REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-210/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužiteljice HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vjekoslavu Bušiću, odvjetniku u Gospiću, Ulica dr. Ante Starčevića 5, p.p. 79, protiv tuženika 1. CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po skrbnici – majci FC iz [adresa], obojica kao nasljednici iza pok. bake, GC (rođ. Župan) UC (O-1228/11), koja je nasljednica iza MC, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 7. srpnja 2026. u prisutnosti tužiteljice i njenog punomoćnika, 21. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik 1/1 nekretnina, i to katastarskih čestica broj: - KČBR. [katastarska čestica], KUĆNE ZEMLJE, KUĆA I DV 180 m2, ORANICA 334 m2, SVEUKUPNE POVRŠINE 514 m2 i - KČBR. [katastarska čestica], BREG, ORANICA 493 m2, SVEUKUPNE POVRŠINE 493 M2 sve upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su tuženi kao nasljednici iza DC (kćer OC) rođene H, dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva s imena HCP r. H, [adresa] uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužiteljice u cijelosti, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima 1. CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužiteljici HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 1.053,10 EUR (slovima: tisuću pedeset tri eura i deset centi) sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica za daljnji trošak od 200,00 EUR (slovima: dvjesto eura).

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi (str. 1-4 spisa), u bitnome navela kako su u zemljišno knjižnom odjelu [adresa], Općinskog suda u Gospiću, k. o. [katastarska općina], vlasnikom spornih čestica navedenih u izreci ove odluke u 1/1 dijela upisana pok. Župan OC, [adresa] kbr. 40/6. Predmetni upis ne održava stvarno stanje vlasništva i posjeda navedenih katastarskih čestica, jer je tužiteljica sama i putem svojih pravnih prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu, u kojem niti tužiteljicu niti njene prednike nitko nikada nije smetao niti ga je osporavao, gotovo 100 godina. Na kčbr. [katastarska čestica] tužiteljica je, još prije više od 20 godina, sagradila obiteljsku kuću, a kčbr. [katastarska čestica] koja se nalazi u neposrednoj blizini iste obiteljske kuće i graniči sa susjednom kčbr. [katastarska čestica] (koja je već upisana kao vlasništvo tužiteljice), tužiteljica i njena obitelj oduvijek redovito održavaju. Tužiteljici nije poznata osoba upisana kao vlasnica u zemljišnoj knjizi, a koliko joj je poznato, nepoznata je i adresa [adresa], odnosno kao takva ne postoji. Tužiteljica je pokušala utvrditi nasljednike iza pok. MC, te je jedino uspjela kroz podatke iz Katastra utvrditi da je kao nasljednik MC Rješenjem O-73/72 proglašena ZC (UC), žena GC, [adresa]. Samo rješenje o nasljeđivanju koje se spominje u Katastru tužiteljica nije uspjela pronaći i pribaviti (O73/72), ali je tužiteljica uspjela pribaviti slijedeće isprave iz kojih proizlazi pasivna legitimacija tuženih, i to: Smrtni list UC iz kojeg je vidljivo da je kćer NC, te da je rođena u Klancu 1926. g.; - zatim rješenje o nasljeđivanju iza pok. UC (rođene NC) UC, iz [adresa], rođene 1926. g., a iza koje su kao nasljednici proglašeni ovdje tuženici po načelu predstavljanja iza pok. oca SC - rodni list iza pok. SC (oca ovdje tuženika) iza kojeg je vidljivo da su mu roditelji UC (Ankica) Šarić rođena Župan i GC. Kako iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. UC, kao i iza pok. MC, proizlazi da predmetne nekretnine nisu bile predmet nasljeđivanja niti predmet naknadno pronađene imovine, to isto upućuje na zaključak da obitelj pok. UC (niti njeni prednici niti sljednici) nikada nisu polagali pravo vlasništva niti posjeda nad istima. Slijedom navedenog je podnijela tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva.

2. Oba tuženika su odgovorima na tužbu (str. 31 i 32 spisa) načelno osporila tužbeni zahtjev, navodeći kako su nasljednici iza pok. UC r. MC, pri čemu je tuženik 2. GC po skrbnici FC naveo i kako je UC nasljednica iza pokojne MC.

