlja je nakon početka rata i s njime povezanih ratnih zbivanja na tom području ostala neobrađena te je u tom stanju ostala do današnjeg dana. Po njihovim iskazima nitko nikada nije ometao niti tužitelja niti njegove pretke u korištenju spornog zemljišta.

19. Sud je navode svjedoka prihvatio u cijelosti kao istinite obzirom su iskazani vrlo životno i logično te su u svim bitnim elementima sukladni jedni drugima i poznatim povijesnim događajima na tom području i potvrđuju bitne elemente stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a odgovaraju i utvrđenom stanju na licu mjesta na kojem je vidljivo da je zemljište nekada očito služilo poljoprivredi kao i susjedne čestice, sa jasno vidljivom granicom korištenja sa susjednim česticama.

20. Svjedok ŽG je pritom rođen u [adresa] i sjeća se korištenja predmetnih čestica kao i predaka tužitelja, kao i svjedokinja LG koja se nije rodila u [adresa] ali živi u njemu od udaje, što obzirom na godine života, 1944. i 1950. podrazumijeva da već šezdeset godina nije bilo promjena u posjedu osim po pitanju nasljeđivanja unutar obitelji.

21. Svjedocima nije poznat tuženik, a DG je poznata samo jedna osoba tuženikovog prezimena FG i to HG od kojeg navodi da je tužiteljev djed N kupio spornu zemlju.

22. Obzirom navedeni dokazi upućuju na osnovanost tužbenog zahtjeva a nijedan provedeni dokaz ne upućuje na suprotno, te iskazi svjedoka upućuju na uistinu dugogodišnje nesmetano korištenje sporne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika, a obzirom se oba svjedoka, sjećaju njegova korištenja u periodu od šezdesetak godina, utvrđeno je kako su se prednici tužitelja nesmetano koristili spornim zemljištem kao vlastitim još u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, prije stupanja na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

23. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužiteljice nesmetano koristili zemljištem za potrebu poljoprivrede i nitko od upisanih vlasnika se nije tome protivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o malom naselju i suseljani se međusobno poznaju, utvrđeno je kako je tužitelj samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunio uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

24. Tužitelj ne potražuje parnični trošak.

U Gospiću 21. kolovoza 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću

- tuženiku po privremenom zastupniku Silviju Petroviću