3. Kako je iz samih odgovora bilo nejasno da li tuženici razumiju da je riječ o parničnom a ne ostavinskom postupku, na pripremnom ročištu održanom 22. svibnja 2026. (str. 46-47 spisa) sudac je provjerio razumiju li problematiku spora i žele li uzeti stručnog punomoćnika za zastupanje u postupku, pri čemu se utvrdilo da razumiju predmet postupka i ne žele uzeti punomoćnika, navodeći da je riječ o njihovoj zemlji te su ponovno osporili tužbeni zahtjev.

4. U nastavku postupka stranke su ostale pri ranijim navodima.

5. Kako je odgovorom na tužbu generalno osporen tužbeni zahtjev, provedeni su svi predloženi dokazi na okolnosti vezane uz stjecanje prava vlasništva dosjelošću , obzirom je iz teksta tužbe razvidno da tužiteljica temelji tužbeni zahtjev upravo na tom temelju.

6. Radi razjašnjenja spornog pitanja tužiteljevog stjecanja nekretnina sud je proveo dokaze uviđajem na licu mjesta (str. 57-62 spisa), saslušanjem svjedoka EC (str. 58 spisa), ĆC (str. 58 spisa), ČC (str. 59 spisa), RC (str. 59 spisa), AC (str. 59-60 spisa), VC (str. 60 spisa), PC (str. 60-61 spisa) i tužiteljice (str. 61 spisa). Pročitane su dostavljene isprave: izvadak iz zemljišne knjige (str. 7 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 8. ožujka 2013. (str. 8-11 spisa), rješenje Državne geodetske uprave od 9. rujna 2016. (str. 12 i 46 spisa), rješenje Hrvatskih voda od 22. listopada 2012. (str. 13 i 38spisa), razni komunalni računi, računi za vodu i računi za isporuku električne energije (str. 14, 42-44 spisa), potvrda Hrvatskih voda od 5. studenog 2012. (str. 15 i 39 spisa), povijesni pregled stanja katastra od 9. listopada 2012. (str. 16 spisa), smrtni list UC (str. 17 spisa), rodni list SC (str. 18 spisa), rješenje o nasljeđivanju i rasporedu naknadno pronađene imovine javnog bilježnika Mile Fajdića posl.br. O-1228/11, UPP-OS-584/11 od 14. listopada 2011. i 7. studenog 2011. (str. 19-20 i 21-22 spisa), rješenje Centra za socijalnu skrb Gospić od 26. lipnja 2009. (str. 23-24 spisa), porezno rješenje od 4. studenog 2025. (str. 35 spisa), rješenje Upravnog odjela za komunalnu djelatnost, stanovanje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ličko- [adresa] županije od 19. ožujka 2014. (str. 36-37 spisa), rješenje o izračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru od 26. listopada 2012. (str. 40 - 41 spisa).

7. Uredno pozvani tuženici nisu pristupili na uviđaj na licu mjesta te tako nisu dali svoje iskaze.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

10. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. Uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stoga treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a, sve uzimajući u obzir navode tužiteljice da je zemlja u njenom i posjedu njenih pravnih prednika gotovo 100 godina.

12. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

13. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

15. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

16. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

17. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

18. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine , pri čemu se sud u cijelosti oslonio na utvrđenja stečena uviđajem na licu mjesta (str. 57- 62 spisa) i iskaze svjedoka EC (str. 58 spisa), ĆC (str. 58 spisa), ČC (str. 59 spisa), RC (str. 59 spisa), AC (str. 59 -60 spisa), VC (str. 60 spisa), PC (str. 60-61 spisa) i tužiteljice (str. 61 spisa) koji su se u svim bitnim elementima međusobno podudarali, a što obzirom na broj svjedoka, njihove godine života i činjenicu življenja na području na kojem leže sporne nekretnine znače da su osobno upoznati sa povijesnom životnom situacijom na tom području.

19. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi čini obiteljsku kuću sa dvorištem, pomoćnim drvenim objektom i vanjskim zidanim roštiljem, koja cjelina je omeđena žičanom ogradom, pri čemu tužiteljica ima slobodan pristup objektima, ulaskom u koji je utvrđeno kako je unutrašnji prostor uređen i pokazuje jasne naznake stalnog života u tom prostoru.

20. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi voćnjak sa zasađenim aronijama koji po zasađenoj kulturi odudara od susjednih čestica te je kao takav jasno izdvojen od susjednih pašnjaka.

21. Iskazi saslušanih svjedoka EC, ČC, AC i VC (str. 58-60 spisa) su u svim bitnim elementima istovjetno iskazani te je iz njihovih iskaza utvrđeno kako se spornim i susjednim zemljištima ranije koristila tužiteljičina prednica, pok. majka C, njima poznata kao „ G“, koja je živjela na susjednoj čestici i koristila se spornom zemljom za poljoprivredne svrhe obzirom je imala zasađeno nekoliko voćki, a na istom zemljištu na kojem je na današnji dan je postojala šupa i poljski WC. Jedini svjedok koji se sjeća da je čuo da je MC, za koju navodi da je prabaka tuženika, živjela u blizini, je TC, koji cijeli život živi u neposrednoj blizini ovog područja i pomagao je tužiteljici u gradnji kuće, ali po njegovim navodima, kuća u kojoj je MC navodno živjela je poviše u brdu te je bila ruševina već u vrijeme dok je on bio dijete i nikada nije vidio MC niti njene nasljednike na tom području. Po njihovim iskazima nitko nikada nije ometao niti tužiteljicu niti njenu majku u korištenju spornog zemljišta.

22. Iskazi svjedoka koji su u srodstvu sa tužiteljicom, ĆC, RC, i PC su potvrdili navode ostalih svjedoka i iskazali kako se obitelj suglasno podijelila oko imovine pok. C“ na način da je tužiteljici pripalo u vlasništvo ovdje sporno zemljište, dok su ostali nasljednici dobili susjedne čestice u vlasništvo.

23. Sud je navode svjedoka prihvatio u cijelosti kao istinite obzirom su iskazani životno i logično te su u svim bitnim elementima sukladni jedni drugima i potvrđuju bitne elemente stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a odgovaraju i utvrđenom stanju na licu mjesta na kojem je vidljivo da je zemljište nekada očito služilo poljoprivredi kao i susjedne čestice, sa jasno vidljivom granicom korištenja sa susjednim česticama.

24. Pritom, svi svjedoci su starije životne dobi i živjeli barem djelomično, a neki i cijeli svoj život, na području na kojem su položene sporne nekretnine, te im je već i time nužno poznato lokalno stanje, posebno jer nijedan svjedok ne pokazuje znakove asocijalnosti koji bi upućivao da se ne druži niti ga zanimaju lokalne prilike.

25. Obzirom navedeni dokazi upućuju na osnovanost tužbenog zahtjeva a nijedan provedeni dokaz ne upućuje na suprotno, te iskazi svjedoka upućuju na uistinu dugogodišnje nesmetano korištenje sporne nekretnine od strane tužitelj ice i njenih prednika, a stanje na licu mjesta, kao i dostavljene isprave i računi te uplatnice upućuju da se uistinu samo tužiteljica koristi spornim zemljištima, utvrđeno je kako su se prednici tužitelja nesmetano koristili spornim zemljištem kao vlastitim još u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, prije stupanja na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

26. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužiteljice nesmetano koristili zemljištem za potrebu poljoprivrede i nitko od upisanih vlasnika se nije tome protivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o malom naselju i suseljani se međusobno poznaju, utvrđeno je kako je tužitelj samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunio uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

27. Tužiteljica potražuje parnični trošak.

28. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu slijedom čega joj je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154 . stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25., u nastavku teksta: Tarifa).

29. Tužiteljici je stoga priznat trošak tužbe u visini 100 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife.

30. Tužiteljici je priznat trošak sastava podneska od 12. ožujka 2026. kojim se očitovala na navode iz odgovora na tužbu u visini 100 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

31. Tužiteljici su priznati troškovi pristupa na pripremno ročište 22. svibnja 2026. i očevid 7. srpnja 2026. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

32. Ukupni zbroj priznatih troškova iznosi 400 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54. Tarife iznosi 800,00 eura, a uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 1.000,00 eura.

33. Tužiteljici su priznati kao nužni troškovi pristojbe na tužbu i pristojbe na presudu u iznosu od 26,55 eura svaki sukladno članku 3. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18., 51/23.).

34. Tužiteljica je odbijena za trošak podneska od 9. studenog 2025. koji je podnesen prije odgovora na tužbu i kojim je tužbeni zahtjev preciziran po pitanju označavanja nasljednika, koji je kao takav mogao biti obuhvaćen i samom tužbom te za čije naknadno podnošenje teret ne može pasti na tuženike.

35. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 21. kolovoza 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Vjekoslavu Bušiću

- tuženiku 1. CC osobno

- tuženiku 2. GC po skrbnici FC